Narodna biblioteka Budve: Predstavljanje petoknjižja memoarske, epistolarne i dnevničke proze Život na ledu

Narodna biblioteka Budve: Predstavljanje petoknjižja memoarske, epistolarne i dnevničke proze Život na ledu

Narodna biblioteka Budve se i ove godine pridružuje programu za Noć knjige koji se organizuje povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava u srijedu, 23. aprila sa početkom u 19 časova predstavljanjem petoknjižja memoarske, epistolarne i dnevničke proze autora Borislava Pekića pod nazivom Život na ledu.

Pet knjiga dnevničke proze Borislava Pekića, koje su objavile izdavačke kuće Štampar Makarije (Beograd), Narodna biblioteka Radosav Ljumović i Obodsko slovo (Podgorica), u holu Akademije znanja predstaviće Goran Radonjić.

– Pekićevi dnevnici oličavaju poetičke osnove njegove književnosti i put do njegovog djela. I iz dnevnika objavljenih za piščevog života i iz dnevnika koji su stigli iz piščeve ostavštine jasno je vidljivo da je to žanr koji Pekić doživljava kao pripremu za pisanje, stvaralačku laboratoriju i priliku da u punoj koncentraciji, pred samim sobom, raspravi i preispita teme i ideje svojih budućih knjiga. Utoliko je dnevnik za Pekića majeutička forma u kojoj se presabiraju i suočavaju izvori i činjenice, razmatraju poetičke ideje koje će biti ugrađene u knjigu u nastajanju i uspostavljaju njeni tematski stubovi na kojima će počivati čitav ispripovijedani svijet.

Čitavi tomovi Pekićeve dnevničke zaostavštine jesu, zapravo, neobične istorije o nastanku pojedinih piščevih knjiga. Uzmimo, kao primjer, obimne knjige Traganje za Zlatnim runom (1997; 2007) ili Rađanje Atlantide (1996) u kojima pisac podrobno, iz dana u dan, izlaže nastanak svojih knjiga Zlatno runo i Atlantida od prikupljanja građe i ukrštanja izvora, preko autopoetičkih traktata i rasprava, sve do temeljnih i detaljnih nacrta svojih knjiga. Knjige kakve su ovi Pekićevi autopoetički dnevnici praktično i ne postoje u istoriji srpske književnosti, barem ne u tom obimu i u toj vrsti poetičke nedvosmislenosti i tematske konstrukcije – saopšteno je iz Narodne biblioteke Budva.

Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se 23. aprila i predstavlja jednu od najpopularnijih svjetskih manifestacija pod okriljem UNESKO-a, u slavu Šekspira, Servantesa i mnogih drugih velikih pisaca koji su se rodili ili umrli na ovaj datum.

UNESCO-ov cilj je podsticanje čitanja i izdavaštva kao i zaštita intelektualnog vlasništva putem zaštite autorskih prava. Odluka o obilježavanju Svjetskoga dana knjige i autorskih prava donesena je na Opštoj konferenciji UNESCO-a održanoj u Parizu 1995. godine.