Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) korak je unazad u pogledu sudske kontrole ovlašćenja, zapošljavanja, javnih nabavki, saopštio je Institut alternativa
Predsjednik Upravnog odbora te NVO Stevo Muk kazao je da nema opravdanog razloga da se taj predlog zakona u nekoliko dana „provuče“ kroz skupštinsku proceduru, bez bilo kakve prethodne rasprave i konsultacija. „Naročito jer je je riječ o zakonskom tekstu koji sadrži brojne bitne nedostatke u pogledu daljeg ograničavanja sudske kontrole primjene ovlašćenja službenika ANB; potpunog izuzimanja iz sistema javnih nabavki i uvođenja potpune diskrecije u zapošljavanju“, saopštio je Muk.
„Teška su i bolna iskustva našeg društva sa bezbjednosnim službama, kršenja ljudskih prava i zloupotrebe kojima smo svjedočili, i zbog kojih se sudi bivšim rukovodiocima ANB-a, brojne otkrivene i objavljene, i druge afere koje su ostale nedovoljno istražene. Sve to nije bio dovoljan razlog da se Vlada Crne Gore savjesno i odgovorno odluči da otvori široku raspravu, objasni razloge donošenja zakona, odnosno ciljeve koje želi da postigne, i razloge koji su ih opredijelili za pojedina zakonska rješenja“, dodaje on.
Otvoreno je pitanje, kako je kazao, ko su autori tog predloga zakona, ko ga je pisao i u kojem vremenskom periodu i sa kojim ciljevima. „Nije poznato da li je i sa kojim međunarodnim organizacijama ovaj predlog zakona konsultovan i ima li podršku EU za ovaj zakonski projekat. Ovdje nije riječ samo o pitanju iz oblasti bezbjednosti, već o nizu pitanja iz oblasti ljudskih prava, zapošljavanja u skladu sa zaslugama, odgovornosti prema drugim granama vlasti“.
Muk je kazao da Predlog zakona o ANB-u, jedan državni organ koji u našem pravnom sistemu predstavlja izolovano ostrvo, sa vrlo malo kontrole, odgovornosti i transparentnosti, sada dodatno izopštava iz sistema i uvodi još manje kontrole i odgovornosti.
„Predlog zakona predviđa da se na sve nabavke ANB-a – uključujući one koje nemaju bezbjednosni karakter – ne primjenjuju propisi o javnim nabavkama, već isključivo interne procedure koje određuje direktor Agencije, čime se ukida važeći sistem diferenciranih postupaka i otvara prostor za netransparentnu, diskrecionu potrošnju bez spoljnog nadzora, što predstavlja ozbiljan korak unazad u pogledu zakonitosti i fiskalne odgovornosti“, poručuje Muk.
Kazao je da, u pogledu sudske kontrole ovlašćenja službenika ANB-a, ovaj predlog Zakona predstavlja veliki korak unazad.
„Predlogom Zakona se ne sprovodi unapređenje u odnosu na problematična pitanja sudske kontrole i odobravanja primjene ovlašćenja, na koja smo ukazivali i ranije, zajedno sa drugim nevladinim organizacijama. Zabrinuti smo da je suprotno Ustavu i međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava propisano ovlašćenje ANB-a da bez sudske odluke pristupa podacima iz pisanih i elektronskih evidencija državnih organa, organa državne uprave, lokalne samouprave, pravnih lica i drugih subjekata koji vode pisane i elektronske evidencije; ovlašćenje ANB-a da bez sudske odluke tajno prikupi podatke o elektronskoj komunikaciji korisnika, koja sadrži podatke o saobraćaju i lokacijama, kao i podatke o neuspješnom uspostavljanju elektronske komunikacije, kao i ovlašćenje ANB-a da bez sudske kontrole prikuplja podatke pregledom informaciono-komunikacionih sistema državnih organa, organa državne uprave, lokalne samouprave, lokalne uprave i pravnih lica koja vrše javna ovlašćenja“, napominje Muk.
Dok se u važećem zakonu propisuje da se radni odnos u ANB-u može zasnovati bez javnog oglašavanja, ističe on, u predlogu zakona izričito se navodi da se zasniva bez javnog oglasavanja.
„Tako se ono što je ranije bila mogućnost koja, nažalost, nije korišćena u praksi, sada izričito zabranjuje i onemogućava. Tako ANB, za razliku od modernih službi u razvijenim zemljama, neće zapošljavati na osnovu javnih konkursa, čime se proces zapošljavanja zadržava u okvirima diskrecionog odlučivanja, na osnovama koje nemaju veze sa zaslugama“.
Dodaje da u predlogu zakona nema ni odredbe koja propisuje da se prilikom zapošljavanja osigurava srazmjerna zastupljenost manjina, kao što je to slučaj u važećem zakonu.
„Ukazujemo i na to da je u važećem Zakonu propisana obaveza ANB da izvještava Savjet za odbranu i bezbjednost, ministra odbrane i načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore u skladu sa zakonom. U predlogu Zakona je propisano da ‘kada to nalažu razlozi nacionalne bezbjednosti, Agencija izvještava državne organe i organe državne uprave o podacima koji se odnose na njihovu nadležnost'“, napominje se u saopštenju.
