Sudstvo je spremno na objektivan i stručno sproveden svaki proces provjere integriteta i profesionalnosti, ali ne i na političko-medijski ili bilo koji drugi sličan populističko-interesni proces selekcije, saopštila je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić.
“Sudstvo Crne Gore nije protiv provjere integriteta nosilaca pravosudnih funkcija, naprotiv, otvoreni smo za svaki reformski proces koji doprinosi jačanju povjerenja javnosti u pravosuđe i ukupnoj stabilnosti države“, kazala je Pavličić povodom, kako je saopšteno, zaključaka Vijeća za nacionalnu bezbjednost, koji su javno objavljeni, a još uvijek nisu komunicirani sa Vrhovnim sudom, „uvažavajući zahtjeve velikog broja medija za dobijanjem informacija“, kao i potrebu javnosti da bude informisana o svim pitanjima iz oblasti vladavine prava i rada pravosuđa.
„Međutim, kao predsjednica najvišeg suda i čelnica sudske grane vlasti u Crnoj Gori, svjesna dugogodišnjih izazova u radu sudova, statusa sudija i odgovornosti koju nosi sudijska funkcija, smatram da se pitanja ove prirode i težine, sa mogućim dubokim i dugoročnim posljedicama po funkcionisanje države, uključujući i njenu poziciju u pregovaračkom procesu, ne mogu i ne smiju rješavati ishitrenim, jednostranim potezima, van institucionalnog okvira i bez uvažavanja Ustavom utvrđene podjele vlasti“, dodaje ona.
Kazala je da odgovori na takva pitanja moraju biti rezultat ozbiljnog, stručnog i inkluzivnog dijaloga svih triju grana vlasti, u skladu sa pravnim poretkom i uz poštovanje principa vladavine prava.
„Shodno tome, a povodom zaključaka Vijeća za nacionalnu bezbjednost, kao operativnog tijela izvršne vlasti, u kojima se bez prethodnih konsultacija sa sudskom vlašću najavljuje uvođenje vetinga, želim naglasiti da se time otvaraju brojna ustavnopravna i institucionalna pitanja koja zahtijevaju pažljivo i odgovorno promišljanje, institucionalnu koordinaciju i djelovanje sve tri grane vlasti“, rekla je Pavličić.
Poručuje da u fokusu svih grana vlasti mora ostati pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji u predviđenim rokovima, čemu će, kako kaže, ključni doprinos upravo dati sudstvo.
„Zato cijenim da je neprimjereno i neoprezno povezivati rad sudova sa ubistvima izvršenim na organizovani način, a posebno bez uvida u podatke iz nadležnosti sudova koji postupaju u više od 160 hiljada predmeta, ili informacije koje su zasnovane na činjenicama“, istakla je.
Napominje da je sudska vlast, kao temelj svake demokratske države, samostalna i nezavisna, i ne samo da ima pravo, već ima i ustavnu obavezu da štiti temelje države zasnovane na vladavini prava i načelu podjele vlasti.
„Svaka mjera koja zadire u ustavni status pravosuđa, uključujući i postupke provjere integriteta nosilaca pravosudnih funkcija, mora se zasnivati na zakonu, u skladu sa jasno utvrđenim kriterijumima, biti podložna nadzoru nezavisnih tijela i uključivati mehanizme zaštite prava sudija, u skladu sa domaćim zakonodavstvom i međunarodnim standardima“, rekla je predsjednica Vrhovnog suda.
To znači, kako je rekla, da svaka odluka o utvrđivanju integriteta mora proći kroz transparentan i zakonima zasnovan sudski postupak, prvo na nacionalnom, a zatim i na međunarodnom nivou.
„Venecijanska komisija je objavila više mišljenja u kojima je istaknuto da su procesi vetinga prihvatljivi isključivo kao izuzetne mjere, vremenski ograničene, utemeljene na preciznim zakonskim odredbama i sprovedene uz puno poštovanje prava na pravičan postupak i efikasan pravni lijek“, podsjeća ona.
Ukazuje i da Grupa država Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO), u svojim izvještajima dosljedno upozorava da antikorupcijske mjere ne smiju narušavati nezavisnost pravosuđa, dok Evropska komisija izričito naglašava da je očuvanje nezavisnog, efikasnog i odgovornog pravosuđa ključni kriterijum u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
„Stoga još jednom želim poslati jasnu poruku: Sudska vlast nije prepreka vetingu niti bilo kojoj reformi. Ona je njihov nužan i legitiman partner. No, istinsko partnerstvo ne može se graditi izopštavanjem sudstva iz komunikacije, već samo kroz institucionalni dijalog u kojem će se razmijeniti argumentovani stavovi i uz međusobno poštovanje ustavnih nadležnosti“, ističe Pavličić.
Kaže da jednostrane najave reformi koje se tiču sudske vlasti, ako dolaze izvan njenog institucionalnog okvira, dovode do institucionalne disfunkcionalnosti i mogu ugroziti „pozitivne pomake koji su uočeni u radu sudova tokom ove godine“.
„Podsjećam da je u prvoj polovini godine sudstvo preduzimalo pojačane napore na presuđivanju predmeta, naročito u oblasti organizovanog kriminala i visoke korupcije, u prvostepenom postupku i u skladu sa subjektivnim i prostornim kapacitetima kojima raspolaže, te je dalo svoj istorijski maksimum, da u jednom danu bude organizovano čak 38 suđenja u zgradi Višeg suda, doneseno 30 prvostepenih sudskih odluka iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije, prva pravosnažna krivična presuda (jedina smo zemlja u regionu koja je pravosnažno riješila ovu vrstu predmeta) u kojoj je korišćena kriptovana komunikacija, i preko 150 odsto riješenih predmeta u građanskoj i upravnoj materiji na nivou Vrhovnog suda“, piše u saopštenju.
Pavličić je pozvala izvršnu i zakonodavnu vlast da bez odlaganja otvore ustavno zasnovan, stručan i inkluzivan dijalog o svim pitanjima koja se tiču reforme pravosuđa, jer je svako drugačije postupanje protivustavno i nelegitimno i može proizvesti dalekosežne posljedice za koje sudska grana vlasti ne može nositi odgovornost.
„A sudska vlast će, kao i do sada, u tom procesu učestvovati u punom kapacitetu odgovornosti, shodno Ustavu, međunarodnim standardima i zakonu, isključivo u interesu vladavine prava i ljudskih prava građana”, zaključila je predsjednica Vrhovnog suda“, piše u saopštenju.
