Osnovne i srednje škole u Crnoj Gori kubure sa nedostatkom nastavnog kadra za prirodne nauke – 74 nastavnika trenutno predaju iako nijesu završili odgovarajuće fakultete za te predmete.
Ova situacija, kako je rečeno “Vijestima” iz Ministarstva prosvjete, nauka i inovacija (MPNI), ukazuje na kadrovski deficit u STEM (Science, Technology, Engeneering, Math) oblasti, ali i na hitnu potrebu za dodatnim usavršavanjem nastavnog kadra.
Da je nedostatak nastavnika iz prirodnih nauka jedan od najvećih gorućih problema prosvjete, poručuju i iz Udruženja nastavnika matematike Crne Gore.
“Prilično je kritično što je kadar prirodnih nauka deficitaran, s obzirom na to da se učenici na eksternom testiranju, na kraju osnovne škole, testiraju iz matematike. Potom, za maturski ispit se učestalo biraju prirodne nauke, a to im je bazična nauka za mnoga dalja usmjerenja, zanimanja… Udruženja nastavnika matematike Crne Gore ukazuju na to da je potrebno podstaći najbolju djecu da biraju prirodne nauke”, rekla je “Vijestima” nastavnica i predsjednica Udruženja Danijela Jovanović .
Iz resora prosvjete kojim rukovodi Anđela Jakšić-Stojanović kazali su da “oslanjanje na srodne oblasti može biti privremeno rješenje”.
“Dugoročno gledano, sistem treba da teži stručnosti, stabilnosti i kompletnom pedagoškom profilu nastavnika. Mnogi nastavnici koji nijesu imali formalnu obuku iz pedagogije, metodologije nastave i ocjenjivanja, suočavaju se sa izazovima u svakodnevnoj nastavi. Zbog toga je neophodno uvesti dodatne programe stručnog usavršavanja koji će im omogućiti da unaprijede svoje kompetencije i efikasnije odgovore na potrebe savremene učionice”, naveli su.
Saopštili su da Strategija reforme obrazovanja 2025-2035 nudi podsticajne mjere koje će biti usmjerene na mlade stručnjake iz STEM oblasti “kako bi se opredijelili za rad u obrazovanju”.
“To uključuje stipendiranje budućih nastavnika, pripravničke programe i uvođenje dodatnih beneficija za rad u deficitarnim oblastima. Organizovaće se kontinuirani programi stručnog usavršavanja za postojeće nastavnike iz STEM oblasti, uključujući digitalne alate, savremene metode nastave i rad na razvoju nastavnog materijala. Uspostaviće se partnerstva sa istraživačkim institucijama, kako bi se kroz gostujuće predavače omogućilo da eksperti iz prakse prenose znanja učenicima i nastavnicima.”
Danijela Jovanović naglašava da je kritično što “učionice ne dobijaju najbolje studente”.
“Dobijaju ih banke, računski centri, osiguravajuća društva, privatne kompanije… Zbog čega? Veće su im plate, bolji uslovi rada, manje pritiska i tenzija… Naravno da će mladi čovjek to izabrati. Imamo i Matematičku gimnaziju. Treba napraviti analizu koliko djece nakon završene te gimnazije upisuje Prirodno-matematički fakultet (PMF). Koliko te djece završi taj fakultet, a koliko tih svršenih studenata zapravo završi u učionici. Tim analizama se niko nije bavio da znam, ali sigurno bi pokazale da jako mali broj djece iz Matematičke gimnazije završi u učionici”, ističe Jovanović.
Ne krije da je brine mali broj profesora prirodnih nauka koji su završili odgovarajuće fakultete za te predmete. Tvrdi i da je problem što se na Zavodu za zapošljavanje ne može naći odgovarajuća zamjena “za kolege koje bi da idu na bolovanje”.
“Kada na Birou rada nemate nikog da pokrije kolegu koji je otišao na bolovanje, onda uzimate apsolventa i bilo koga, a sve s ciljem pokrivanja časova. Nama (nastavnicima) je, prosto, na neki način žao i da idemo na bolovanje čak i onda kad nam je potrebno. Nemamo zamjenu. To je veliki problem.”
Odgovorajući na pitanje “Vijesti” šta bi bilo rješenje ovog problema, Jovanović navodi više solucija.
“Mora se raditi na davanju stipendija, boljih uslova rada… Potrebno je podići autoritet nastavnika i obrazovanja uopšteno govoreći. Kad svršeni student vidi da je u prosvjeti dobro, on će tamo i poći. Ako vidi da nije dobro, naravno da će birati neku alternativu koja je bolja i pogodnija. Na primjer, mladi čovjek kada završi matematiku, on ide direktno u učionicu za koju nije dovoljno pripremljen, jer nema koga da ga usmjerava. Pod uslovima rada podrazumijevam odnos društva prema nastavniku. Dok je nastavnik ponižavan, naravno da niko neće birati tu profesiju”, rekla je ona.
Jovanović je poručila da će se rješenje naći već ove godine.
“Prema mojim informacijama, PMF je, od ove godine, otvorio smjer za hemiju. Treba iščekati četiri godine i vidjeti kakav smo kadar odabrali i vidjeti hoće li izabrati učionicu. Lično mislim da neće. PMF vuče još jedan dobar potez – najavljuju otvaranje smjera isključivo za nastavnika matematike u osnovnim školama. Nadam se i srednjim. Onog trenutka kada se otvori taj smjer, ti ljudi će morati u učionice. Veliko je pitanje koliko će se svršenih maturanata prijavljivati na te smjerove”, kazala je.
Iz prosvjetnog resora kazali su da rezultati sa državnog takmičenja pokazuju da učenici, u brojnim kategorijama, ostvaruju uspjehe.
“… Što potvrđuje da u našem obrazovnom sistemu postoji značajan potencijal u oblasti matematike. U osnovnim školama postignuti su izuzetni rezultati i to u kategoriji šestog razreda dodijeljene su sve tri nagrade – prvo, drugo i treće mjesto. Učenica koja je osvojila prvo mjesto ostvarila je maksimalnih 100 poena, što predstavlja izuzetan uspjeh. U devetom razredu osvojeno je drugo mjesto i dva treća mjesta.”
Tvrde i da su na državnim takmičenjima, u organizaciji Ispitnog centra, srednjoškolci postigli zapažene rezultate.
“U kategoriji prvog i drugog razreda osvojeno je drugo mjesto. U kategoriji trećeg i četvrtog razreda osvojeno je treće mjesto…”.
Poseban primjer međunarodnog priznanja znanja naših učenika, kazali su iz MPNI, je “prošlogodišnja bronzana medalja koju je osvojio Mladen Ralević iz Berana na 28. Juniorskoj balkanskoj matematičkoj olimpijadi, održanoj u Antaliji”.
