Kosovo se juče našlo na ivici političke neizvjesnosti jer su glavne stranke odbile mogućnost sklapanja saveza nakon izbora na kojima vladajuća partija nije uspjela da osigura apsolutnu pobjedu.
Stranka premijera Aljbina Kurtija, Samoopredjeljenje, osvojila je 41,1 odsto glasova sa 97 odsto prebrojanih listića, pokazaali su rezultati izborne komisije.
Agencija Rojters piše da je u pitanju budućnost kosovske politike na etnički podijeljenom sjeveru i odnosi sa njegovim tradicionalnim saveznicima, Evropskom unijom i Sjedinjenim Američkim Državama, koje su izrazile protivljenje Kurtijevoj vladavini.
Politički analitičari su rekli da će Kurti morati da formira koaliciju ili sa drugoplasiranom Demokratskom partijom Kosova (DPK), koja je osvojila 22,2 odsto glasova, ili sa Demokratskim savezom Kosova (DSK), koji je dobio 17,8 odsto.
Međutim, to se juče činilo malo vjerovatnim. U pobjedničkom govoru u ranim jutarnjim satima, Kurti, koji je prije izbora isključio mogućnost formiranja koalicije, nazvao je opoziciju “životinjama” i “lopovima” spremnim da sklope dogovor “s đavolom” protiv njegove vlade.
Lider DPK-a Bedri Hamza rekao je da njegova partija neće praviti koaliciju sa Samoopredjeljenjem. “Imamo mnogo razlika, oni žele apsolutnu vlast”, rekao je juče na konferenciji za novinare.
Nagovijestio je da će njegova partija pokušati da formira koaliciju, iako bi za to bilo potrebno partnerstvo sa najmanje još tri manje stranke.
Trećeplasirani DSK je saopštio da će sačekati konačne rezultate prije nego što objavi svoje planove. Prije izbora su isključili mogućnost koalicije sa Kurtijem.
Samopredjeljenje je 2021. dobilo više od 50 odsto glasova.
Četvrto mjesto je osvojila koalicija Alijanse za budućnost Kosova i Socijaldemokratske incijative (ABK Inicijativa) sa 7,65 odsto.
Srpska lista je pobijedila u svim opštinama u kojima većinu čine Srbi, s osvojenih 4,05 odsto glasova.
“Preliminarni rezultati pokazuju jednu istinitu, tačnu i jasnu stvar, a to je da je pokret Samoopredjeljenje pobijedio na izborima 9. februara 2025. godine”, rekao je Kurti pristalicama u Prištini, dok su okupljeni ispaljivali vatromet, udarali u bubnjeve i mahali albanskim zastavama.
Tokom oštre predizborne kampanje kazne za nepravilnosti su utrostručene u odnosu na izbore 2021. godine. Kampanja je obilježena debatama o korupciji, kriminalu, zdravstvu i obrazovanju, ali u pozadini tinja kriza na sjeveru, gdje su Kurtijevi potezi za smanjenje autonomije etničkih Srba pojačali tenzije i dodatno izolovali Kosovo od EU i SAD.
Rojters piše da bi vlada na čelu sa Kurtijem vjerovatno nastavila politiku jačanja kontrole nad sjeverom, gdje živi oko 50.000 etničkih Srba te da to brine umjerenjake koji strahuju od povratka etničkog nasilja.
EU je 2023. godine uvela ekonomske restrikcije Kosovu zbog njegove uloge u eskalaciji tenzija, smanjujući finansiranje za najmanje 150 miliona eura, otkrio je Reuters.
Direktor Radio Kima iz Čaglavice Isak Vorgučić izjavio je da je jedan dio glasača Samoopredjeljenja okrenuo leđa Kurtiju zbog sankcija EU i pogoršanih odnosa sa SAD.
“Ishod jučerašnjih izbora nije iznenađujući, jer je mjesecima pred izbore bilo jasno da jedan dio Kurtijevih birača ovoga puta neće podržati Samoopredjeljenje, jer su uvidjeli da Kosovo gubi podršku međunarodne zajednice, prije svega EU i SAD. To je navelo albanske birače da se opredijele za opozicione partije”, kazao je Vorgučić za agenciju Beta.
Na pitanje ko će formirati novu vladu, on je podsjetio da se Kurti “zaklinjao” da neće praviti koaliciju ni s jednom od opozicionih stranaka.
“U ovom trenutku je veoma neizvjesno formiranje kosovske vlade, jer niko nema apsolutnu većinu. Međutim, sinoć je u obraćanju medijima Kurti ipak rekao da bi mogao da formira vladu s nekom od opozicionih partija. S druge strane, tri velike opozicione partije (DPK, DSK i ABK), ako bi se dogovorile, mogle bi s predstavnicima manjina da formiraju vladu. Pitanje je i da li bi oni prihvatili koaliciju sa Srpskom listom jer poslije Banjske, po njihovom rečniku, Srpska lista slovi za organizaciju koja daje podršku teroristima Milana Radoičića”, naveo je Vorgučić.
Politikolog Cvijetin Milivojević ocijenio je da rezultati izbora na Kosovu neće ništa promijeniti i da će albanska politička elita nastaviti da insistira na nezavisnosti i tvrdi da su Srbi nacionalna manjina na tom prostoru.
On je za Betu rekao da na Kosovu “nema prave demokratije” i da Srbi tamo zapravo nemaju izbor.
“Nezavisno od toga ko će formirati novu vlast na Kosovu, albanska politička elita ima jedinstven stav da je Kosovo nezavisno. Srbi su nacionalna manjina za njih. Taj stav se kosi sa mišljenjem ostatka Srbije i našim Ustavom. Vučićeva (predsjednik Srbije Aleksandar) vlast je kooperativna u kršenju Ustava (…) Srbi na Kosovu zapravo nemaju izbor, već su uslovljeni da glasaju za Srpsku listu. Svako ko nešto proba mimo te partije biva optužen za izdaju”, rekao je Milivojević.
Po njegovim riječima, trenutno na Kosovu živi 30 odsto manje Srba nego 2012. godine, a to je posljedica “loših poteza” aktuelne srpske vlasti.
“Nije Kurti istjerao Srbe iz institucija, već Vučić”, kazao je Milivojević.
