Crna Gora dobro stoji kada je riječ o kulturnom prepoznavanju, sinonim je za kulturu i istoriju, nacionalne ustanove kulture i lokalne samouprave prave sjajne rezultate, a najveći uspjeh Ministarstva kulture i medija je taj što procese pokreće suštinski i temeljno.
To su neke od poruka ministarke kulture i medija dr Tamare Vujović, koja je gostovala u Bojama jutra na Televiziji Vijesti.
Kazala je da je u Crnoj Gori kao zemlji koja više od trećine BDP-a duguje turizmu, potrebno da kulturni proivodi i sadržaji budu vrijedni cijene i vremena.
„Najbolji primjer za to da Crna Gora jeste zemlja turizma, ali i zemlja u koju se dolazi zbog kulture, je veliki broj ulaznica, koje su ove godine prodali Pomorski muzej i Narodni muzej. Targete u Nacionalnom planu razvoja kulture za 2026. godinu već smo premašili. To znači da turista u Crnu Goru ne dolazi samo zbog odmora, već i da posjeti naše festivale, nepokretnu kulturnu baštinu“, istakla je Vujović.
Naglasila je da je Crna Gora poslala snažnu poruku regionalne saranje i dobre povezanosti kada je bila domaćin sastanka Savjeta ministara kulture Jugoistočne Evrope i kada je usvojena Hercegnovska deklaracija, kojom se ministri kulture obavezuju na bliže regionalno povezivanje, osnivanje zajedničkog fonda za kulturnu saradnju.
„Imali smo i dosta uspješan Samit ministara kulture, obrazovanja i nauke Zapadnog Balkana u organizaciji mađarskog ministra kulture i inovacija i otvorile su se konkretne teme, a osnovna je kako pomoći Zapadnom Balkanu u integracijama, kada je riječ o kulturi. Prvi naš naredni susret je Regionalni samit gdje će biti ministri kulture Zapdnog Balkana i Mađarske, ali i direktori kulturnih ustanova, koji će dalje produbiti saradnju“ , rekla je Vujović.
Saradnja sa Mađarskom, koncentrisana je, kako je dodala, na tri tačke, a to su razvoj kinematografije, čuvanje kulturne baštine i menadžment u muzejima i galerijama.
„Bili smo na otvaranju Evropske prijestonice kulture u Gorici i Novoj Gorici. Mi imamo kanditata, a to je grad Nikšić za 2030. godinu i uvijek je lijepo da vidimo kako se radi, koji su primjeri dobre prakse. Na svim sastancima smo vidjeli veliko opredjeljenje zemalja koje su već u Evropskoj uniji da pomognu Crnoj Gori da što prije postane članica “, kazala je Vujović.
Prema njenim riječima Crna Gora je sinonim za kulturu i istoriju.
„Koliko god smo mala zemlja niko ne spori da imamo zaista bogatu kulturnu baštinu kojom se ponosimo, bogatu istoriju o kojoj pričamo, ali i plodno stvaralaštvo po kojem se prepoznajemo. Dobro stojimo kada je riječ o kulturnom prepoznavanju“, sigurna je Vujović.
Kao najveći uspjeh resora na čijem je čelu vidi to što se stvari pokreću suštinski i temeljno.
„Vrijedno radimo na izmjeni tekstova sistemskih zakona u kulturi, a to su Zakon o kulturi i Zakon o zaštiti kulturnih dobara i uvjeravam vas da će to zaista biti kvalitetna zakonska rješenja“, jasna je Vujović.
Smatra da se u segmentu kulturne baštine uvijek može uraditi više.
„Ovdje imamo objektivni problem, a to su ljudski resursi, odnosno nedostatak kadra. Skoro na nemamo nijedan CV koji se odnosi na humanističke nauke, što bi nam itekako moglo pomoći da brže i kvalitetnije stvaramo politike u oblasti kulturne baštine. Fale nam arheolozi, etnolozi, etnografi, istoričari umjetnosti, arhitekte“, navela je Vujović.
Budžet Ministarstva kulture i medija ove godine uvećan je 12,8 odsto, odnosno 3,8 miliona što je pokazatelj da postoji razumijevanje za kulturu.
„Kao resorna ministarka bih rekla da nikad nije dovoljno novca za kulturu, ali moramo biti realni i uvažiti činjenicu da postoje prioriteti. Zakonom o budžetu je predviđeno da Crna Gora ne može da izdvaja manje od 2,5 odsto od ukupnog budžeta za kulturu. To je garantovanih 34, 35 miliona eura i sa time možemo biti zadovoljni“, rekla je Vujović.
Pojasnila je da se sredstva najviše raspoređuju kroz konkurse, a u toku je analiza Konkursa za kulturno-umjetničko stvaralaštvo, gdje postoji šest konkursnih linija.
„Povećanje stope PDV-a na knjige i ulaznice je dio šire fiskalne strategije, koja mora da donese prihod u budžet da bi ljudi imali veće plate, penzije, pa samim tim mogli da kupuju knjige, prate neke kulturne sadržaje. Istraživanja nam pokazuju da nije samo cijena ono što opredijeljuje da li će neko da posjeti neku ustanovu kulture ili kulturni događaj. Najmanje posjećeni su muzeji i galerije. U galerijama je ulaz besplatan, a muzeji imaju povoljnosti i više puta godišnje je slobodan ulaz“ , objasnila je Vujović.
Istakla je da nacionalne ustanove kulture i lokalne samouprave u svojim planovima razvoja kulture prave sjajne rezultate.
