Rodna ravnoteža nije politička korektnost, već politička odgovornost nosilaca vlasti da obezbijede sistem koji je pravedan, jednak i zasnovan na principima, poručio je predsjednik države Jakov Milatović, dodajući da je neophodno osnažiti ulogu žena u crnogorskom društvu.
Kako je saopšteno iz njegovog kabineta, Milatović je učestvovao na konferenciji „Moć odlučivanja bez rodne ravnoteže”, koju je organizovala Građanska alijansa.
Milatović je kazao da teme koje se odnose na ravnopravnost u odlučivanju nikada ne bi smjele biti tretirane kao sporedne.
„Jer kada govorimo o moći bez rodne ravnoteže, govorimo o sistemima koji još nisu dovršeni, o društvima koja još uvijek ne funkcionišu u punom kapacitetu i o institucijama koje još nijesu jednako dostupne svima”, kazao je Milatović.
On je istakao da institucije ne mogu služiti svima ako ne predstavljaju sve.
„Ova rečenica nije samo politička poruka – to je institucionalna istina. Institucije u državnom vlasništvu upravljaju resursima svih građanki i građana. Ali, ako u svojim rukovodećim strukturama ne prepoznaju pola tog društva, onda ni njihove odluke ne mogu imati puni legitimitet”, rekao je Milatović.
On je podsjetio da je, prema analizi koju je Građanska alijansa pripremlila, u deset najvećih državnih preduzeća 53 člana odbora direktora, ali samo osam žena.
“To je svega 15 odsto. U pet preduzeća – nijedna žena. U tim brojevima nije samo nepravda – već suštinski nedostatak institucionalnog balansa“, ocijenio je Milatović.
On je pojasnio da odlučivanje koje se temelji na isključivanju ne može dugoročno da proizvodi dobre rezultate, ni povjerenje.
„Kada javna preduzeća ne uključuju sve slojeve društva, ona zapravo prekidaju vezu sa realnošću koju su dužna da zastupaju. Zato je vrijeme da jasno kažemo: nema održivog odlučivanja bez reprezentativnosti. A nema reprezentativnosti bez ravnopravnosti”, naveo je Milatović.
Milatović je poručio da rodna ravnoteža nije politička korektnost, već politička odgovornost.
“Mnogo je puta do sada ravnopravnost bila tretirana kao sporedno pitanje – kao stvar bontona, imidža ili privremene kampanje. Ali to nije ono što rodna ravnoteža jeste. To je, prije svega, odgovornost nosilaca vlasti – da obezbijede sistem koji je pravedan, jednak i zasnovan na principima“, naveo je Milatović.
On je kazao da su, za vrijeme njegovog mandata ministra ekonomskog razvoja, upravo iz tog uvjerenja, pokrenuli izmjene Zakona o privrednim društvima, kako bi se stvorili uslovi za veću zastupljenost žena u upravljačkim strukturama i crnogorsko zakonodavstvo uskladilo sa evropskim i svjetskim standardima u toj oblasti.
Mulatović je istakao i da je, kao predsjednik države, aktivno podržao inicijative poput „Women on Boards“, jer vjeruje da profesionalne i obrazovane žene ne smiju stajati ispred zatvorenih vrata odlučivanja.
“Ta vrata se moraju otvarati ne simbolično, nego sistemski – kroz zakone, kriterijume i praksu. Zato sam posebno ponosan na to što većinu mog Kabineta čine žene na vrlo odgovornim pozicijama, što je moj predlog za čelnu poziciju Centralne banke bila žena koja je na tu poziciju i izabrana u parlamentu“, kazao je Milatović.
Kako je istakao, posebno zadovoljstvo mu pričinjava to što je kandidat za sudiju Ustavnog suda koga predlaže predsjednik, takođe, žena.
„I to je upravo ono što danas čini razliku između političkog marketinga i stvarne političke odgovornosti, bilo da se radi o državnim preduzećima, sudstvu, školstvu, zdravstvu, izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti”, naglasio je Milatović.
On je poručio i da ravnopravnost u odlučivanju nije zahtjev, već je standard razvijenih demokratija.
“Ova poruka je možda najvažnija za budućnost zemlje koja teži članstvu u Evropskoj uniji (EU) i ekonomskoj transformaciji. Jer demokratija se ne gradi samo kroz izbore – već i kroz uključivanje“, pojasnio je Milatović.
Prema njegovim riječima, ekonomija ne raste ako ignoriše polovinu svog potencijala.
„Podaci pokazuju da zemlje koje su osnažile ulogu žena u odlučivanju imaju i bolje rezultate – u efikasnosti upravljanja, u transparentnosti, u inovacijama. To nije pitanje ideologije, već pokazanih ekonomskih rezultata“, kazao je Milatović.
On je istako da je EU to pretočila u Direktivu kojom se traži da do 2026. godine javna preduzeća obezbijede minimum 33 do 40 odsto zastupljenosti manje zastupljenog pola u upravljačkim strukturama.
„Posebno mi je zadovoljstvo što sam kao ministar pokrenuo izmjene zakonskog okvira kako bi ovaj procenat našao mjesto i u našim preduzećima. Crna Gora ne pristupa ovom cilju zato što to neko traži spolja – već zato što to želimo iznutra. Jer bez uključivanja manje zastupljenog pola, nijedna odluka ne može biti ni potpuna, ni legitimna, ni održiva”, kazao je Milatović.
On je istakao da za njega pitanje ravnopravnosti odlučivanju nije ni kampanja, ni trend.
„To je dio mog ličnog političkog i ličnog uvjerenja: da društvo u kojem svako ima jednaku šansu da doprinese – može jedino ići naprijed“, poručio je Milatović.
On je kazao da će biti partner svim inicijativama koje zemlju čine ravnopravnijom.
„Smatram da još nijesmo tamo gdje treba da budemo – ali ako postavimo stvari jasno i gradimo jednako društvo, a ne izgovore – onda ćemo tamo stići”, zaključio je Milatović.
