Rezultati sa 50 odsto biračkih mjesta pokazali su da je bivši senator Krin Antonesku (65) na drugom mjestu, sa 23 odsto, iza Simiona koji ima 42 odsto.
Na trećem mjestu je gradonačelnik Bukurešta Nikušor Dan (55), sa 16 odsto glasova.
Prva dva kandidata suočiće se u drugom krugu 18. maja.
Rojters navodi da politički posmatrači kažu da bi pobjeda Simiona mogla da izoluje zemlju, nagrize privatne investicije i destabilizuje istočni bok NATO-a, gdje se Ukrajina bori protiv trogodišnje ruske invazije.
„Ovo nije samo izborna pobjeda, to je pobjeda rumunskog dostojanstva. To je pobjeda onih koji nisu izgubili nadu, onih koji još vjeruju u Rumuniju, slobodnu, poštovanu, suverenu zemlju“, rekao je Simion.
Iskoristivši talas narodnog bijesa protiv mejnstrim lidera, Simion (38) se protivi vojnoj pomoći susjednoj Ukrajini, kritičan je prema rukovodstvu EU i kaže da je u skladu sa pokretom predsjednika SAD „Učinimo Ameriku ponovo velikom (MAGA)“.
Antonesku, koji je iz politike bio odsutan deceniju, želi da nastavi značajnu ulogu Rumunije u podršci Ukrajini i dobro je poznat biračkom tijelu.
Današnje glasanje uslijedilo je pet mjeseci nakon što je otkazan prvi pokušaj održavanja izbora zbog navodnog miješanja Rusije u korist kandidata krajnje desnice Kalina Đorđeskua, kome je zabranjeno da se ponovo kandiduje.
Glasao zajedno sa Đorđeskuom
Simion je glasao zajedno sa Đorđeskuom, koji je izbore nazvao „prevarom“ i pozvao ljude da vrate svoju zemlju.
Dok se desetine ljudi okupljaju ispred biračkog mjesta uzvikujući „Kalin za predsjednika“, Simion je rekao da je njegov glas „da se obnovi demokratija“.
„Moguće je da će glasanje dijaspore biti dovoljno da gurne Dana u drugi krug“, rekao je Sergiu Miskoju, profesor političkih nauka na Univerzitetu Babes-Boliai, prenosi Rojters.
„Ali Danu će možda biti teže protiv Simiona“, kazao je on
I ankete pokazale da Simion ima najviše glasova
Agencija Beta je ranije prenijela da su dvije ankete obavljene među glasačima pokazale da je Simion dobio najviše glasova u današnjem prvom krugu predsjedničkih izbora u Rumuniji.
Na kraju glasanja u 21 sat, Simion, lider nacionalističke stranke AUR je prema tim podacima dobio 30 do 33 odsto glasova, ispred kandidata proevropske koalicije na vlasti, Krina Antoneskua, koji je rame uz rame s gradonačelnikom Bukurešta Nikušorom Danom. Oni su osvojili između 21 i 23 odsto glasova, ukazuju te ankete.
U trci za nasljednika predsjednika Klausa Johanisa je 11 kandidata, a ako niko od njih ne osvoji apsolutnu većinu glasova, drugi krug izbora biće 18. maja.
Rojters je ranije prenio da podaci izlaznih anketa ne uključuju značajne glasove Rumuna u inostranstvu, gdje su Simion i Dan popularni.
Simion kaže da neće iznevjeriti povjerenje
Simion je rekao i da neće iznevjeriti povjerenje koje su mu Rumuni ukazali, nakon što su izlazne ankete pokazale da je osvojio najviše glasova u prvom krugu.
„Želim da se od srca zahvalim svima onima koji su izabrali da glasaju (za mene) za broj jedan na glasačkom listiću. To je bio čin hrabrosti, povjerenja i solidarnosti. Zahvalan sam i uvjeravam ih da njihovo povjerenje neće biti iznevjereno“, naveo je on u snimljenoj poruci, a prenio je Rojters.
Gradonačelnik Bukurešta Nikušor Dan je pozvao na oprez.
„Budimo oprezni u pogledu rezultata izlaznih anketa… jer su bez (glasova) dijaspore. Dakle, sačekajmo tačno prebrojavanje glasova koje će doći kasnije večeras“, rekao je Dan pristalicama.
MAGA stil
Rojters navodi da Simion nije jedini političar u MAGA stilu koji traži da bude izabran u centralnoj Evropi.
Karol Navrocki, predsjednički kandidat kojeg je podržala glavna poljska nacionalistička opoziciona partija na predsjedničkim izborima 18. maja, sastao se sa Trampom ove nedjelje.
Ako budu izabrani, oni bi proširili kohortu euroskeptičkih lidera koja već uključuje mađarskog i slovačkog premijera, navodi Rojters.
„Rumunija i Poljska su dvije važne zemlje za SAD. Mi predstavljamo partnere i predstavljamo saveznike, kako vojne tako i političke, aktuelnoj (američkoj) administraciji. Zbog toga je važno da MAGA predsjednici budu nadležni u Bukureštu i Varšavi“, rekao je Simion Rojtersu u petak.
Predsjednik Rumunije ima poluizvršnu ulogu koja uključuje komandovanje oružanim snagama i predsjedavanje savjetom bezbjednosti koji odlučuje o vojnoj pomoći.
Do danas, Rumunija je Kijevu poklonila bateriju protivvazdušne odbrane „Patriot“, obučava ukrajinske pilote borbenih aviona i omogućila je izvoz 30 miliona metričkih tona ukrajinskog žita kroz svoju crnomorsku luku Konstancu od početka ruske invazije.
Predsjednik zemlje takođe može da stavi veto na važne glasove EU i imenuje premijera, glavne sudije, tužioce i šefove tajnih službi.
Trampova administracija optužila je Rumuniju za suzbijanje političke opozicije i nedostatak demokratskih vrijednosti nakon što su izbori u novembru otkazani, a na osnovu onoga što je potpredsjednik SAD Džej Di Vens nazvao „slabim dokazima“.
