Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski označen je kao „neizabrani diktator“, a suparnici za njegov posao već kruže oko te pozicije, dok se očekuju izbori kasnije ove godine, piše engleski servis Radija Slobodna Evropa (RSE).
Izjava predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa pogodila je Zelenskog u osjetljivu tačku.
Predsjednički izbori u Ukrajini trebali su da se održe u martu ili aprilu 2024. godine.
Ali nisu – zbog ruske invazije.
Ustav Ukrajine zabranjuje izbore tokom ratnog stanja, koje je Kijev uveo samo dan nakon što je Kremlj pokrenuo svoj sveobuhvatni rat u februaru 2022. godine.
Postoje i veliki bezbjednosni problemi.
Prepuna biračka mjesta bila bi primamljiva meta za rusku vojsku koja je često gađala civilne ciljeve, uključujući škole, bolnice i stambene objekte.
Ukrajinski servis RSE piše da se ljudi u Kijevu protive toj ideji, u anketi koju je sproveo 20. februara.
„Imamo teritoriju pod ruskom okupacijom gdje ljudi neće moći glasati i neće moći sami da biraju“, rekla je jedna žena.
„Kko može voditi kampanju u vrijeme rata?“, pita se drugi Ukrajinac.
Istog dana, oko 130 ukrajinskih građanskih grupa objavilo je zajedničku izjavu u kojoj se navodi da je održavanje izbora u sadašnjim okolnostima nemoguće.
„Tek nakon završetka rata i postizanja stabilnog mira… biće moguće organizovati izbore – slobodne, poštene, demokratske i na kojima će svi moći glasati“, saopštili su.
Uprkos tome, kandidati za predsjedničke izbore već povlače, čini se, svoje prve oprezne poteze. U vazduhu se osjeća očekivanje da će ove godine biti postignut nekakav prekid vatre ili mirovni sporazum, čime će izbori biti mogući za nekoliko mjeseci.
Bivši predsjednik Petro Porošenko čak je objavio datum, 26. oktobar, za koji kaže da su ga otkrili „insajderi“ u kabinetu aktuelnog predsjednika Volodimira Zelenskog i koji bi se poklopio s drugim izborima.
„Parlamentarni izbori bi po ustavu trebali biti krajem godine. Iako su se trebali održati prije dvije godine. A krajem oktobra trebali smo imati lokalne izbore”, rekao je Porošenko.
Stranka koju vodi Zelenski negirala je bilo kakve planove da se izbori održe 26. oktobra. Predsjednik je rekao da bi se izbori mogli održati ove godine ako se ukine vojno stanje – nešto što bi bilo moguće ako se postigne dogovor o zaustavljanju borbi.
Proruski čelnici takođe su se aktivirali.
Jurij Bojko, koji je bio četvrti na izborima 2019. godine, pokrenuo je TikTok kampanju u decembru koja je ponovila teme koje dolaze iz Kremlja, zbog čega je dobio poziv za ispitivanje od Ukrajinske bezbjednosne službe (SBU).
Sergej Lagondinski, član Evropskog parlamenta iz njemačke Stranke zelenih, koji je odrastao u Rusiji u sovjetsko doba, nedavno je napisao da „Putin mrzi Zelenskog jer mu je uništio planove da pokori Ukrajinu. I sanja o tome da dobije proruskog kandidata, nakon iscrpljujućeg rata“.
Ali mnogi analitičari vjeruju da izbor prokremaljske marionete ima male šanse, nakon tri godine rata u kojem su ruske snage ubile desetine hiljada ukrajinskih vojnika i civila.
Ipak, kada dođu izbori, moglo bi biti brutalno.
„Svi će optuživati jedni druge da su krivi za početak ruske potpune invazije“, kaže Oleh Sakjan, suosnivač građanske grupe Nacionalna platforma za otpornost i koheziju.
Govoreći za „Current Time“, predvidio je bitku „veterana protiv veterana, vojnika protiv vojnika“.
„Predsjedničko mjesto je trenutno električna stolica“, dodao je Sakjan.
Najpopularniji potencijalni izazivač Zelenskog nije povukao nijedan javni potez. Zapravo, nije ni rekao da se želi kandidovati.
Ipak, naširoko se smatra da bivši glavni zapovjednik vojske Valerij Zalužnji čeka da „raširi svoja krila“ s trenutne pozicije ukrajinskog ambasadora u Londonu.
Istraživači javnog mišljenja već sprovode ankete, po kojima je Zalužnji najbolji izazivač.
Ali puno toga se može dogoditi od sada do bilo kojeg budućeg dana glasanja.
Mnogo toga će zavisiti o tome kakav će diplomatski dogovor biti postignut da se utiša oružje, ako ga uopšte bude.
