Peking je juče povećao carine na američki uvoz na 125%, uzvraćajući na odluku predsjednika SAD Donalda Trampa da poveća dažbine na kinesku robu i dodatno podižući uloge u trgovinskom ratu koji prijeti da uruši globalne lance snabdijevanja.
Osveta Kine pojačala je ekonomsku nestabilnost koju su izazvale Trampove carine, usljed čega su berze u padu, a strani lideri pokušavaju da pronađu odgovor na najveći poremećaj svjetskog trgovinskog poretka u posljednjih nekoliko decenija.
Jedno američko istraživanje među potrošačima pokazalo je da su strahovi od inflacije dostigli najviši nivo od 1981. godine.
“Rizik od recesije je sada mnogo, mnogo veći nego prije nekoliko nedjelja”, kazao je za Rojters Adam Hets iz kompanije Janus Henderson.
Američka administracija ostaje pri svojoj politici, hvaleći se razgovorima sa više zemalja o novim trgovinskim sporazumima za koje tvrdi da će opravdati ovu drastičnu promjenu kursa. “Veoma nam ide dobro sa našom carinskom politikom. Veoma uzbudljivo za Ameriku, i za svijet!!! Sve ide veoma brzo”, objavio je Tramp juče na društvenim mrežama.
Međutim, uzajamna povećanja carina između SAD i Kine mogla bi, prema mišljenju analitičara, učiniti trgovinu robom između dvije najveće svjetske ekonomije praktično nemogućom. Rojters podsjeća da je ta razmjena 2024. vrijedila više od 650 milijardi dolara.
Globalne berze su pale, dolar je oslabio, a rasprodaja američkih državnih obveznica juče je nastavljena, ponovo raspirujući strahove od krhkosti najvećeg svjetskog tržišta obveznica. Zlato, utočište za investitore u vremenima krize, dostiglo je rekordnu vrijednost.
Mada je ranije ove sedmice najavio 90-dnevnu pauzu u primjeni carina za desetine zemalja, Tramp je istovremeno pojačao pritisak na Kinu, efektivno podigavši carine na kineski uvoz na 145%.
Kina je u petak uzvratila sopstvenim novim carinama, a Ministarstvo finansija saopštilo je da su Trampove nove mjere “potpuno jednostrano nasilje i prinuda”.
Tramp je u četvrtak rekao da veruje kako SAD mogu postići sporazum s Kinom, i izrazio poštovanje prema kineskom predsjedniku Siju Đinpingu.
Si je, u prvim javnim komentarima na Trampove carine, tokom sastanka sa španskim premijerom Pedrom Sančesom u Pekingu juče izjavio da bi Kina i EU trebalo “zajednički da se suprotstave jednostranim aktima nasilja”.
Kina je potpisala dva poljoprivredna trgovinska protokola sa Španijom, koja se odnose na izvoz svinjskog mesa i trešanja, nastojeći da popravi zategnute odnose sa EU – posljednjim velikim otvorenim tržištem za kineske proizvode.
Kina i EU takođe su uspostavile nekoliko ekonomskih radnih grupa nakon posjete evropskog komesara za trgovinu Maroša Šefčoviča krajem marta, uključujući grupe za ulaganja u lanac snabdijevanja električnim vozilima i pitanja pristupa tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen čak je promijenila ton kada je riječ o Ukrajini pozivajući Peking da “intenzivira svoje napore kako bi suštinski doprinio mirovnom procesu”, umjesto da ga kritikuje zbog ekonomske podrške Rusiji.
Evropske diplomate, koje su godinama svjedočile pregovorima sa Pekingom bez ikakvog napretka po ključnim pitanjima kao što su trgovinski disbalans, pristup tržištu i reciprocitet, ne gaje velike nade u novi početak.
“Na Kinezima je da pokažu da su ozbiljni u namjeri da se angažuju sa EU. Svi postojeći problemi u trgovinskim odnosima su u njihovoj moći da ih riješe”, rekao je za Rojters jedan diplomata, koji je želio da ostane anoniman.
Evro je juče nastavio da jača, dostigavši najviši nivo u više od tri godine u odnosu na dolar. Za evropske kompanije, jačanje eura automatski ih čini manje konkurentnim na globalnom tržištu.
Trampova odluka o 90-dnevnoj suspenziji carina omogućila je samo “krhku pauzu”, naveo je francuski predsjednik Emanuel Makron na mreži X, djelimično zato što “ta 90-dnevna pauza znači 90 dana neizvjesnosti za sve naše kompanije, sa obje strane Atlantika i šire”.
Ministri finansija EU obećali su juče jedinstvo u pregovorima o trgovinskom sporazumu sa Vašingtonom, ukazujući na to da su američke carine štetnije po samu američku ekonomiju nego po evropsku.
