Ministarstvo pomorstva navodi da se i dalje traži rješenje za ranije obećanu pomoć, “kroz intenzivnu međuresorsku saradnju” i da “svaka vrsta podrške mora biti pažljivo analizirana kako ne bi ugrozila evropski put Crne Gore”
Direktor kompanije Ilija Pješčić kaže da do kraja jula treba da im stigne jedna mobilna dizalica koju su kupili kreditnom pozajmicom kod IRF-a, ali da im treba još jedna koju ne mogu kupiti bez finansijske pomoći Vlade
Iako je od razornog nevremena koje je 2. jula 2024. pogodilo “Luku Bar” prošla godina dana, država do danas nije uplatila nijedan cent pomoći ovom preduzeću, uprkos tome što je šteta od havarije po nalazu vještaka procijenjena na više od 13,5 miliona eura. Vlada, kojom rukovodi premijer Milojko Spajić, ni nakon 12 mjeseci nije donijela odluku o finansijskoj podršci, a državna kompanija je bila prinuđena da sama, kroz nova kreditna zaduženja, finansira hitnu nabavku nove mobilne dizalice i pokuša da stabilizuje poslovanje. Dizalica, čija je vrijednost gotovo šest miliona eura, trebalo bi da stigne do kraja jula, ali Luci je za uspostavljanje punih kapaciteta potrebna još jedna.
Radna grupa koju predvodi Ministarstvo pomorstva na čijem je čelu ministar Filip Radulović, a koju je Vlada formirala lani u septembru sa zadatkom da “hitno sagleda moguće modalitete za obezbjeđenje potrebnih sredstava”, ni nakon punih godinu dana nije predstavila nijedan konkretan model finansijske pomoći.
Ministarstvo pomorstva navodi da se i dalje traži rješenje “kroz intenzivnu međuresorsku saradnju” i da “svaka vrsta podrške mora biti pažljivo analizirana kako ne bi ugrozila evropski put Crne Gore”.
“Kompanija je već bila kreditno zadužena sa 5,6 miliona kroz par pojedinačnih kreditnih aranžmana s komercijalnim bankama u Crnoj Gori, kao i sa IRF-om. Na taj iznos smo morali da dodamo još jedno kreditno zaduženje za nabavku nove dizalice koja bi nadomjestila u jednom dijelu kapacitete koje smo izgubili u nevremenu. Taj iznos je pet miliona eura. Očekivali smo i očekujemo i dalje konkretnu podršku Vlade za sanaciju štete, te se nadamo da je ovo sada samo trenutno zaduženje koje opterećuje kompaniju”, kazao je “Vijestima” izvršni direktor “Luke Bar” Ilija Pješčić.
Usljed jakih udara vjetra srušila su se sva tri pretovarna mosta koja su u “Luci Bar” još od 1977. godine. Mostovi su bili visoki više od 30 metara i teži od 400 tona. Obrušen je i utovarni toranj za žitarice, kapaciteta 300 tona na sat. Teško su oštećeni i vitalni elementi sistema za pretovar, transportna traka za prenos žitarica od broda do silosa, kao i usipni koševi na liniji brod – vagon – kamion…
Na godišnjicu nepogode, početkom ovog mjeseca, predstavnici dva sindikata radnika “Luke Bar” su pozvali državne organe, a prevashodno ministra Radulovića, da ispune obećanja koja su dali i pomognu.
Iz Ministarstva za pomorstvo pozivaju se na duge i temeljne procese. Međutim, Vlada je prošle godine predvidjela takve okolnosti usvajanjem zaključka dva dana nakon havarije u kojem, između ostalog, piše da će ovoj kompaniji pomoći kroz “omogućavanje pojednostavljenja administrativnih procedura kako bi se sve što je nužno obavilo u što kraćim rokovima”.
Na pitanje “Vijesti” zašto “Luka Bar” ni godinu dana nakon havarije nije dobila nijednu vrstu direktne pomoći, Ministarstvo pomorstva nije dalo konkretan odgovor. Umjesto toga navode da “dodjela direktne državne pomoći predstavlja međuresorsko pitanje koje zavisi od više faktora, uključujući odluke nadležnih tijela, fiskalne mogućnosti, kao i usklađenost sa zakonodavstvom o kontroli državne pomoći”.
Iz Radulovićevog resora su kazali da izražavaju punu svjesnost o značaju “Luke Bar” i ozbiljnosti štete nastale lani u nevremenu. Ipak, ističu da u skladu sa Zakonom o kontroli državne pomoći i pravilima Evropske unije, svaka vrsta podrške mora biti pažljivo analizirana kako ne bi “ugrozila evropski put Crne Gore”, posebno u pogledu očuvanja tržišne konstrukcije.
“Ministarstvo je u okviru svojih nadležnosti spremno da aktivno doprinese pronalaženju održivih rješenja. U narednom periodu kroz intenzivnu međuresorsku saradnju biće razmotreni mogući modeli institucionalne podrške ‘Luci Bar’, s ciljem stabilizacije i jačanja njene operativne sposobnosti”, kazali su “Vijestima”.
“Luka Bar je od strateškog značaja za crnogorsku privredu, napomenuli su, i svaka buduća odluka biće donesena uz punu odgovornost i u skladu sa zakonima države i obavezama iz procesa evropskih integracija.
U skladu sa Zaključkom Vlade od 4. jula 2024. Ministarstvo pomorstva je u saradnji s Ministarstvom finansija i predstavnicima “Luke Bar” donijelo Rješenje o formiranju radnog tijela za pomoć, s ciljem sagledavanja mogućih načina obezbjeđenja finansijske podrške za hitnu sanaciju uništene lučke suprastrukture.
Radno tijelo je formalno obrazovano 12. septembra 2024. godine i njegov zadatak je bio da hitno sagleda moguće modalitete za obezbjeđenje potrebnih sredstava i predloži način finansijske podrške koji bi bio pravno i fiskalno izvodljiv, a u skladu sa pravilima kontrole državne pomoći.
“S obzirom na to da se radi o kompleksnom pitanju koje zahtijeva međuresorsku koordinaciju i usklađivanje sa nacionalnim i međunarodnim propisima, realno je očekivati da radna grupa u narednom periodu izađe sa jasnim predlogom mogućeg rješenja”, poručili su iz Ministarstva pomorstva.
Kazali su i da su tokom cijelog perioda bili u redovnoj i intenzivnoj komunikaciji s menadžmentom i Odborom direktora kompanije, s ciljem iznalaženja održivih mehanizama za stabilizaciju poslovanja i očuvanje kontinuiteta aktivnosti.
“Takav pristup dao je određene rezultate, što potvrđuju i pokazatelji poslovanja ‘Luke Bar’ u periodu nakon havarije. U narednom periodu, Ministarstvo će u saradnji sa nadležnim institucijama kroz međuresornu koordinaciju preduzeti konkretne mjere i aktivnosti usmjerene na dodatnu stabilizaciju i unapređenje ukupnog stanja u ovom privrednom društvu”.
Pješčić je kazao da je zbog elementarne nepogode kompanija pretrpjela gubitak od 13.531.876 eura – tako je procijenio nezavisni procjenitelj ekonomske struke, koji je izradio Elaborat o procjeni štete od elementarne nepogode.
Naveo je i da su rezultati analiza koje su sprovedene ukazali da bi nabavka dvije nove mobilne lučke dizalice dala optimalan doprinos ublažavanju direktnih negativnih posljedica ove nepogode.
Time bi se uspostavile adekvatne tehničko-tehnološke i operativne osnove za realizaciju očekivanog obima pretovara u narednom periodu. Imajući u vidu brojne prijetnje po poslovanje, proizašle iz situacije nastale nakon vanrednog događaja, i potpuno razumijevajući nužnost brze reakcije, pokrenut je postupak nabavke jedne nove mobilne lučke dizalice, koja se finansira iz kreditnog zaduženja ‘Luka Bar’ AD, kazao je.
“Realizacija investicije je u završnoj fazi – dizalica, proizvedena od strane renomirane firme ‘Liebherr Rostock’ GmbH (Njemačka), bi trebalo da bude dopremljena u luku posljednjeg dana ovog mjeseca. Nakon montaže i finalnih testiranja, u eksploataciju bi trebalo da bude uvedena krajem avgusta. Vrijednost investicije, sa svim pripadajućim dažbinama, je 5.929.000 eura”, istako je Pješčić.
On je dodao da je potrebno da se nabavi još jedna dizalica, ali cijeneći aktuelnu investicionu sposobnost kompanije to ne bi bilo moguće bez finansijske pomoći Vlade.
“Uz opciju koja je pomenuta (nabavka dvije mobilne lučke dizalice) razmatraju i dodatne varijante unapređenja tehnologija rada na terminalu za suve rasute, tečne i specijalne terete – na Obali Volujica (odnosno, dodatne varijante tehničke opremljenosti predmetne operativne obale sredstvima obalne lučke mehanizacije), koje uključuju i kombinaciju mobilnih lučkih dizalica i pretovarnih mostova”, objasnio je Pješčić.
Pješčić je napomenuo da Vlada u početnoj fazi nije pokrenula proces dodjele finansijske pomoći jer je u toku bio postupak koji je trebalo da utvrdi da li je šteta bila posljedica nepogode ili je bilo i drugih, ljudskih, faktora.
Nalazom Osnovnog državnog tužilaštva u Baru, iz decembra prošle godine, je zaključena ta faza, kada je izveden zaključak da je nastala šteta tokom elementarne nepogode uslovljena višom silom i da nije identifikovan bilo koji element koji se može povezati sa neadekvatnim postupanjem zaposlenih u “Luci Bar”.
Nakon što je utvrđeno da je šteta isključivo posljedica više sile, a kako bi se upotpunila dokumentaciona osnova za odlučivanje o finansijskoj podršci, od “Luke Bar” je zahtijevano da se, angažovanjem nezavisnog procjenitelja, kvantifikuje šteta izazvana elementarnom nepogodom.
Nezavisni procjenitelj ekonomske struke je sproveo detaljnu analizu svih parametara i, 28. maja ove godine, predao Elaborat o procjeni štete.
“Slijedeći korake formalne procedure na koju je upućena, a na bazi prethodno kompletirane dokumentacije “Luka Bar” se, početkom juna 2025. godine, obratila Ministarstvu pomorstva zahtjevom za finansijsku pomoć radi ublažavanja direktnih negativnih posljedica elementarne nepogode. Još uvijek ne raspolažemo sa informacijama o statusu tog zahtjeva i dinamici odlučivanja po njemu”, istakao je Pješčić.
Nepogoda iz jula prošle godine nije izazvala samo veliku direktnu materijalnu štetu, već je dovela do značajnog smanjenja kapaciteta pretovara na relaciji brod – obala (i obratno) na Terminalu za suve rasute, tečne i specijalne terete, generisala brojne dodatne troškove.
To je kazao Pješčić i dodao da je havarija aktuelizovala nove rizike koji ugrožavaju mogućnost realizacije postojećih i sklapanje novih ugovora o pružanju lučkih usluga, a nepogoda je u potpunosti poremetila i planove dekarbonizacije u Luci, pošto su uništena sva sredstva obalne lučke mehanizacije na elektro pogon na pomenutom terminalu.
“Posredstvom Ministarstva pomorstva, Vlada je više puta javno iskazala namjeru da obezbijedi finansijsku podršku za ‘Luku Bar’ radi ublažavanja direktnih posljedica elementarne nepogode. Međutim, do konkretizacije iskazane namjere nije došlo, a procedura koja bi trebalo da rezultira odlukom vezanom za finansijsku podršku je još uvijek, u toku”, poručio je Pješčić.
Pješčić je kazao da “Luka Bar” minimum 25 godina nije imala nikakvu podršku od strane države u finansijskom dijelu, te da su sami sanirali infrastrukturne djelove koji nisu u vlasništvu kompanije (sanacija operativne obale Volujica od pet miliona eura), dok prihod od upotrebe te iste obale ide u državni budžet, iako Luka komercijalno kreira uslove da se taj prihod ostvari.
On dodaje da su, zahvaljujući optimalnoj koordinaciji sa korisnicima usluga, uz povišen nivo složenosti operativnog planiranja i uz značajne dodatne napore i troškove, u domenu održavanja raspoloživih mobilnih lučkih dizalica, uspjeli da odgovore svim poslovnim obavezama nakon havarije i ostvare pozitivne poslovne rezultate u 2024. godini.
“Kao primjer pomenutih dodatnih troškova, koji su direktno generisani havarijom, navodi se potreba dodatnog angažovanja servisera mobilnih lučkih dizalica u periodima kada je vršen ukrcaj boksita u brodove, kako bi se, u slučaju otkaza jedne od mobilnih lučkih dizalica, vrijeme opravke svelo na minimum. U ovom kontekstu treba naglasiti da se ugovorena dnevna norma pretovara pri ukrcaju boksita u brodove može postići jedino uz neprekidno angažovanje obje mobilne lučke dizalice sa kojima ‘Luka Bar’ trenutno raspolaže”, kazao je.
Međutim, primijenjeni sistem rada u periodu od havarije sredstava je teško održiv na “duže staze”, upozorava Pješčić. Stoga bi odluka da se pokrene i realizuje nabavka jedne mobilne lučke dizalice sopstvenim sredstvima bila u velikoj mjeri motivisana i ovom činjenicom.
“Želio bih da napomenem da je ‘Luka Bar’ zadnje tri godine, od 2022. do 2025, ostvarila prihod za koji je ranije trebalo šest godina. To govori o mogućnostima kompanije da raste, ne samo uz finansijsku potporu, već i kroz izmjene regulativa, uklanjanje biznis barijera i osnaživanje kompanija koje sa nama učestvuju u logističkom lancu preko naše zemlje. A to je primarno jača podrška Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore i Montecargu, kao i jača diverzifikacija i uvođenje velikih regionalnih logističkih kuća i operatora”, kazao je Pješčić.
Pješčić je kazao da za ovu godinu imaju “veoma dobru finansijsku poziciju” – posluju pozitivno, te da je projekcija za polugodišnji nivo 700 hiljada eura.
Za kompaniju je to dobar uspjeh, cijeni on, kada se uzme u obzir u kakvom konkurentnom okruženju posluju, kao i veoma devastiran logistički lanac preko Crne Gore, cjenovno i infrastrukturno.
Napominje da kreiranje preduslova za rad, infrastrukturno i suprastrukturno jačanje kompanije, kao i nabavka novih sistema za pretovar tereta donosi nove robe, pa je “Luka Bar” sada prepoznata kao ulazna tačka za novi posao sa Elektroprivredom Srbije, na pretovaru velikih količina uglja za potrebe termoelektrana u Srbiji.
“Dugoročna perspektiva cijele luke je veoma pesimistična. Podijeljenost same luke koja se infrastrukturno gradila kao jedna cjelina, tadašnji – vrijeme je pokazalo veoma pogrešan potez pojedinaca iz Vlade Crne Gore 2008. godine, ljudi koji su kreirali taj plan da se razdvoji jedna kompanija na dvije, pa i samih poslanika koji su podržali tada ovaj ‘privredni zločin’, sve je to uticalo da sada imamo neizvjesnu budućnost za obje kompanije”, kazao je Pješčić.
Luka Bar je prošle godine raspisala tender za odabir najboljeg ponuđača za potrebe izdrade finansijske i biznis analize Port of Adria.
“Odvojili smo za to 150 hiljada eura, kako bi Vlada imala bolji, analitični uvid u situaciju u toj kompaniji. I za sada nema rješenja da se na dobar i kvalitetan način objedini opet lučko područje pod jednu kompaniju”, rekao je Pješčić
Ministarstvo pomorstva je nedavno saopštilo da država trenutno nije zainteresovana za kupovinu većinskog paketa akcija u “Port of Adria”, bivših kontejnerskih terminala “Luke Bar” i da je ponuđena cijena u velikoj nesrazmjeri sa stvarnim stanjem firme.
Nisu naveli koliki je iznos tražio turski većinski vlasnik “Global Ports”.
Turski investitor je 2014. godine za osam miliona eura od države kupio 62 odsto akcija u tadašnjim Kontejnerskim terminalima.
Kompanija je već bila kreditno zadužena sa 5,6 miliona… Na taj iznos smo morali da dodamo još jedno kreditno zaduženje za nabavku nove dizalice koja bi nadomjestila u jednom dijelu kapacitete koje smo izgubili u nevremenu. Taj iznos je pet miliona eura. Očekivali smo i očekujemo i dalje konkretnu podršku Vlade za sanaciju štete…
