U Crnoj Gori postoje nekolike lokacije koje bi potencijalno mogle biti pogodne za vojni poligon, ali takvi projekti neće biti realizovani protivno volji građana i društva, kazao je ministar odbrane Dragan Krapović.
“Ukoliko za to nema spremnosti u Crnoj Gori, onda treba da dođemo do nekog kompromisa i saglasja da rješenja za vojni poligon tražimo negdje van Crne Gore”, rekao je Krapović u intervjuu agenciji MINA.
On je istakao da je pitanje uspostavljanja vojnog poligona vrlo kompleksno i da ne može biti brzo riješeno.
“Mislim da se sa Sinjajevinom od početka počelo na pogrešan način. Naravno, to je bio manir nekih prethodnih vlada. Ova Vlada ima namjeru i obavezu da bude, prije svega, vlada evropskog karaktera i da osluškuje ono što misle i žele građani, da ništa ne nameće, pogotovo ne silom ili nekim jednostranim odlukama”, naveo je Krapović.
On je kazao da su, nakon svih problema, finalno odustali od Sinjajevine i krenuli sa izviđanjima u nekoliko drugih krajeva Crne Gore, gdje bi potencijalno mogli pronaći rješenje vezano za vojni poligon.
“Imamo neke lokacije, nekoliko opcija, a koliko je izvjesno da se to realizuje na tim područjima ostaje da se vidi. To ne zavisi samo od Ministarstva odbrane, nego od velikog broja drugih okolnosti”, rekao je Krapović.
On nije želio da otkriva o kojim lokacijama je riječ.
“Ne bih licitirao, zato što bi to moglo da napravi i određene probleme. Prošli put se radilo na takav način, pa ne bih istračavao u javnost, nije veliki stepen izvjesnosti”, naveo je Krapović.
On je rekao da bi, kao i o vojnom roku, želio da se po pitanju vojnog poligona konsultuje cijelo društvo.
“Nije pametno ići u realizaciju takvih projekata i zamisli protivno volji građana i društva”, dodao je Krapović.
Krapović je istakao da je teško naći površine tih razmjera koje su daleko od naselja, a koje su pogodne da na njima vojska vježba, napominjući da je Crna Gora teritorijalno mala, te da su neki predjeli više ne mogu ni uzeti za razmatranje za vojni poligon jer su devastirani.
“Tako da je to priča koja je još uvijek na “dugom štapu” što se Crne Gore tiče, koja će sigurno još malo vremena potrajati dok ne bude riješena, ako uopšte bude riješena u samoj Crnoj Gori”, rekao je Krapović.
On je kazao da bi vojni poligon trebalo da postoji u Crnoj Gori i da je priprema pripadnika Vojske Crne Gore (VCG) neophodna posebno u susret misijama i operacijama u kojima će učestvovati, ali da ništa ne treba raditi silom.
Krapović je podsjetio da pripadnici VCG trenutno, zbog nedostaka poligona u Crnoj Gori, vježbaju u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, i zahvalio susjednim zemljama na velikoj podršci.
Govoreći o potencijalnom povećanju troškova za odbranu, Krapović je kazao da vjeruje da će se na predstojećem NATO samitu u Hagu države članice Alijanse obavezati na povećanje izdvajanja za odbranu, ali da je još govoriti o procentima.
On je podsjetio da američka administracija insistira na izdvajanju pet odsto bruto društvenog proizvoda (BDP), što, kako je rekao, može biti prihvaćeno.
“To može biti prihvaćeno, ali siguran sam da će postojati određeni vremenski period kako bi se došlo do tih cifara. Nijesam siguran da u sljedećoj godini to može biti slučaj. Ipak, sačekaćemo samit da vidimo šta će biti konačne odluke”, rekao je Krapović ističući da je to pitanje koje zavisi od volje 32 članice.
Na pitanje koliko bi to uvećanje “koštalo” Crnu Goru na godišnjem nivou i da li bi predstavljalo preveliko opterećenje za budžet, Krapović je pojasnio da bi uvećanje od samo jedan odsto BDP-a značilo izdvajanje dodatnih 80 miliona eura za odbranu, a da je trenutno tekući budžet Ministarstva odbrane oko 160 miliona.
“Znači ukoliko bi, hipotetički, u sljedećoj godini bilo neophodno izdvajanje od tri odsto BDP-a, onda za odbranu više ne bi trebalo biti opredijeljeno 160 miliona, nego 240 miliona eura, što je svakako vrlo zahtjevno za Crnu Goru”, kazao je Krapović.
Kako je istakao, nije samo potrebno alocirati taj novac i predvidjeti u budžetu dva, tri odsto ili koliko god bude odlučeno na samitu, koju eventualno Crna Gora prihvati, već je potrebno to efektno sprovesti u dijelo i imati potpun efekat trošenja tog novca.
“Dakle, to trošenje novca mora biti u uskoj relaciji i povezanosti sa onim što su zadati ciljevi i sposobnosti, kako bi se oni postigli tim određenim nabavkama, ali svakako i u skladu sa nekim našim nacionalnim potrebama”, dodao je Krapović.
Krapović je naglasio da taj novac ne ide NATO-u, već se troši za potrebe oružanih snaga i sistema odbrane Crne Gore, u skladu sa nacionalnim potrebama i ciljevima i sposobnosti koje je zadala Alijansa.
Prema njegovim riječima, nije dovoljno da se samo Ministarstvo odbrane uključi i prati tu stvar, već je potrebno na nivou Vlade tome da prioritet.
“Modernizacija vojske je danas u mnogo većem zamahu nego bilo kada ranije u istoriji, barem od sticanja nezavisnosti, tako da ja bih rekao da je to shvaćeno i mi u svakodnevnoj tijesnoj komunikaciji sa Ministarstvom finansija, kabinetom premijera, kabinetom potpredsjednika (Alekse) Bečića pokušavamo da negdje izdefinišemo te politike, da efikasnost dovedemo na nivo koji je neophodan u ovom trenutku”, naveo je Krapović.
Odgovarajući na pitanje da li imaju plan na koji način će se trošiti taj novac – da li na povećanje brojnosti vojske ili dodatno ulaganje u modernizaciju i infrastrukturu, Krapović je ocijenio da su te dvije komponentne jednako neophodne i značajne, i da će način trošenja zavisiti od ciljeva sposobnosti koje Crna Gora, kao država članica, dobije od NATO-a.
On je podsjetio da je na prethodnom samitu, osim zaključka da se na odbranu mora trošiti dva odsto BDP-a, predviđeno da svaka država mora 20 odsto novca trošiti na modernizaciju oružanih snaga, odnosno nabavku nove opreme.
“Vjerujem da ćemo dobiti novi paket ciljeva sposobnosti u ovoj godini za neki naredni period i to će dominantno determinisati način na koji se vojska modernizuje i oprema”, rekao je Krapović.
On je istakao da će svi napori i sva ulaganja u modernizaciju biti beskorisni ukoliko sistem odbrane ne bude imao ljude koji žele da se posvete tom poslu i dodao da je neophodno da se u mnogo segmentata popravi položaj pripadnika oruženih snaga, ali i položaj službenike i namještenika u Ministarstvu odbrane.
Krapović je rekao da popunjenost vojske u ovom trenutku nije adekvatna, i da vjeruje da u budućnosti taj problem mogu ublažiti.
On je kazao da mnogo veće države Evrope, ne samo Crna Gora, imaju veliki problem kada je u pitanju popunjavanje formacija, ali da se Ministarstvo odbrane trudi da, razvijajući nove digitalne alate i kroz promotivnu kampanju tokom koje u gradovima predstavljaju vojni poziv, privuče mladi kadar.
“Postoji određena zainteresovanost, mi to detektujemo. Krajem prethodne godine smo značajno podigli plate posebno za vojnike po ugovoru i podoficire kojih je najviše u VCG, u manjem iznosu i za oficire, i to ćemo nastaviti da radimo”, poručio je Krapović.
On je kazao da se mora podići status pripadnika oruženih snaga koji je, kako je rekao, u crnogorskom društvu urušen u prethodnim godinama.
“Život mladih danas se odvija na socijalnim mrežama, moramo potpuno drugačije pristupiti i vojska ponovno mora da nađe svoje mjesto na pijedastalu crnogorskog društva, shodno onome što je naša slavna istorija i naša svjetla i sadržajna vojnička tradicija”, naveo je Krapović
Kada je riječ o učešću pripadnika VCG u mirovnim misijama, Krapović je rekao da su crnogorski vojnici prisutni u značajnom broju misija NATO-a, Evropske unije i Ujedinjenih nacija (UN), i da na taj način podižu kredibilitet oružanih snaga u očima partnera i drugih država.
On je podsjetio da su još ranije donešene odluke za uključenje pripadnika VCG u misiju UN-a na Kipru.
“Sada tražimo partnera sa kojim bi mogli da tu odluku sprovedu u dijelo. Iskreno se nadam i vjerujem da će to biti Velika Britanija”, dodao je Krapović.
Kako je naveo, pripadnici oružanih snaga Crne Gore ukrcaće se na brodove, vjerovatno, albanske i italijanske mornarice u NATO operaciji Sea Guardian.
Krapović je rekao da su na Savjetu za odbranu i bezbjednost već donesene odluke u vezi sa dvije misije, Sjeveroatlanskog savjeza i EU, koje su trening misije vezano za Ukrajinu na teritoriji članica saveza i Unije, i da bi te odluke vrlo brzo trebalo da se nađu pred poslanicima.
“Tako da ćemo povećavati svoje učešće u misijama shodno kapacitetima. Crna Gora je mala država i jednostavno neće moći sa prevelikim brojem vojnika učestovati u ogromnom broju misija, ali shodno našoj veličini, dajemo stvarno jedan značaj doprinos i nosimo svoj dio tereta u tom dijelu obezbeđivanja mira i prosperiteta u svijetu i, shodno tome, uživamo određeni kredibilitet kao država i kao vojska”, rekao je Krapović.
Na pitanje da li u Ministarstvu odbrane razmišljaju o razvijanju vojne industrije i pokretanju nekih proizvodnih kapaciteta koji postoje u Crnoj Gori, Krapović je kazao da je unapređenje takozvane namjenske industrije razvojna šansa za značajan dio Crne Gore, prije svega sjevera.
On je ukazao na to da Crna Gora ima nekoliko fabrika čija je osnovna djelatnost iz oblasti proizvodnje naoružanja i vojne opreme, uglavnom na sjeveru, i da je bio zadovoljan onim što je video tokom posjeta fabrikama TARA Aerospace u Mojkovcu i Poliex u Beranama.
Krapović je dodao i da sa partnerima iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) razgovaraju na temu pokretanja određene proizvodnje u Crnoj Gori, eventualno i pomoći postojećim privatnim fabrikama, ali moguće i u perspektivi pokretanja i državne odbrambene industrije.
“To su sve stvari koje se u ovom trenutku evaluiraju i razmatraju u Ministarstvu odbrane. Naravno, ovo samo ne zavisi od Ministarstva, očekujem da prvo dobijemo novi zakonski okvir kada se radi o proizvodnji i trgovini naoružanjem i robama dvostruke namjene i vjerujem da će se taj predlog zakona ubrzo naći pred poslanicima u Skupštini. To je polazna tačka koja bi definisala načine i mogućnosti kako bi država učestvovala u tom poslu”, rekao je Krapović.
On je ponovio da sa strane Ministarstva odbrane postoji spremnost, kao i spremnost strateških partera, prije svega, iz SAD da kroz određene fondove pomognu oko ulaganja.
“Zaista smo posvećeni i fokusirani na unapređenje stanja kada je riječ o odbrambenoj industriji prije svega iz razloga što to može biti zaista jedna dobra razvojna šansa za Crnu Goru”, rekao je Krapović.
Govoreći o bilateralnim konsultacijama Crne Gore sa Hvatskom o otvorenim pitanjima, Krapović je kazao da su konsultacije između ministarstava vanjskih poslova dvije države u toku, i da se stavovi Ministarstva odbrane o vlasništvu nad školskim brodom “Jadran” nijesu promijenili.
“Smatram da je školski brod “Jadran” legalno i legitimno u vlasništvu Crne Gore i u tom dijelu mi smo dali odgovarajuće upute i smjernice kolegama iz Ministarstva vanjskih poslova”, naveo je Krapović.
Kako je kazao, protivno promijeni vlasništva na Jadranu bile su i sve prethodne vlade i sve prethodne većine u Crnoj Gori, i to nije ništa novo.
Krapović je naveo da se u civilizovanom, prijateljskom i kulturnom dijalogu se mogu sva pitanja staviti na sto i razgovarati o njima.
“Ne vidim da postoji mogućnost da brod Jadran promijeni vlasništvo, barem ne dok sam ja na čelu Ministarstva odbrane”, rekao je Krapović.
