Sjedinjene Američke Države (SAD) su spremne da priznaju rusku kontrolu nad ukrajinskim regionom Krim u okviru šireg mirovnog sporazuma između Moskve i Kijeva, kažu ljudi upoznati sa ovim pitanjem, piše Blumberg.
Potencijalni ustupak je najnoviji signal da predsjednik SAD Donald Tramp želi da učvrsti sporazum o prekidu vatre, a dolazi u trenutku kada su on i američki državni sekretar Marko Rubio sugerisali da je administracija spremna da odustane od posredovanja za mir ukoliko se napredak ne postigne brzo.
Rusija je zauzela Krim 2014. godine nakon invazije i naknadnog referenduma održanog pod okupacijom, a međunarodna zajednica se opirala priznavanju poluostrva kao ruskog kako bi izbjegla legitimizaciju ilegalne aneksije, navodi Blumberg.
Taj medij navodi da ovakav potez rizikuje potkopavanje međunarodnog prava i ugovora koji zabranjuju zauzimanje zemlje upotrebom sile.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je više puta rekao da neće ustupiti teritoriju Moskvi.
Blumberg navodi da bi ovakav potez SAD bio blagodat za ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je dugo tražio međunarodno priznanje ruskog suvereniteta na Krimu. Putin je do sada odbijao da pristane na Trampov predlog širokog mirovnog sporazuma.
Sagovornici Blumberga su rekli da konačna odluka o tom pitanju još nije donijeta.
Bijela kuća i Stejt department nisu odgovorili na zahtjev za komentar.
Američki zvaničnik upoznat sa pregovorima, upitan o mogućnosti priznavanja Krima, odbio je da komentariše detalje razgovora, navodi Blumberg.
SAD su u četvrtak u Parizu predstavile saveznicima predloge za mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine, uključujući nacrt uslova za okončanje borbi i ublažavanje sankcija Moskvi u slučaju trajnog prekida vatre, prenio je ranije Blumberg.
Taj predlog bi u velikoj mjeri zamrznuo liniju fronta, a većina drugih ukrajinskih teritorija koje je sada okupirala Rusija bi efektivno ostale pod kontrolom Moskve, kažu sagovornici.
Aspiracije Kijeva da se pridruži NATO takođe bi bile isključene.
Sagovornici su odbili da daju druge detalje, pozivajući se na povjerljivu prirodu razgovora.
Pregovori u Parizu uključivali su sastanak francuskog predsjednika Emanuela Makrona i američkog izaslanika Stiva Vitkofa, kao i razgovore između Rubija, savjetnike za nacionalnu bezbjednost i pregovarača iz Francuske, Njemačke, Velike Britanije i Ukrajine.
Jedan od zvaničnika je rekao da planovi SAD, o kojima treba dalje razgovarati sa Kijevom, neće predstavljati definitivno rješenje i da evropski saveznici neće priznati nijednu okupiranu teritoriju kao rusku.
Zvaničnici su naglasili da bi razgovori bili bespredmetni ako Kremlj ne pristane da zaustavi borbe, kao i da je obezbjeđivanje bezbjednosnih garancija Ukrajini kako bi se osiguralo da se dogovor održi takođe suštinski dio svakog sporazuma.
Rubio je u petak rekao da bezbjednosne garancije nisu „nelegitimna želja“ Ukrajine, ali da pregovarači do sada nisu došli do tog specifičnog nivoa.
„Svaka suverena država na Zemlji ima pravo da se brani“, rekao je on.
Kijev je već pristao na prekid vatre i njegov stav je da i Moskva treba da pristane na primirje prije nego što se razgovara o drugim stvarima, rekao je sagovornik upućen u to.
U Parizu je zadatak ukrajinske delegacije bio da razgovara o tome kako će se nadgledati bilo kakvo primirje, kao i o mirovnom kontingentu, rekla je ta osoba.
Rusija je nastavila da bombarduje ukrajinske gradove nakon što je odbila predloženo djelimično primirje koje uključuje Crno more.
Kremlj je saopštio da je odvojeno, 30-dnevno djelimično primirje koje pokriva energetsku infrastrukturu okončano u petak.
Prije nedjelju dana, ruske snage ispalile su balističke rakete, uključujući i onu opremljenu kasetnom municijom, na grad Sumi na sjeveroistoku Ukrajine, ubivši 35 ljudi, navodi Blumberg.
Ukidanje sankcija dok Rusija nastavlja da okupira velika područja Ukrajine moglo bi se pokazati problematičnim za nekoliko saveznika Kijeva, piše taj medij.
Uklanjanje ograničenja Evropske unije, uključujući odmrzavanje nepokretne imovine, zahtijeva podršku svih država članica.
Vitkof, koji se sa Putinom sastao tri puta, rekao je za Foks nju ove nedjelje da se ključ opšteg sporazuma vrti oko „pet teritorija“, ne iznoseći više detalja.
Rusija insistira da njeno vojno zauzimanje djelova Ukrajine od 2014. godine, uključujući poluostrvo Krim i velike oblasti četiri regiona — Zaporožje, Herson, Lugansk i Donjeck mora biti priznato na bilo koji način.
Obraćajući se novinarima u četvrtak u Kijevu, Zelenski je napao Vitkofa zbog „usvajanja ruske strategije“ i rekao da Trampov izaslanik nema „mandat da razgovara o ukrajinskim teritorijama, jer te teritorije pripadaju našem narodu“.
„Ne razgovaramo o teritorijama do prekida vatre. Ukrajinske zemlje nikada nećemo smatrati ruskim“, kazao je Zelenski.
