Crna Gora je suočena s izraženim ekonomskim i socijalnim nejednakostima, a bez preciznih podataka o broju siromašnih i onih koji ne mogu da zadovolje osnovne egzistencijalne potrebe, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava (HRA) povodom Svjetskog dana socijalne pravde.
Iz HRA upozoravaju da nedostaju podaci o beskućnicima, osobama bez adekvatnog stanovanja ili pristupa osnovnoj infrastrukturi kao što su voda, grijanje, sanitarije i struja, kao i onima koji žive u prenatrpanim i strukturno nebezbjednim uslovima.
Država do danas, kako je saopšteno, nije usvojila Strategiju za borbu protiv siromaštva, niti je njena izrada planirana Srednjoročnim programom rada Vlade 2024-2027.
„U 2024. godini, prema podacima Uprave za statistiku (Monstat), jedna petina, ili 20,3 odsto stanovništva Crne Gore bila je u riziku od siromaštva, dok je među djecom taj procenat bio veći i iznosio je 28,4 odsto. Dodatno, izvještaj UNICEF-a ukazuje na ozbiljan problem i naglašava da najmanje trećina djece u Crnoj Gori živi u siromaštvu. S obzirom na inflaciju od 3,3 odsto u 2024. godini i kontinuirani rast troškova života, trenutna socijalna davanja od ukupno 220,45 eura za četvoročlanu porodicu (160,45 eura MOP i 60 eura dodatka za dvoje djece, prema stanju iz januara 2025) nisu ni približno dovoljna za osnovne troškove života. Situaciju dodatno pogoršava činjenica da je sindikalna potrošačka korpa u četvrtom kvartalu 2024. godine iznosila čak 1.970 eura, što znači da sadašnja socijalna primanja predstavljaju svega desetinu (11,2 odsto) iznosa potrebnog za dostojanstven život. Drugim riječima, ukupna predviđena socijalna davanja na godišnjem nivou nisu dovoljna da pokriju troškove sindikalnih potrošačkih korpi ni za dva mjeseca“, saopšteno je.
Iz HRA su podsjetili da su nedavno protestvovali zbog odbijanja amandmana Socijaldemokrata (SD) na Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu, koji su predviđali povećanje materijalnih davanja za najranjivije kategorije i besplatan prevoz i užinu za djecu iz ugroženih porodica.
„Amandmani nisu prihvaćeni bez obrazloženja, iako bi mogli da se finansiraju smanjenjem troškova za službena putovanja, reprezentaciju i konsultantske usluge, bez povećanja budžetskih rashoda. Povećanje budžeta za materijalno obezbjeđenje porodica (MOP) za 2025. godinu od samo 500.000 eura predstavlja rast od 5 odsto u odnosu na 2024. godinu, što je nedovoljno za bitno poboljšanje položaja najranjivijih. Iako se predviđa usklađivanje MOP-a na polugodišnjem nivou, prema trendovima iz posljednje decenije i dosadašnjoj dinamici izdvajanja, potencijalni porast će iznositi tek 10 do 15 eura mjesečno po porodici“.
Iz HRA apeluju da se iznosi socijalnih (materijalnih) davanja povećaju kako bi mogli da zadovolje osnovne životne potrebe, kao i da se socijalna davanja pažljivo usmjere najugroženijem stanovništvu.
„Upozoravamo da nisu primjenjene preporuke koje je Crnoj Gori još 2014. godine dao Komitet UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava – da poveća iznose socijalnih davanja i tako obezbijedi odgovarajući životni standard socijalno ugroženim osobama i porodicama, posebno nezaposlenima, starijima i osobama s invaliditetom, kao i da uspostavi sistem za prikupljanje statističkih podataka o sprovođenju ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava. Naša država tri godine kasni s podnošenjem izvještaja Komitetu, pa do danas i nema zvaničnih informacija o ispunjavanju preporuka“.
HRA procjenjuje da nijedna preporuka data za poštovanje socijalnih prava i suzbijanje siromaštva nije ispunjena.
„Državna delegacija će najvjerovatnije već ove godine tom Komitetu UN morati da objasni zašto država preporuke za suzbijanje siromaštva nije mogla da primjeni već deset godina. Očekujemo od ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Damira Gutića, da sagleda preporuke UN Komiteta, obezbijedi neophodne podatke i na osnovu njih hitno preduzme mjere za obezbjeđenje adekvatnog životnog standarda za najugroženije“, piše u saopštenju HRA.
