U nastavku prenosimo saopštenje MF.
„Tumačenja koja dolaze iz Sindikata prosvjete, sa ciljem da ospore zakonitost sistema i predloženih rešenja politički su motivisana, populistička i bez pravne osnove.
Crna Gora je država koja teži članstvu u Evropskoj uniji i taj proces se temelji na vladavini prava i jednakoj primjeni zakona za sve. Stoga, svaki akter socijalnog dijaloga, uključujući Vladu, ministarstva ali i reprezentativne sindikate, ima ustavnu i zakonsku obavezu da djeluje isključivo u okviru zakona.
Neshvatljivo je da se u demokratskom društvu, koje teži evropskim standardima, uopšte vodi polemika oko potrebe poštovanja zakona. Navodi čelnika sindikata prosvjete da su razlike u zaradama posljedica primjene novog softvera su neosnovani i netačni. Naprotiv, upravo je primjena novog sistema za centralizovani obračun zarada omogućila otkrivanje nepravilnosti koje su se dešavale prije njegovog uvođenja, u vremenu kada su ustanove iz oblasti prosvjete samostalno sprovodile obračune, često u Excel tabelama i sa neujednačenom primjenom propisa.
Zakon o zaradama u javnom sektoru mora se primjenjivati neselektivno, bez izuzetaka, bilo da je riječ o prosvjeti, državnoj upravi, pravosuđu ili bilo kojoj drugoj oblasti. Periodi “selektivnih tumačenja” i “ličnih obračuna” su prošlost.
Neujednačenost i nedoslednost u obračunu zarada, postojali su upravo prije primjene centralizovanog sistema, kada su se obračuni radili bez sistemske kontrole i jedinstvenog standarda. Upravo tada su nastajale razlike koje sada postaju vidljive kroz zakonit sistem.
Ulazak u Evropsku uniju ne treba da bude puki politički narativ, niti sindikalni paravan za zadržavanje starih nezakonitih praksi, već da se ogleda u potpunoj primjeni zakona, institucionalnoj odgovornosti i funkcionalnom javnom sektoru.
Socijalni dijalog je važan i neophodan, ali njegova tema ne može biti kršenje zakona. On mora počivati na činjenicama, zakonitosti i odgovornosti, a ne na pritisku i pogrešnom predstavljanju javnosti.
Nezakonita praksa obračuna dodataka u prosvjeti mora biti zaustavljena
U narednom periodu treba da se utvrdi odgovornost za višegodišnju nezakonitu praksu obračuna zarada u prosvjeti, za razlike u platama nastale zbog neujednačene primjene istog zakona i za višestruka softverska rješenja mimo kontrole i standardizacije.
Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru jasno je propisana struktura zarade, koja se sastoji od osnovne zarade, posebnog dijela zarade, dodataka na osnovnu zaradu i varijabilnog dijela zarade. Takođe u skladu sa zakonom, nije predviđeno da koeficijent složenosti poslova bude uvećavan tzv. dodatnim “stavkama”, niti je predviđena praksa njegove proizvoljne izmjene. Koeficijent složenosti određuje se isključivo na osnovu nivoa kvalifikacija, složenosti poslova i nivoa odgovornosti za određeno radno mjesto i zvanje. Dodaci na zaradu, sa druge strane, utvrđuju se za obavljanje specifičnih poslova i na te dodatke se ne obračunava minuli rad, što je jasno definisano zakonom.
Međutim, u praksi, u brojnim ustanovama iz oblasti prosvjete, u suprotnosti sa zakonom, minuli rad se obračunavao i na dodatke, kao što su dodaci za razredno starješinstvo, stečena zvanja, rad u dvije ili više ustanova i slično.
Ova praksa predstavlja direktno kršenje Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, i kao takva mora biti zaustavljena. Dakle zarade se ne smanjuju, već se usklađuju sa zakonom. Svakom zaposlenom u prosvjeti obračunavaće se ono što mu po zakonu pripada, te više neće biti prostora za isplate koje nemaju pravno utemljenje.
Budžetska inspekcija, koja je u sastavu Ministarstva finansija, pokrenula je nadzor u više osnovnih škola, upravo sa ciljem provjere zakonitosti u primjeni odredbi Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i nalaz inspekcije će nedvosmisleno utvrditi da li su postojale nepravilnosti i u kom obimu.
Ministarstvo finansija će, kao i do sada, postupati isključivo u okviru zakona i preduzeti mjere u cilju zaštite budžetskih sredstava i integriteta sistema javne uprave, gdje očekuje bezrezervnu podršku svih nadležnih resora. Dosljedno sprovođenje zakona nije samo ustavna obaveza, već i fundament interesa građana i evropskih vrijednosti“.
