Klijenti nekoliko komercijalnih banaka proteklih mjesec dana suočeni su sa blokadom računa jer nijesu odgovorili na zahtjeve koji su im upućeni sms porukama da ažuriraju dokumentaciju.
Zbog toga su se žalili “Vijestima” tvrdeći da im je na taj način onemogućeno da podignu svoje plate i penzije i da banke nemaju pravo da to rade.
Među njima i onih osoba koji su bolesne i nepokretne i nijesu u mogućnosti da dođu u banku, pa članove njihove porodice upućuju da pribave ovlašćenje kod notara kako bi nekome dali ovlašćenje da to ažuriranje obave.
“Moj otac koji je nepokretan suočio sa ovom situacijom i da bismo angažovali notara da dođe kući morali smo da platimo 150 eura. Nehumano je da banke takve troškove prebacuju na klijente koji nisu krivi za takve procedure. Ne dozvoljavaju ni da tu proceduru obave oni koji imaju punomoć za korišćenje tog računa. Ima banaka koje ovo ažuriranje za nepokretne i bolesne klijente obavljaju online ili ga posjeti njihov službenik. Međutim ne sve banke”, kazao je jedan sagovornik “Vijesti” koji nije želi da mu se pominje ime u novinama.
Povodom ove situacije “Vijesti” su kontaktirale Centralnu banku (CBCG) iz koje nijesu dali jasan odgovor na pitanje da li komercijalna banka ima pravo da klijentu blokira račun, jer je u takvom zdravstvenom stanju da ne može da dođe lično na šalter banke.
“Banka je dužna da u svom poslovanju postupa u skladu sa zakonima koji štite potrošačka prava, kao i drugim zakonskim propisima čiji su obveznici. Smatramo da ne može biti dobra praksa u dijelu zaštite prava klijenta, kao i da ne može biti opravdano da banka od klijenata, posebno onih koji zbog zdravstvenih ili drugih objektivnih razloga ne mogu lično doći, zahtijeva da snose dodatne troškove kako bi ispunili administrativne procedure, već da poslovanje u ovom dijelu treba da organizuje na način da klijenti ne budu dovedeni u situaciju da im se ugrožavaju osnovna prava. CBCG u domenu svojih nadležnosti insistira da banke kontinuirano rade na poboljšanju svojih poslovnih praksi kako po ovom, tako i po drugim pitanjima. Konkretno, kada je riječ o starijim ili osobama sa invaliditetom, banka ima odgovornost da radi na pronalaženju najboljih rješenja kako bi omogućila nesmetano ažuriranje podataka, bez dodatnih opterećenja i troškova za klijente”, kazala je direktorica Direkcije za nadzor u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma i zaštitu prava klijenata kreditnih institucija i korisnika finansijskih usluga Gordana Kalezić .
Ona je kazala da ako klijenti smatraju da su im povrijeđena prava imaju pravo da se obrate banci podnošenjem prigovora u pisanoj formi i ona je dužna da ga razmotri i odgovori klijentu u roku od 15 dana od dana prijema prigovora.
“Ako klijent u navedenom roku ne dobije odgovor ili ne bude zadovoljan dobijenim odgovorom, može podnijeti prigovor CBCG uz dostavljanje dokumentacije na osnovu koje se mogu razmatrati navodi iznijeti u prigovoru. Ako nije zadovoljan uslugama i politikama svoje banke, u skladu sa članom 16 Zakona o uporedivosti naknada povezanih sa računom za plaćanje potrošača, prebacivanju računa za plaćanje potrošača i računu za plaćanje sa osnovnim uslugama, klijent u svakom trenutku može izabrati drugu banku”, pojasnila je Kalezić.
Ona je navela da banke imaju pravo ali i obavezu da, u zakonskim okvirima, internim aktima i procedurama uređuju postupanje i procese rada, te da često zakonske norme eksplicitno nameću obavezu usvajanja internih procedura, čiji je osnovni cilj dalja razrada normi, kako bi se jasno postavila pravila postupanja zaposlenih i obaveze koje su dužni da sprovode.
“Iako je neka banka dio grupacije iz zemalja EU, grupna pravila se prenose na banke u Crnoj Gori, što podrazumijeva i zahtjevnije procedure. Kada je u pitanju postupanje banaka u vezi provjere i ažuriranja dokumentacije i podataka o klijentima, osnovne obaveze proističu iz Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, koje su predstavljenje kroz nekoliko članova naročito posvećenih identifikaciji klijenata, kao ključnom segmetnu u prevenciji prevara, međutim, to nije i jedini osnov i razlog. Ako je navedeno postupanje banke bilo u skladu s ovom Zakonom, banka je dužna da preduzima mjere provjera i praćenja podataka za sve klijente, kako prilikom otvaranja računa, tako i u toku trajanja poslovnog odnosa, što obuhvata i praćenje poslovanja klijenata, provjere njihovih transakcija, kako bi osigurala da one odgovaraju njihovim uobičajenim finansijskim aktivnostima. Adekvatna identifikacija klijenata jedan je od ključnih segmenata u prevenciji prevara i procjeni o eventualnom postojanju rizika od pranja novca ili drugih nezakonitih radnji. Kako bi to postigla, banka mora imati tačne i ažurirane podatke o klijentima”, navela je Kalezić.
Kalezić je kazala da zakon jasno navodi da banka ne smije započeti saradnju sa klijentom, niti nastaviti postojeći poslovni odnos, ako ne može pravilno procijeniti i upravljati potencijalnim rizicima.
“Zbog toga su banke u obavezi da sprovode redovne provjere i ažuriraju dokumentaciju svojih klijenata. Način na koji to rade zavisi od njihovih internih pravila i procedura, koje moraju biti usklađene sa zakonskim propisima. Važno je napomenuti i da se od banaka istovremeno očekuje da u izvršenju zakonskih obaveza budu posvećene zaštiti prava svojih klijenata, te da procese rada organizuju na način da ne otežavaju položaj svojih klijenata”, rekla je Kalezić.
