Dio plaža još bez zakupaca, nema zakona koji bi pomogli da se riješi problem nedostatka sezonske radne snage, ali i slaba avio-povezanost, loši i zakrčeni putevi, manjak parkinga i višak smeća…
U Ministarstvu turizma kažu da očekuju veći promet, ali ne pojašnjavaju na čemu baziraju optimizam…
Turizam lani prvi put bio u padu nakon dvije decenije, prihodovano 1,46 milijardi eura, 3,6 odsto manje nego 2023.
Nakon kraha zimske turističke sezone, Crna Gora u osvit ljetnje kuburi sa brojnim višegodišnjim problemima, što bi moglo negativno da utiče na prihode budžeta države koja dobrano zavisi od turizma.
Ljetnja sezona zvanično počinje 1. maja, a Crna Gora je dočekuje sa nezavršenim tenderom za izdavanje u zakup plaža, nedostatkom sezonske radne snage, lošom saobraćajnom povezanošću, pogotovo na primorju gdje se u špicu ljeta putuje u kilometarskim kolonama, neizvjesnošću sa otvaranjem simbola crnogorskog turizma – “Svetog Stefana”, manjkom parkinga u nacionalnim parkovima “Biogradska gora”, “Durmitor” i “Skadarsko jezero”, starim i često neklimatizovanim vozovima, nedefinisanim avio-linijama od javnog značaja čiji je cilj bolja avio-dostupnost i privremenim lokacijama za ugostiteljske terase u Budvi, lošom infrastrukturom na aerodromima u Tivtu i Podgoricu, divljim deponijama od Ulcinja do Durmitora…
Većina ovih problema prisutna je godinama, a od kraja prošle sezone, uprkos obećanjima nadležnih, riješeno je pitanje javnog autobuskog prevoza od glavnog grada i Ulcinja do podgoričkog aerdroma i obrnuto.
Zbog svih tih nedostataka, turistički poslenici gotovo i da ne pominju mogućnost rekordne sezone i, kako nezvanično kažu, očekuju rezultat sličan prošlogodinjem.
Za razliku od njih, u Ministarstvu turizma očekuju veći promet, ali ne pojašnjavaju na čemu baziraju optimizam…
U Crnoj Gori je lani turizam prvi put bio u padu nakon dvije decenije. Prihodovano je 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. Prema podacima Monstata, lani je u Crnoj Gori boravilo 2,6 miliona turista koji su ostvarili 15,6 miliona noćenja. Broj turista manji je za svega sedam hiljada u odnosu na godinu ranije, ali je ostvareno 800 hiljada noćenja manje, što je glavni razlog pada prihoda.
Uticaj turizma na bruto-društveni proizvod (BDP) je oko 25 odsto…
U cilju pripreme ljetnje sezone, u februaru je donijeta odluka o privremenom oslobađanju viza od 1. marta do 1. novembra državljana Uzbekistana, Kazahstana, Jermenije, Egipta, kao i za rezidente Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Iako je za početak ovogodišnje ljetnje sezone najavljivan Zakon o sezonskom strancu koji bi trebalo da reguliše manjak radne snage uvođenjem kategorije stalnog sezonskog radnika, resor ministarke rada Naide Nišić sa tim aktom stigao je do nacrta. Iz Ministarstva nije odgovoreno “Vijestima” kad se može očekivati da “stalni sezonac” stupi na snagu. Zakonom bi se zaposleni zadržali na istim poslovima i van turističke sezone, dobijali bi naknadu i uplatu doprinosa i kada ne rade, dok bi poslodavci dobili stalnu radnu snagu, i za djelove godine sa manjim obimom posla…
U planovima za ovu sezonu su bile i precizirane avio-linije od javnog značaja (PSO-Public Service Obligation), ali niti je Vlada do juče izašla sa predlogom linija, niti su usvojene izmjene i dopune Zakona o vazdušnom saobraćaju da bi se za njih stvorio zakonski okvir. Izmjene Zakona koji je predložio klub poslanika Demokratske narodne partije (DNP) od januara “skupljaju prašinu” u skupštinskim fiokama. PSO je aranžman kojim država putem javne nabavke nudi subvencije avio-prevoznicima, tako da onaj ko pobijedi na tenderu ima obavezu obavijanja avio-prevoza na tačno određenim rutama u određenom vremenskom periodu, za određenu naknadu.
O (ne)ozbiljnosti Vlade u pripremi ljetnje sezone, od čijeg uspjeha umnogome zavisi punjene državnog budžeta, govori i to da je plan za pripremu usvojen početkom aprila, odnosno manje od mjeseca prije zvaničnog početka. Plan sadrži veliki broj aktivnosti i opisa planova, ali bez jasnih operativnih koraka koji bi garantovali da će ključni izazovi biti riješeni do početka sezone.
Iako su pomenute aktivnosti u oblasti promocije, inspekcijskog nadzora, sezonskog zapošljavanja, infrastrukture i organizacije kulturnih manifestacija, većina njih je ili u toku, planirana za realizaciju tokom cijele godine, ili podrazumijeva projekcije bez garancije izvršenja. Mnoge infrastrukturne aktivnosti, poput uređenja šetališta, izgradnje saobraćajnica ili adaptacije punktova za turiste, najavljene su da će biti “djelimično završene” ili će se “radovi obustaviti tokom sezone i nastaviti kasnije”.
“Analizirajući informacije koje su dostavljene, očekivanja su da će ovogodišnja turistička sezona biti dobra i da će se to reflektovati kroz povećanje turističkog prometa i prihoda od turizma”, piše u planu.
“Vijesti” nijesu od Ministarstva turizma dobile odgovor na pitanje na čemu se temelji ocjena da će doći do povećanje turističkog prmeta i prihoda od turizma.
I dok se sve turističke destinacije bore da privuku što više gostiju, Vlada na promociji turizma šteti, pa je tako simbolično umanjila ovogodišnji budžet Nacionalne turističke organizacije (NTO), dok zakida za namjenske prihode NTO u dužem vremenskom periodu.
“Ukupni budžet za 2025. je 3.185.311,55 eura, dok je prošlogodišnji budžet bio 3.165.721,36 eura, te nema većih odstupanja u iznosu. Shodno zakonskom okviru koji uređuje ovu oblast, za NTO CG bi trebalo da bude opredijeljen dio ukupnih namjenskih prihoda koji obuhvataju boravišnu taksu, turističku taksu i članske doprinose. Međutim, za razliku od lokalnih turističkih organizacija koje svoj dio namjenskih sredstava dobijaju direktno i u cjelosti, za NTO se namjenska sredstva opredjeljuju kroz Zakon o budžetu Crne Gore i to djelimično. Na taj način se za NTO od samog osnivanja opredjeljuje manji budžet u odnosu na dio namjenskih sredstava koje joj Zakonom pripadaju. To znači da je ove godine za NTO opredijeljen 25,6 ODSTO manji budžet u odnosu na ostvarene namjenske prihode prošle godine, koji mu prema zakonu pripada. NTO se shodno prošlogodišnjem istraživanju realizovanim na međunarodnom nivou, našao među tri organizacije u Evropi sa najnižim budžetom od 29 nacionalnih turističkih organizacija koje su obuhvaćene istraživanjem”, kazali su “Vijestima” iz NTO.
Na niz konkretnih pitanja koja se tiču organizacije i izazova predstojeće ljetnje turističke sezone, Ministarstvo turizma nije dalo nijedan odgovor, već je poslalo opšti pregled aktivnosti koje sprovodi i planova u vezi s razvojem turističke ponude. “Vijesti su pitale – koji su konkretni problemi iz prethodne sezone otklonjeni, koji ključni problemi nisu riješeni i zašto (nedostatak sezonskih radnika, inspektora, graničnih policajaca, infrastrukture), kako se ove godine planira riješiti manjak sezonskih radnika u ugostiteljstvu i turizmu, a kada je riječ o gužvama na graničnim prelazima da li će se broj policajaca pojačati i ima li dogovora sa susjednim državama o bržem protoku, na osnovu čega i kojih analiza se očekuje veći prihod i promet od turizam, šta piše u planu pripema za ovogodišnju ljetnju sezonu i kakva su očekivanja od predstojeće sezone.
Umjesto odgovora, Ministarstvo turizma navodi da se pripreme za sezonu odvijaju u kontinuitetu, a jedan od ključnih mehanizama je Koordinaciono tijelo za praćenje i pripremu turističkih sezona, kojim predsjedava ministarka turizma Simonida Kordić . Kako navode, “sjednica Koordinacionog tijela održana je 18. marta tekuće godine, a prisustvovali su predstavnici svih resora na državnom i lokalnom nivou i institucija koje direktno utiču na kvalitet turističkog proizvoda”.
“U pravcu povećanja broja emitivnih tržišta, čime se smanjuje zavisnost od određenog broja tržišta sa kojih se tradicionalno dolazi u Crnu Goru, ove godine je na inicijativu Ministarstva turizma, Vlada pravovremeno donijela odluke o uvođenju privremenog bezviznog režima za period 1. mart – 1. novembar za državljane Uzbekistana, Kazahstana, Jermenije, Egipta, kao i za rezidente Ujedinjenih Arapskih Emirata. U cilju poboljšanja avio-dostupnosti Crne Gore, u saradnji sa Aerodromima Crne Gore (ACG) i Ministarstvom saobraćaja, ulažu se napori u pravcu otvaranja novih linija. Prema dosadašnjim najavama od avio-kompanija, u Podgorici se očekuje realizacija 45, a u Tivtu 60 avio-linija. Važno je istaći da tokom predstojeće ljetnje sezone, prvi put se uspostavlja saradnja sa španskom niskobudžetnom avio-kompanijom ‘Vueling’, kojom će se povezivati Tivat i Barselona, u periodu od 1. jula do 25. oktobra tekuće godine, tri puta nedjeljno. Kada je riječ o novim avio-rutama u Podgorici, nacionalni avio-prevoznik je najavio otvaranje linija za Prag i Baku, zatim linija Podgorica-Bahrein avio-kompanije ‘Gulf air’, kao i letovi ka Brnu i Tbilisiju, kao i iz njih. Avio-kompanija ‘Wizz Air’ je planirala rast prometa od 10 odsto za predstojeću sezonu, odnosno 150-200 rotacija više nego do sada…”, navode.
Na temu saobraćajnih gužvi tokom ljetnje sezone, navode da se razmatra uvođenje “tranzitne takse” koja bi preusmjerila vozila na pravac Nikšić-Podgorica, kako bi se rasteretile primorske saobraćajnice:
“Radni tim za utvrđivanje mogućnosti uvođenja tranzitne takse je počeo sa radom i, pored obimnog zadatka koji je pred njim, uložiće dodatne napore da, ako preduslovi za to postoje, implementacija tranzitne takse bude realizovana za ovogodišnju turističku sezonu”.
Ministarstvo podsjeća na razvoj panoramskih ruta i nastavak rada na promociji cjelogodišnje turističke ponude, uključujući ruralni turizam, hiking & biking ponudu, aktivnosti u nacionalnim parkovima i u seoskim domaćinstvima.
“Razvojni cilj, sa aspekta turizma, jeste da Crna Gora bude održiva turistička destinacija sa ponudom za svih 365 dana u godini, čime se obezbjeđuje i njegova ‘otpornost’ na različita krizna dešavanja. U tom smislu, preduzimaju se intenzivne aktivnosti ka daljoj diverzifikaciji turističke ponude uz spajanje urbanog i ruralnog proizvoda, sa akcentom na cjelogodišnju ponudu i na sjever Crne Gore. Diverzifikacijom će turistički proizvod Crne Gore prevazići granice ponude ‘sunca i mora’, a što bi u krajnjem rezultiralo produženjem turističke sezone i izbalansiranim regionalnim razvojem, smanjenjem pritiska na obalu, uz poštovanje principa održivog razvoja destinacije”.
U odgovoru se navodi i da je Program podsticajnih mjera u oblasti turizma za 2025. godinu u proceduri i da će obuhvatiti sedam mjera podrške, među kojima su organizacija manifestacija, unapređenje ruralne ponude, digitalizacija, razvoj MICE turizma, partnerstva sa turoperatorima i zajedničke marketing kampanje za avionske dolaske.
Iz Odbora za turizam Privredne komore Crne Gore (PKCG), na pitanje koji su konkretno problemi iz prethodne sezone otklonjeni, naveli su da je Vlada blagovremeno donijela odluku o privremenom ukidanju viza u periodu od marta do novembra za značajna tržišta za Crnu Goru. Naglašavaju da je pitanje vizne liberalizacije važno za turističku privredu.
Navode da Crnu Goru kao turističku destinaciju opterećuju problemi koji zahtijevaju strateški pristup, te da turistički poslenici ukazuju da na uspješnost turističke sezone posebno utiču izazovi poput sive ekonomije, nedostatka stručne radne snage i jednostavnog zapošljavanje sezonskih radnika, komunalne i saobraćajne infrastrukture, avio-dostupnosti destinacije, nesigurnog poslovnog ambijenta, smanjenja povjerenja investitora…
“Za ovu sezonu izazov predstavlja i kašnjenje tenderske procedure za zakup kupališta, koji može dovesti do situacije da kupališta neće biti spremna za početak turističke sezone”, upozorili su iz PKCG.
Nijesu jasno odgovorili na pitanje kako se ove godine planira riješiti manjak sezonskih radnika u ugostiteljstvu i turizmu. Umjesto toga, iz PKCG su ukazali na niz sistemskih i dugoročnih mjera, poput modernizacije obrazovnih programa, jačanja dualnog i stručnog obrazovanja, promocije deficitarnih zanimanja među mladima, te uvođenja fleksibilnih modela usavršavanja i prekvalifikacija. Takođe, predložena je mogućnost poreskih olakšica za poslodavce koji zapošljavaju osobe mlađe od 30 godina, kao i dalje pojednostavljivanje procedura za zapošljavanje stranaca.
Na pitanje da li se ove godine očekuju niže cijene u turizmu u odnosu na prethodnu, iz PKCG su ukazali na fiskalne promjene koje bi mogle uticati na formiranje cijena, posebno se osvrnuvši na povećanje stope PDV-a.
“Dodatno opterećenje u vidu povećanja stope PDV-a za usluge u turizmu sa 7 na 15 odsto, koje je stupilo na snagu 1. januara 2025. godine, može nepovoljno uticati na konkurentnost crnogorske ponude, posebno imajući u vidu konkurenciju u regionu kod kojih su ove stope znatno niže. Još nemamo precizne podatke u kojoj mjeri će ovo fiskalno povećanje negativno uticati na turističku privredu, ali je očigledno da hoće. Povećati za 114 cijenu bilo kojeg proizvoda je veoma rizičan potez, naročito ako se zna da turistički proizvod spada u cjenovno osjetljive proizvode, koje je potrebno dugotrajno pažljivo planirati, bez mogućnosti uticaja ad hok rješenja”, naglasili su iz PKCG.
Iz PKCG smatraju da ukidanje poreskih olakšica za izgradnju hotela visoke kategorije, koje su ranije stimulisale razvoj kvalitetne ponude u našoj zemlji, može usporiti investicije u visokokvalitetni smještaj, koji je neophodan za produženje sezone i privlačenje visokoplatežnih gostiju.
“Crna Gora ima mnogo komparativnih prednosti kao turistička destinacija, od prirodnih ljepota, raznolikosti turističke ponude, visokog standarda kategorizacije u svim oblastima, izuzetnog bogastva kulturnog i istorijskog nasleđa, prisutnosti u skoro svim segmentima turističkog proizvoda, međutim ako ne budemo razvijali dostupnost destinacije i rješavali ostale infrastrukturne probleme, sve nabrojane prednosti mogu biti ugrožene”, kazali su u PKCG, dodajući da se duže vrijeme ukazuje na neophodnost bolje avio-povezanosti kako bi se povećao broj stranih turista, i da je neophodno da se opredijelimo za koncept razvoja aerodroma kao jednog od najznačajnijih resursa sa nemjerljivim uticajem na razvoj destinacije.
Iz PKCG kažu da sektor turizma i dalje opterećuju brojni izazov i ako se želi očuvati pozicija Crne Gore na turističkoj mapi i održati korak sa konkurencijom u regionu, neophodno je preispitati trenutne fiskalne mjere u sektoru, unaprijediti promociju, ali i dodatno raditi na produženju sezone kroz diverzifikaciju ponude, unapređenju avio-dostupnosti i putne infrastrukture, kao i na prevazilaženju hroničnih izazova, poput problema sa čistoćom, bukom, sivom ekonomijom i nedostatkom kadra.
“Prioritet Vlade treba da su aktivnosti na uspostavljanju partnerskog odnosa sa privredom, kao i stimulativnog ambijenta za nove investicije u turizmu kao strateškoj razvojnoj grani privrede. Uspješno i kvalitetno upravljanje turističkom destinacijom preduslov je uspješnoj relizaciji turističkih sezona, a sve to zahtijeva jasnu viziju, konkurentnost naše turističke ponude i jačanje saradnje između privatnog i javnog sektora”.
Tokom prošlogodišnje turističke sezone putnici na aerodromi u Podgorici i Tivtu suočavali su se sa velikim gužvama na terminalima i otežanom procedurom prolaska kroz kontrolne tačke. Uprava Aerodroma Crne Gore (ACG) tada je putnicima preporučivala da na aerodrom dolaze i do dva sata ranije jer “postoje ograničenja u kvalitetu usluge koja su direktno uslovljena stanjem infrastrukture”.
Sudeći prema odgovoru ACG na pitanje “Vijesti” šta je urađeno kako bi se takva situacija izbjegla, izvjesno je da će i ove godine biti slično, jer su najavljene tek tehničke i organizacione prilagodbe, dok sistemska rješenja izostaju.
“S obzirom na to da se odluka o eventualnoj koncesiji odlagala iz više navrata u kratkom roku, došli smo u situaciju da moramo da radimo sa onim što imamo uz minimalne adaptacije koje nijesu finansijski zahtjevne jer nije racionalno ulagati milione ako postoji mogućnost da taj novac na kraju pripadne nekom drugom. Da bismo smanjili izvjesne i očekivane gužve, u Podgorici smo počeli da radimo na izmještanju dolaznog gejta da bismo na taj prostor proširili odlaske čime će putnici dobiti više prostora dok čekaju ukrcaj na let. U toku su i pripreme za otvaranje treće trake za bezbjednosnu kontrolu da bismo ubrzali tok putnika iz javne u sterilnu zonu. Osim toga, šalteri za rentakar biće izmješteni iz aerodromske zgrade ispred nje, čime dobijamo dodatni prostor za putnike i posjetioce. Pult za informacije je izmješten sa centralne pozicije, čime smo dobili još prostora za formiranje redova za putnike koji nakon registracije treba da prođu: pristupnu, carinsku, pasošku i bezbjednosnu kontrolu. Istovremeno širimo komercijalni parking čime ćemo dobiti novih 80 parking mjesta”, kazali su iz ACG.
U državnom preduzeću ističu da su najvažniji poduhvat u Tivtu uspješno realizovali tako što su prvi put ove sezone animirali više od 150 novih sezonaca, čija je obuka startovala početkom godine kako bi sezonu ušli spremni za opsluživanje putnika, prtljaga i vazduhoplova.
“Uz to, na Aerodromu Tivat u planu je zatvaranje nadstrešnice u dolascima čime će se omogućiti da putnici na ulazak u državu čekaju u klimatizovanom prostoru, što do sada nije bio slučaj. Planira se i postavljanje nadstrešnice i na terminalu 2 u pušačkoj zoni čime će se povećati kapacitet odlaznog gejta”.
U planu za pripremu ovogodišnje ljetnje turističke sezone navedeno je kao aktivnost ACG izmještanje zone dolazaka na podgoričkom aerodromu. Iz državnog preduzeća priznaju da ovaj posao neće biti završen do početka “udarnih” mjeseci ljetnje sezone.
“Kada je riječ o planu adaptacije dolazaka (I faza), u toku je izrada neophodne tehničke dokumentacije po kojoj bi se izveli potrebni radovi i raspisala nabavka za izbor izvođača radova, koja se privodi kraju. Namjera je povećanje prostora za prijem putnika u dolasku, a što će zahtijevati izmještanje pozicije za pasošku kontrolu na novu lokaciju. Imajući u vidu da ova reorganizacija utiče na rad ostalih subjekata, prolongirana je izrada tehničke dokumentacije. ACG će, tim povodom, zatražiti zvanično mišljenje Agencije za civilno vazduhoplovstvo i Granične policije da bi se ona eventualno izmijenila i, ako bude potrebe, kompletirala. Nakon toga slijedi postupak izmjene PJN za 2025. godinu, raspisivanje postupka javne nabavke, izbor izvođača, ispunjenje uslova za uvođenje izvođača radova u posao, kao i samo izvođenje radova. Usljed svih navedenih okolnosti, nije izvjesno da plan bude realizovan do početka ‘udarnih’ mjeseci sezone”.
Javno preduzeće za upravljanje nacionalnim parkovima (NP) već nekoliko godina nije riješilo pitanje nedostatka parking prostora kod naplatne rampe ka Crnom jezeru i Biogradskog jezera i u Virpazaru
Iz (NP) kažu da je upravljanje parking prostorom na teritorije Opštine Žabljak preuzela lokalna uprava koja je formirala preduzeće “Pakring servis Žabljak” i od 1. jula prošle godine preuzela regulisanje pitanja parkinga.
Na pitanje da li je riješen manjak parkinga kod naplatne rampe na Crnom jezeru, iz NP nije precizno odgovoreno.
“Problem saobraćajne gužve koja tokom sezone postoji na putu od grada do naplatnog punkta NP ‘Durmitor’ u ranijem peirodu su prepoznate kao izazov. Nakon što je Opština Žabljak preuzela upravljanje parking prostorom, zaposleni ovog preduzeća i na terenu regulišu i kontrolišu broj vozila koji se kreće ka naplatnom punktu u zavisnosti od broja slobodnih parking mjesta. S tim u vezi, primjetno je i rasterećenje saobraćaja na ovom putnom pravcu. Kao jedan od izazova u ranijem periodu prepoznali smo prevoz posjetilaca turističkim autobusima do samog kontrolno-naplatnog punkta. U cilju rasterećivanja ove lokacije i podizanja nivoa bezbjednosti posjetilaca, autobusi se zaustavljaju kod Centra za posjetioce NP ‘Durmitor’, a omogućeno je i parkiranje kod hotela ‘Soa’, odakle NP ‘Durmitor’ organizuje prevoz posjetilaca turističkim vozićima do ulaza u park. Organizovanje prevoza turističkim vozićem u velikoj mjeri je rasteretilo put ka Crnom jezeru i tokom prošle godine naišlo je na pozitivne reakcije stranih turista i domaćih posjetilaca koji su koristili ovaj vid prevoza”.
Državno preduzeće nije izradilo parking prostor u NP “Biogradska gora” na Kraljevom kolu, a za koje su u aprilu lani kazali da “intenzivno traže rješenje”.
“Prilagođavanje ranije izrađene projektne dokumentacije novim eurokodovima jer je došlo do zastarijevanja, uticalo je i na ostale aktivnosti koje su se odnosile na pripremu parking prostora na Kraljevom kolu. Naime, ranijim projektom planiran je parking koji po sadašnjoj zakonskoj proceduri nije moguće postaviti/izgraditi na ovom području. Za izradu projektne dokumentacije i njegovu implementaciju bila je zadužena Uprava za kapitalne projekte. Takođe, novim programom objekata privremenog karaktera za NP ‘Biogradska gora’ 2025-2029. godina, na Kraljevom kolu je planirano privremeno parkiralište. Radovi na uređenju i pripremi parkirališta ne podrazumijevaju asfaltiranje, betoniranje i aktivnosti koje mogu ugroziti prostor, već se odnose na obilježavanje parking prostora, postavljanje stubića i eventualno rampe. Uređenje parking prostora u nacionalnim parkovima mora biti u skladu sa ambijentalnim vrijednostima, ne smije ugrožavati i uticati na biodiverzitet NP, a ovim aktivnostima moraju prethoditi analize i pribavljanje dozvola za uređenje prostora u skladu sa zakonom”.
Virpazar će i ove ljetnje sezone turiste dočekati bez novih parking mjesta za autobuse i za automobile , koje su iz JNP najavljivali za početak prošlogodišnje. Razlog za to je što je program objekata privremenog karaktera za NP “Skadarsko jezero”, kako su kazali u ovom državnom preduzeću “Vijestima”, prestao da važi posljednjeg dana prošle godine, pa čekaju usvajanje novog.
Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine su kazali “Vijestima” da je program objekata privremenog karaktera u fazi prikupljanja mišljenja institucija. Nakon pristiglih mišljenja, ako bude potrebno, program će se korigovati i objaviti na zvaničnoj internet stranici Ministarstva.
Iz ACG nijesu mogli da preciziraju da li će do početka ove ljetnje sezone biti precizirane avio-linije od javnog značaja (PSO-Public Service Obligation). Pojasnili su da to zavisi od usvajanja zakona koji je u skupštinskoj proceduri.
“Naglašavamo da postoje sve pretpostavke i opravdanost da se što prije uđe u realizaciju uvođenja PSO letova. ACG su spremni kada za to dođe trenutak da pruže kompletnu i kvalitetnu uslugu odabranom avio-prevozniku”, istakli su iz ovog državnog preduzeća.
Iz ACG su očekuju da u Podgorici tokom ljetnje sezone bude aktivno oko 45 avio-linija. Nove rute na Aerodromu Podgorica su Prag (Air Montenegro), Brno (Air Montenegro), Baku (Air Montenegro), Kairo (Petroleum Air Services) – čarter i Madrid (Iberia) – čarter.
“U Tivtu će biti aktivno više od 50 avio-linija. Nove rute su Barselona (Vueling), Salcburg (Smartwings) – čarter, Žešov (SkyUp MT) – čarter i Katovice (Air Montenegro i SkyUp MT) – čarter”, kazali su u ACG.
Iz državnog preduzeća su kazali da ove godine očekuju rekordnih tri miliona putnika i da su uz otvaranje novih linija sačuvali dosadašnje partnere i sa njima dodatno unaprijedili saradnju.
“Na primjer, sa Wizz Air-om u Podgorici ćemo imati 10 odsto rasta, odnosno blizu 100 rotacija više nego do sada. Wizz Air i pored prizemljenja dijela flote zbog tehničkih razloga, usljed čega je smanjivao saobraćaj čak i na aerodromima gdje ima bazirane avione (Beograd, Skoplje…), samo u Podgorici nije smanjivao obim saobraćaja. I u Tivtu smo se orijentisali na postojeće partnere i produženje perioda tokom koga lete ka Crnoj Gori i iz nje. Tako je najveći britanski niskobudžetni prevoznik, EasyJet, najavio da će saobraćati sa šest destinacija ka Tivtu, od kojih ćek pet biti u periodu od aprila do kraja oktobra. I Jet2.com je najavio rotacije sa tri destinacije od aprila do oktobra. To znači da Crna Gora ima potencijal za sezonu koja traje traje sedam mjeseci, a ne samo tri mjeseca”, kazali su u ACG.
Iz Željezničkog prevoza (ŽPCG) su kazali da je od 5. aprila počeo da saobraća agencijiski voz na relaciji Bar-Kolašin.
“Ove godine bilježimo pojačan interes domaćih i stranih turističkih agencija za organizaciju putovanja željeznicom, posebno na jednoj od najatraktivnijih dionica na pruzi Bar-Kolašin. Ova ruta, prepoznata po izuzetnim pejzažima i impresivnim inženjerskim rješenjima, sve više postaje nezaobilazan dio turističke ponude Crne Gore. Od 5. aprila započet je saobraćaj agencijskih vozova na relaciji Bar-Kolašin, koji se odvija trasom dnevnog brzog voza sa polaskom u 9h iz Bara. Ovi vozovi se organizuju sa voznim sredstvima u vlasništvu ŽPCG u zavisnosti od zahtjeva i narudžbi agencija, tako da saobraćuju u danima kada je određena agencija naručila angažovanje posebnog voza”, pojasnili su iz ŽPCG.
Iz ove državne kompanije su kazali da su do sada najave turističkih agencija potvrđene sve do kraja oktobra što, kako tvrde, govori o kontinuiranom interesovanju i rastu potražnje za ovim vidom putovanja.
“Pored posebnih, tzv. agencijskih vozova, ŽPCG nudi i mogućnost organizovanog prevoza grupnih putovanja na redovnim linijama, čime se dodatno prilagođava potrebama organizatora i putnika”.
U međunarodnom saobraćaju ove godine je, kako su naveli, predviđen sezonski dnevni voz koji će saobraćati na relaciji Bar-Subotica-Bar, u periodu od 13. juna do 14. septembra.
Iz Nacionalne turističke organizacije (NTO) navode da su za turističku sezonu 2025/2026 spremili predlog podsticajnih mjera čije usvajanje čekaju, a koji pored mjere podrške za unapređenje organizovanih avio-dolazaka putem zajedničke kampanje sa turoperatorima, uključuje dvije nove mjere.
“Jedna se odnosi na dodjelu novca za organizaciju studijskih posjeta Crnoj Gori za turoperatore i turističke agencije sa emitivnih tržišta, dok se druga mjera odnosi na partnerstvo sa turoperatorima i turističkim agencijama u promociji Crne Gore kao turističke destinacije kroz zajedničke promotivne aktivnosti”.
Iz NTO su kazali da u cilju povećanja turističkog prometa kontinuirano sprovodi promotivne kampanje na emitivnim tržištima, uz poseban fokus na unapređenje saradnje sa turoperatorima. Kao primjer ističu prošlogodišnju marketinšku kampanju sa britanskim turoperatorom Jet2holidays, koja je ostvarila doseg od 25 miliona i dovela do uvođenja novih i povećanja postojećih avio-linija.
“Imajući u vidu broj putnika koji su bukirali Jet2 letove za Crnu Goru iz Velike Britanije procjenjuje se da je ukupni doprinos kampanje BDP-u oko 2,9 miliona eura, a prema najavama turoperatora njihovi kapaciteti za ljeto 2025. godine su povećani za 9% u odnosu na prethodnu godinu. U okviru kampanje prethodne godine smo na TV i olajn kanalima BBC-a imali i emisiju posvećenu Crnoj Gori pod nazivom ‘The Travel Show Montenegro’, koja na BBC Chanel News ima oko 70 miliona gledalaca na nedjeljnom nivou. Ove kampanja i slične marketinške aktivnosti doprinijele su povećanju broja turista sa tržišta Velike Britanije od 25% u odnosu na 2023. godinu i rast od 38% u odnosu na 2019. godinu”, tvrde u NTO.
Svojevrsna je ironija da su sve učesnike dvodnevnog ESG samita u Tivtu, posvećenog održivom razvoju i investicijama, dočekali kilometarski redovi na ulazu u grad, prašina i nedovršena infrastruktura i haos.
To je za “Vijesti” ispričala jedna od učesnica prošlonedjeljnog foruma.
“Zaista je teško objasniti građanima, a još teže će biti turistima koji budu posjetili našu zemlju u narednim mjesecima, da put na relaciji Budva – Tivat traje sat i po i da se kraj radovima ne nazire. Ako budemo nastavili da se bavimo rekonstrukcijom puteva uoči svake sezone i ovako neozbiljno pristupamo našoj najvažnijoj ekonomskoj grani – možda je poštenije da jednostavno odustanemo od turizma. Potpuno neprihvatljivo i neshvatljivo”, kazala je ona.
“VIjesti” su sredinom marta pisale da je zbog radova na novom bulevaru prilaz terninalnoj zgradi aerodroma u Tivtu nekoliko mjeseci izuzetno otežan, što izaziva nezadovoljstvo putnika, ali i probleme zaposlenima, kao i skepsu u menadžmentu Aerodroma Crne Gore prema tempu kojim se izvode radovi na toj, za rad aerodroma najkritičnijoj dionici.
Nezvanično, iz ACG su tada poručili da je neprihvatljivo mali broj radnika i mašina svakodnevno angažovan na dionici gdje po projektu treba završiti izgradnju velikog kružnog toka i jednu trokraku raskrsnicu kako bi automobili i i autobusi mogli nesmetano da prilaze terminalnoj zgradi, a njena neposredna okolina koliko-toliko uredila pred početak ljetnje IATA i turističke sezone.
Rekonstrukcija postojeće Jadranske magistrale na tom potezu u bulevar radi se u dužini od 16 kilometara. Radovi su zvanično počeli u januaru 2024. i planirano je da budu završeni za dvije godine.
Iz Uprave za saobraćaj sredinom marta nisu precizno odgovorili na pitanje koliki je trenutni procenat završenosti radova na dionici od aerodroma do kotorske kružne raskrnice koja je sa stanovišta potreba građana Tivta, Kotora, Krtola i Luštice, te kompletne ovdašnje turističke privrede, najprioritetnja pred početak turističke sezone.
Kako doći do Durmitora i Žabljaka bez višesatnog čekanja, pitanje je koje i danas opterećuje turiste koji žele da posjete vodeći planinski turistički centar u državi. Prva “blokada” je na magistralnom putu Plužine – Jasenovo Polje, gdje se svakodnevno, osim nedjeljom, obustavlja saobraćaj za sve vrste vozila od 10 do 12 i od 13 do 15 sati.
Sljedeća “rampa” je u Šavniku, gdje opozicija svakodnevno blokira put zbog reizbora Jugoslava Jakića (DPS) za predsjednika opštine.
U vrijeme blokade već početkom aprila formirale su se kilometarske kolone, a kolike će biti u julu i avgustu ako opozicija “ne digne rampu” – teško je i zamisliti.
