Poremećaj štitne žlijezde dovodi do umora, gojaznosti, depresije, a jedan element je njen tihi vladar koji to sve sprečava.
Prema riječima stručnjaka, jod je esencijalni mineral koji igra ključnu ulogu u radu štitne žlijezde, organa odgovornog za regulaciju metabolizma, rasta i razvoja tijela.
Nedostatak joda može imati ozbiljne posledice po zdravlje, posebno kada je u pitanju funkcija štitne žlijezde. Može dovesti i do ozbiljnih poremećaja u radu štitne žlijezde. Neki od najčešćih problema su:
1. Gušavost – Povećanje štitne žlijezde zbog pojačanog rada u pokušaju da nadoknadi manjak joda.
2. Hipotireoza – Stanje u kojem štitna žlijezda ne proizvodi dovoljno hormona, što dovodi do umora, povećanja tjelesne mase, suve kože, depresije i problema sa koncentracijom.
3. Kretenizam – Teška mentalna i fizička zaostalost kod beba rođenih od majki sa ozbiljnim nedostatkom joda tokom trudnoće.
4. Povećan rizik od pobačaja i neplodnosti – Nedostatak joda može negativno uticati na reproduktivno zdravlje kod žena.
Doktor David Derry rekao je da je jod najbolji antibiotik i antivirotik ( „Jod-zaboravljeno oružje protiv virusa gripa“ , 2009.god.).
Ističe da jod ubija bakterije, viruse , gljivice, protozoe, pa čak i spore bakterija i gljivica. U kontekstu činjenice da većina bolesti ili započinje ili se nastavlja upalama koje uzrokuju bakterije i virusi, onda je ovo važna informacija.
Naime, svakih 17 minuta krv ponovno cirkuliše kroz tkivo štitne žlijezde, u kojem će, ako postoji dovoljna količine joda, bakterije i virusi biti uništeni.
Svetska zdravstvena organizacija preporučuje da odrastao čovek, da bi izmirio dnevne potrebe za jodom treba da unosi oko 150 mikrograma joda , ali se preventivno dejstvo postiže tek unošenjem većih količna.
Opasnosti od toga da ćete unijeti previše joda nema, jer ne treba zaboraviti da ljudi u Japanu konzumiraju dnevno 12 mg joda, što je desetostruko više od preporuke SZO.
Jod ne može da se stvori u organizmu i neophodno je da se svakodnevno unosi ishranom. Najbogatija jodom je hrana morskog porijekla (posebno bakalar, losos, morske alge, rakovi i školjke).
Sadržaj joda u ostalim namirnicama zavisi od njegove koncentracije u zemlji. Kada ga u zemlji ima dovoljno, onda ga ima u bijelom luku, mesu, jajetu, mlijeku, orašastim plodovima i dr., ali u manjim količinama.
U mnogim djelovima svijeta pa i kod nas, koncentracija joda u zemlji je jako mala. Uz nedostatak joda u ishrani, deficit joda se može javiti i kao posledica konzumiranja hrane koja smanjuje njegovu apsorpciju iz crijeva: kelj, kupus, karfiol, keleraba, spanać, brokoli.
Jod igra vitalnu ulogu u zdravlju štitne žlijezde i cjelokupnom organizmu. Nedostatak ili višak joda može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, pa je važno osigurati optimalan unos kroz uravnoteženu ishranu.
Pravilna kontrola unosa joda može pomoći u očuvanju zdravlja štitne žlijezde i prevenciji brojnih bolesti povezanih s njom.
