Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je partnere Ukrajine da budu „barem jednako otporni“ kao Ukrajina suočena s uslovima koje je Rusija postavila za realizaciju sporazuma o prekidu vatre na Crnom moru.
Govoreći novinarima u Parizu pred sastanak evropskih i drugih partnera u četvrtak, Zelenski je rekao da je pristao da nastavi razgovore o prekidu vatre u Saudijskoj Arabiji kako bi osigurao nastavak američke pomoći i dijeljenje obavještajnih podataka.
Bijela kuća je izvijestila da su razgovori rezultirali dogovorom da se „razviju mjere za realizaciju“ nedavnih obaveza u vezi s zaustavljanjem napada na energetske objekte i prekid vatre na Crnom moru.
Međutim, Rusija traži ispunjenje brojnih uslova, uključujući ublažavanje sankcija, u zamjenu za pridržavanje sporazuma.
„Mi smo pokazali naš otpor. A sada je vrlo važno da naši partneri budu barem jednako otporni kao mi, iako imaju više sposobnosti“, rekao je Zelenski.
Ukrajinski predsjednik govorio je zajedno sa francuskim kolegom Emanuelom Makronom u Parizu pred samit „koalicije voljnih“ o odbrani.
Usred visokostrateške diplomatije koju su pokrenule Sjedinjene Države kako bi okončale rat u Ukrajini, evropski lideri pokušavaju da osiguraju mjesto za pregovaračkim stolom, ali su do sada bili isključeni iz razgovora koji su uključivali Moskvu, Kijev i Vašington.
Makron je rekao da će formiranje evropskih snaga za osiguranje biti tema razgovora u četvrtak, ali je naglasio da te snage neće biti na prvoj liniji fronta i neće biti zadužene za praćenje ili provedbu prekida vatre, što je posao za koji je sugerisao da bi mogao pasti na mirovne snage UN-a.
Umjesto toga, rekao je, snage za osiguranje evropskih trupa bile bi smještene dalje unutar Ukrajine kako bi odvratile Rusiju i pružile obuku i podršku ukrajinskim snagama.
Hoće li ta inicijativa rezultirati akcijom, ostaje da se vidi.
Stiv Vitkof, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa koji je uključen u razgovore s Rusijom i Ukrajinom, nazvao je ideju koalicije „pojednostavljenom“.
Nekoliko sati prije početka tog sastanka, Makron je najavio da će Francuska Ukrajini pružiti novi paket vojne pomoći vrijedan dvije milijarde eura koji će uključivati protivtenkovske rakete, sisteme protivvazdušne odbrane, borbene rakete Mirage, oklopna vozila, municiju i drugu pomoć.
„Moramo nastaviti da pružamo neposrednu podršku Ukrajini, to je neophodno kako bi se održala otpornost“, rekao je Makron nakon što je najavio pomoć.
Inicijativu za koaliciju prvi put je predstavio britanski premijer Kir Starmer na samitu 2. marta u Londonu, gdje su evropski i drugi lideri diskutovali o podršci Kijevu, a skup će okupiti Njemačku, Poljsku, Britaniju i druge članice koalicije koje su se obavezale da će podržati Ukrajinu.
Više od 30 zemalja koje su članice Evropske unije i NATO-a izrazile su spremnost da doprinesu mirovnoj snazi koalicije.
Prema riječima Makrona, očekuje se da će vlade raspravljati o daljnjoj vojnoj pomoći Ukrajini, održanju i praćenju bilo kojeg prekida vatre, „budućem modelu ukrajinske vojske“ i „snagama koje će pružiti garancije“.
„Ovo je odlučujuća faza za okončanje rata agresije“, rekao je Makron u srijedu na zajedničkoj konferenciji za novinare s Zelenskim.
Makron je optužio Rusiju da pokazuje „želju za ratom“ i insistirao da Moskva mora prihvatiti 30-dnevni prekid vatre „bez preduslova“.
Govoreći novinarima tokom radne posjete Jamajci, američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da će Vašington procijeniti uslove Moskve.
„Mi ćemo to procijeniti. Neki od tih uslova uključuju sankcije koje nisu naše, one pripadaju Evropskoj uniji“, rekao je Rubio u srijedu na konferenciji za novinare na Jamajci.
Makron je, međutim, istakao u Parizu da neće ukidati sankcije jer je „prerano“ za to.
Taj komentar došao je istog dana kada je EU navela da „bezuslovno“ povlačenje ruskih snaga iz Ukrajine ostaje jedan od ključnih uslova za ukidanje ili ublažavanje sankcija koje je Brisel uveo Moskvi.
Američki ministar finansija Skot Besent rekao je u srijedu u intervjuu za Foks Njuz da vjeruje da Tramp „ne bi oklijevao da pooštri sankcije ako bi mu to donijelo prednost u pregovorima“.
Dodao je da će pooštravanje ili ublažavanje sankcija zavisiti od daljnjih akcija ruskog vođstva.
Besent je dodao da Sjedinjene Države i Ukrajina mogu potpisati sporazum o prirodnim resursima sljedeće sedmice.
Sporazum je prvobitno trebao biti potpisan 28. februara tokom posjete Zelenskog Vašingtonu, ali je ceremonija potpisa odgođena nakon žučne rasprave između ukrajinskog predsjednika, Trampa i američkog potpredsjednika Džej Di Vensa u Ovalnom kabinetu.
„Predali smo kompletan dokument o ekonomskom partnerstvu. Trenutno ga pregledavaju Ukrajinci i nadamo se da će s raspravama početi sljedeće sedmice, a možda će čak i biti stavljeni potpisi“, rekao je Besent.
