Skupštinski Odbor za prosvjetu, nauku i kulturu neće uputiti Vladi Crne Gore peticiju o uvođenju vjeronauke u obrazovni sistem radi davanja mišljenja i dalje procedure.
Poslanici su glasali da taj zaključak Odbora ne bude usvojen.
“Ni ovaj proceduralni zaključak nije prošao, pa ću se konsultovati sa sekretarijatom na koji način da Vladu Crne Gore obavijestimo o ovoj peticiji ili će to uraditi generalni sekretar”, kazao je predsjednik Odbora Nikola Rovčanin.
Za zaključak je glasalo pet poslanika vladajuće većine, dok se pet iz opozicije nije izjašnjavalo.
Predsjednik Odbora Nikola Rovčanin je, na današnjoj sjednici na kojoj se razmatrala e-peticija kojom se traži uvođenje vjeronauke, kao izbornog predmeta, u osnovne i srednje škole, rekao da sekularizam ne podrazumijeva ateizam.
On je kazao da, osim Francuske i Slovenije, sve evropske države u nekom obliku imaju vjeronauku kao predmet u školama, negdje je izborni, negdje je obavezni… U Hrvatskoj je, kako je naveo, izborni predmet koji pohađa 85 odsto učenika.
On je kazao da je peticiju potpisima podržalo više od 6.000 građana.
„Dobili smo peticiju koju je potpisalo preko 6.000 građana, kao i pismo nevladinih organizacija, ali neka to pismo usmjere Zapadnim državama – u većini tih zemalja vjeronauka postoji u nekom obliku“, kazao je član odbora Dragan Bojović.
Istakao je da sekularnost ne znači borbeno protivljenje vjeri i religiji.
„…niti znači suspendovanje religije i vjerskih zajednica, bez diskriminacije, svima obezbijediti slobodu vjeroispovjesti ili slobodu nevjerovanja“, kazao je Bojović.
„Imamo taj neki borbeni odnos prema vjeri i religiji, to je zaostavština komunizma – model EU kojem težimo je drugačiji od toga i omogućava razne vidove vjeronauke. Borba za ljudska prava je počela borbom za slobodu vjeroispovijesti. Ne treba od svakog pitanja praviti famu, i nazivati ovo klerofašističkim – ako je tako, onda idite recite zapadnim zemljama da su klerofašističke“, dodao je.
Član odbora Vaso Obradović je kazao da misli da se suviše dramatizuju stvari koje su normalne.
„Savremeni obrazovni sistem bi trebao da u sebi sadrži kao izborni školski predmet vjeronauku, jer bi bila sasvim prirodna, jer u trci za ljudskim pravima smo zaboravili našu tradicionalnu crtu.. sve naše vrijednosti su proistekle iz vjerskih pitanja“, kazao je Obradović.
On je rekao da je mnogo argumenata za uvođenje vjeronauke kao izbornog predmeta – prvi je pravo na vjersko obrazovanje, drugi da djeca imaju pravo da se upoznaju sa svojom kulturom i identitetom, razvijanje moralnih i etičkih vrijednosti, ali i pedagoška i vaspitna uloga koju bi taj izborni predmet imao.
„Time što je predstavljen kao izborni predmet- mi ne namećemo obavezu kao djeci već dajemo mogućnost da odaberu kao jedan od ponuđenih predmeta vjeronauku“, istakao je Obradović.
Zoja Bojanić Lalović je kazala da se ne može toliko obraćanja nevladinih organizacija doživljavati kao dramatično.
„Mi davanjem mišljenja na ovaj način i pod ovim okolnostima kršimo Ustav u kontinuitetu, a ovo je vrhunac kršenja Ustava jer ne možemo dovoditi u istu ravan religijsko obrazovanje i ljudska prava“.
Ona je pitala ostale članove da li žele religijsku nastavu ili obrazovanje o religijama.
„Iznosite praksu evropskih zemalja, a razlika je u predmetima koji imaju za cilj razvoj tolerancije multikulturalnosti i prihvatanje različitosti. To je obrazovanje o religijama, a ne religijska nastava“, kazala je Bojanić Lalović i dodala da obrazovanje mora biti sekularno, multikulturalno i fokusirano na razvoj učenika, kako bi se kod njih formiralo kritičko mišljenje, i da zato kod nas postoji predmet Istorija religije.
„Imamo stav da ljudi koji su vjerujući da su neznaveni“, kazao je Obradović u replici Bojanić Lalović i dodao da uvođenje vjeronauke u škole nije „urušavanje obrazovnog sistema, već je samo podešavanje obrazovnog sistema“.
Bojanić Lalović je kazala da nema nijednog stručnog i društvenog opravdanja za uvođenje tog predmeta, već da postoji samo političko opravdanje za to.
„Ko bi bili predavači? Da li ste pročitali primjere knjige vjeronauke u školama zapadnih zemalja“, pitala je ta poslanica Obradovića.
Obradović je odgovorio da niko ne želi da od obrazovnih ustanova napravi religijske ustanove.
„Ja nikad nisam nipodaštavao obrazovni program za predmet istorija religije. Vjeronauka kao izborni predmet bi omogućila djeci koja su već zainteresovana za vjeronauku da dublji uvid u predmet“, kazao je on i istakao da se jasno zalaže za to da se odvoje sekularno i vjera.
„Neće se sad pojaviti tamo ljudi u raznim odorama, već samo pružamo mogućnost djeci da se edukuju dodatno kroz taj predmet“, kazao je Obradović.
Rovčanin je ponovio da Odbor ne odlučuje, već se upoznaje sa peticijom i shodno proceduri šalje Vladi na mišljenje.
Dane Marković iz PES-a je ocijenio da “nije bilo potrebe da se raspravlja o ovome”. “…Niti da iznosimo svoje ideje. Odgovor je jednostavan: vjeronauka ima svoju, a nauka svoju metodologiju. Mogu da žive pod istim krovom, ali ne i da se praktikuju i izučavaju. Sveštenici ne izvode hemijske eksperimente, pa nema potrebe ni u školama da se govori o nastanku zemlje, na način kako ga vide različite religije. Shvatam objašnjenje kolege Rovčanina, mi smo to uradili. Ministarka je iznijela stav”, kazao je Marković.
Poslanica DPS-a Aleksandra Despotović naglasila je da “dogma i vjeronauka ograničavaju razvoj kritičkog mišljenja”.
“Nauka i vjeronauka pod isti krov ne mogu. Škole su javni prostor, gdje se izučavaju predmeti temeljeni na naučnim istraživanjima. Niko nikome ne spori lični osjećaj vjere, nikome prava nijesu uskraćena. Ne unosimo razdor među djecom. Ne mogu da se pomirim sa tim da nauka i dogma bude pod istim krovom”, poručila je ona.
Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur kazala je da je za nju “alarm peticija civilnog sektora koja nas glasno upozorava šta treba da uradimo”.
“Trebaju li nam zdravomisleći pojedinci ili vjerujući poslušnici? Treba da stvaramo kosmopolite, a ne da se vraćamo u srednji vijek. Vjeronauka je prisutna tamo gdje vjerske organizacije hoće snažan uticaj na društvo”, kazala je ona.
Pozvala je fakultete iz Nikšića da zauzmu jasan stav o ovom pitanju.
Poslanica PES-a Branka Marković ocijenila je da “ovu temu treba prebaciti iz skupštinskih priča na stručni i naučni teren, uz uzimanje u obzir specifičnost crnogorskog društva”.
Poslanik GP URA Filip Adžič poručio je da ne treba da uvodimo novve podjele.
“Treba biti iskren i reći da mi u školama imamo istoriju religije kao izborni predmet, koji na odgovarajući način pruža informacije u tome. Ne bih da zloupotrebljavamo najdublja ljudska osjećanja i politički profitiramo, koristeći za to najmlađe”, istako je Adžić.
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč kazala je da stava da je “ova tema trebalo da bude na dnevnom redu Odbora”.
“A a drago mi je što je većina kolega stava da vjeronauci nije mjesto u školama, jer nijednim međunarodnim pravnim aktom to pitanje nije garantovano”, zaključila je.
Organizacije civilnog društva i građanski aktivisti danas su skupštinskom Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport uputili dopunjeni spisak potpisnika inicijative protiv uvođenja vjeronauke u obrazovni sistem.
Kazali su da je ukupno 114 nevladinih organizacija i devet građanskih aktivista „stalo u odbranu sekularnog javnog obrazovanja u Crnoj Gori“.
