Žene koje pate od sekundarne dismenoreje imaće dva dana mjesečno plaćenog odsustva na poslu, ukoliko Skupština prihvati inicijativu nezavisne poslanice Jevrosime Pejović .
Ona je najavila da će danas, na praznik Dana žena, podnijeti ovu inicijativu, pojasnivši da u našem društvu žive žene koje zbog sekundarne dismenoreje nerijetko svakog mjeseca primaju injekcije protiv bolova prije odlaska na posao.
“Inicijativa za uvođenje menstrualnog odsustva podrazumijeva da bi te žene dobile pravo na dva dana mjesečno plaćenog odsustva. Drugim riječima, samo žene koje pate od bolnih menstruacije koje su uzrokovane organskim razlozima kao što je endometrioza, polip materice, miom, suženje vrata materice i njegove malformacije ili priraslice u maloj karlici, strana tijela materice i slično, jer moramo sistemski omogućiti svakom čovjeku dostojanstvene uslove rada”, rekla je Pejović “Vijestima”.
Niko od njenih koleginica iz drugih poslaničkih klubova koje su “Vijesti” kontaktirale, nijesu odgovorile na pitanje da li će podržati ovu ili sličnu inicijativu.
Pejović kaže da bi ova inicijativa, pored vraćanja dostojanstva ženama, doprinijela boljoj prevenciji oboljenja kao što je karcinom grlića materice jer bi bilo predviđeno da jednom godišnje, najkasnije do 31. decembra, donose dokaz o stanju koje im daje pravo na menstrualna odsustva.
“To znači da bi se obezbijedila redovnost ginekoloških pregleda. Prema poražavajućim podacima Kliničkog centra Crne Gore, tokom 2023. godine u 61 odsto slučajeva rak grlića materice je otkriven u inoperabilnom stadijumu bolesti. Ovo ukazuje da se u najvećem broju slučajeva bolest dijagnostikuje kada je uznapredovala, kada liječenje postaje otežano i neizvjesno, što smanjuje šanse za izlječenje i stavlja nas u sami vrh evropske ljestvice po smrtnosti od oboljenja koje je lako izlječivo kada se otkrije na vrijeme u ranom stadijumu. Baš ovi uznemirujući podaci govore koliko je naš sistem skrininga neefikasan i koliko je važno da motivišemo žene da idu na redovne ginekološke preglede”, poručuje Pejović.
Poslanica Pejović ističe da se jedan od argumenata koji se mogao čuti protiv njene inicijative tiče moguće zloupotrebe menstrualnih odsustva, što je izuzetno ljuti.
“To je doslovno isto kao kada biste problem krađe prodavnice rješavali ne na način da uhvatite lopova, već tako što biste zatvorili prodavnicu. Postoje inspekcije, u sistemu rade ljudi koje plaćamo da vrše kontrolu, postoje mehanizmi da poslodavci traže provjeru i ohrabrujem sve da koristimo te mehanizme za sprečavanje svake vrste zloupotrebe. Prosto je na nivou apsurda da u pravnoj državi koja ima zakone ovo koristite kao argument kojim bi osporili pravo žena na adekvatnu zdravstvenu zaštitu”, naglašava Pejović.
Ona smatra da oprečne reakcije u javnosti govore “i koliko je reproduktivno zdravlje žene u našem društvu tabu tema i koliko postoji internalizovane mizoginije”.
“Dok sam istraživala ovu temu, naišla sam na podatak da su sedamdesetih u pojedinim preduzećima, kao što je kombinat u Mojkovcu, žene imale pravo na menstrualno odsustvo i to najboje govori koliko smo regradirali po pitanju ženskih prava u ovoj oblasti”, kaže Pejović.
Pejović kaže da je poražavajući argument, koji se kosi sa zdravim razumom, da bi davanje prava na menstrualno odsustvo ženama koje pate od sekundarne dismenoreje bilo diskriminatorno prema ženama u menopauzi.
“Iza ovog izuzetno opasnog argumenta stoji internalizovana mizoginija, ista ona koja stoji iza narativa da ako su naše babe iIi prababe trpjele nehumane uslove života, mi možemo izdržati makar upola manje. Ja sam sigurna da nijedna žena koja je usljed bolnih menstruacija prije posla odlazila do hitne da primi injekciju, ne želi da isto prolazi njihova kćerka, sestričina, unuka… Pa zamislite gdje bismo mi danas kao žene bile da naše pretkinje nijesu sanjale i borile se da mi imamo pravo glasa, mogućnost da se porađamo u bolnicama i živimo u boljim uslovima”, tvrdi Pejović. Ona pojašnjava da žene u menopauzi i žene koje pate od sekundarne dismenoreje, pravno nijesu u istoj situaciji i da se moraju tretirati u svojim specifičnostima.
“Zadatak donosioca odluka je da poboljšavamo uslove života i obezbijedimo bolje i sigurnije društvo za naraštaje koji dolaze. U susret 8. martu važno je da razmišljamo na ove teme i osvijestimo opasnosti ovakvih mizoginih narativa, zbog budućih generacija za koje želimo stvoriti bolji svijet i pravednije društvo”, zaključuje Pejović.
