On ocijenjuje da takvo pojednostavljivanje ima cilj da očuva rigidne, diskriminatorske tekovine prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici, koje su, nažalost, i dalje na snazi. Govoreći o „logičkoj neodrživosti pristupa” da je dijalog o otklanjanju diskriminacije, koja narušava osnovna ljudska prava i ljudsko dostojanstvo najbrojnije jezičke i – prema popisu – druge po brojnosti nacionalne zajednice, pitanje koje dijeli društvo, Zogović ističe:
„Pristup nametanja neophodnosti očuvanja postojeće i aktuelne diskriminacije lišen je svih elemenata dobronamjernosti, a prati ga i nedostatak društvene i državničke odgovornosti. Tamo gdje postoji dobra namjera i društvena odgovornost, ne postoji dilema – prednost se daje dijalogu, a ne diskriminaciji. Još od vremena sofista, pa i ranije, dijalog je uspostavljen kao najbolji i najnapredniji instrument za rješavanje problema i pronalaženje rješenja. Sva važna i velika pitanja se, od tada pa do danas, na kraju rješavaju dijalogom”, rekao je za „Politiku” Zogović.
Dodaje da se plaši da je politička i društvena scena dostigla „neslućene visine” u kojima diskriminacija konceptualno dobija primat nad dijalogom.
„Ako je istrajavanje na diskriminaciji dominantan pristup, jasno je da nema mjesta dijalogu kao najprirodnijem instrumentu za traženje i nalaženje rješenja. Da ne govorimo o ataku na zdravu logiku, gdje se otvaranje širokog društvenog dijaloga o otklanjanju diskriminacije i potrebi uvažavanja rezultata popisa stanovništva pokušava predstaviti – medijskim falsifikatom – kao tabu tema koja izaziva podjele. Baš kao što je jagnje uzvodno mutilo vodu vuku, tako se i traženjem dijaloga o temama kao što su srpski jezik i dvojno državljanstvo navodno izazivaju društvene podjele”, poručuje Zogović, navodeći da su one „odavno izazvane pogubnom politikom bivšeg režima, koja je sprovela ustavni genocid nad srpskim jezikom”.
Podsjeća da, u trenutku kada je srpskim jezikom govorilo 64,5 odsto građana Crne Gore, srpski jezik nije bio prepoznat kao službeni u Ustavu.
„Istrajavanje na takvom pristupu zapravo znači istrajavanje na konceptu podjela, dok je otvaranje dijaloga jedini način da se, uvažavanjem realnosti, podjele prevaziđu. Apsurdno je objašnjavati prednosti dijaloga u odnosu na aktuelnu diskriminaciju, čije su posljedice – direktno – podjele u društvu. Zato pozivam sve političke i društvene aktere da politički rat objave diskriminaciji, a ne – kao što je sada često slučaj – dijalogu”, poručuje Zogović.
Pita i protivnike dijaloga – „zagovornike očuvanja diskriminatornog koncepta prema polovini stanovništva Crne Gore” – u kojoj to državi članici EU većinski jezik nije službeni?
„Kao buduća članica EU, Crna Gora mora poštovati evropske demokratske vrijednosti i standarde”, ističe Zogović.
Za kraj je dodao:
„Osnovna intencija EU jeste da ne smije biti diskriminacije kada su u pitanju osnovna ljudska prava i slobode. Upravo će odnos prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici biti najbolje mjerilo koliko zaista vjerujemo u demokratske tekovine kojima težimo”, zaključio je Zogović.
