Ogromna zarada od šverca kokaina podstakla je nagli porast nasilja bandi u Briselu, upozorila je visoka zvaničnica zadužena za borbu protiv droge u Belgiji.
U posljednja tri dana, četiri pucnjave potresle su glavni grad, kulminirajući jučerašnjim smrtonosnim napadom u Anderlehtu. Dok su istrage još u toku, vlasti pripisuju eskalaciju krvoprolića borbi za teritoriju između rivalskih narko-bandi koje koriste teško naoružanje, piše “Politiko”.
“Ovo nije običan ulični kriminal. Ovo su mafijaški obračuni”, izjavila je belgijska komesarka za borbu protiv droga Ine Van Vimerš za briselski portal.
Prema njenim riječima, nasilje bandi u Belgiji postalo je mnogo vidljivije na ulicama od pandemije kovida-19, što pripisuje promjeni u poslovanju dilera droge.
“Sa uvođenjem kokaina, u igri je mnogo više novca. A s tim novcem mogu angažovati više ljudi da rade za njih, ali i kupiti teško naoružanje, kao što su učinili ovdje”, objasnila je, dodajući da upravo ti dodatni novčani podsticaji čine teritoriju opasnijom.
“Na jednoj žarišnoj tački, na jednom prodajnom mjestu, da tako kažem, oni zarađuju oko 50.000 eura dnevno. Dakle, to je vrijedno borbe”, dodala je.
Van Vimerš je postavljena za prvu belgijsku komesarku za borbu protiv droga u februaru 2023. godine nakon pucnjave povezane sa drogom u Antverpenu, kada je ubijena jedanaestogodišnja djevojčica.
“Naša misija je da pojačamo borbu protiv organizovanog kriminala tako što ćemo steći jasniji uvid u ono što prevazilazi policijske podatke”, rekla je. Iz bezbjednosnih razloga, dodala je, lokacija njene kancelarije se drži u tajnosti.
Borba protiv narko-bandi u 2025. godini donosi dodatne izazove, od njihove identifikacije do pokušaja presrijetanja sigurnih komunikacija. Van Vimerš je objasnila da je globalizacija znatno otežala procjenu identiteta i porijekla kriminalaca.
“Ne možete jednostavno pratiti italijanski lanac, srpski ili marokanski lanac”, rekla je. “Svi oni rade jedni za druge i to na mnogo anonimniji način”.
“Danas svi koriste nadimke i šifrovanu komunikaciju. Ne znaju mnogo o organizaciji u koju su uključeni. Znaju svog sagovornika, ali više ne moraju ni da se srijeću”, rekla je. “Na ulici vidimo da se mnogo ranjivih ljudi regrutuje za obavljanje prljavih poslova”.
Nedavni talas nasilja u Briselu počeo je u srijedu ujutro, kada su dvojica maskiranih muškaraca pucala iz oružja nalik “kalašnjikovu” ispred stanice metroa Klemanšo u Anderlehtu. U četvrtak ujutru dogodile su se još dvije pucnjave, prva u oblasti Sen-Žos blizu Evropske četvrti, a druga ponovo kod Klemanšoa, u kojima su ranjene tri osobe.
Nakon ovih incidenata, gradonačelnik Brisela Filip Kloz sazvao je hitan sastanak u četvrtak popodne sa gradonačelnicima različitih opština kako bi razgovarali o bezbjednosnim problemima i koordinaciji sa kancelarijom javnog tužioca Brisela.
Tokom sastanka, svi gradonačelnici su odlučili da privremeno objedine sve odvojene policijske snage u gradu kako bi pokušali da obuzdaju nasilje.
Brisel se suočava sa hitnim problemima koje mora rješavati kako na logističkom, tako i na društvenom nivou, rekla je Van Vimerš.
“Zaista, potreba za obnovom društva u Briselu je jasna. A ako vidimo šta građani traže, to je zapravo čišćenje ulica, vraćanje ulične rasvjete, osiguranje dobrih životnih uslova, pristupa radnim mjestima i vraćanje djece u škole. Ovo se tiče kvaliteta života”, rekla je.
Navela je da iako je Brisel logistički centar i suočava se sa mnogim problemima tipičnim za velike gradove, činjenica da njime upravlja 19 različitih gradonačelnika predstavlja poseban izazov.
“Devetnaest vlasti, 19 gradonačelnika, čini koordinaciju veoma komplikovanom”, rekla je.
Van Vimerš je istakla da trenutno radi na tome da nova belgijska vlada, koja je formirana 31. januara nakon sedmomjesečnih pregovora, usvoji novi model povraćaja imovine kako bi se novac zaplijenjen od kriminalnih organizacija reinvestirao u sprovođenje zakona.
“Trenutno u Belgiji nemamo poseban sistem povraćaja imovine”, rekla je, dodajući da novac i zaplijenjena imovina kriminalnih grupa trenutno odlaze u federalni budžet.
“Smatramo da bi novac koji zaplijenimo, luksuzni automobili, sve što uzmemo od kriminalnog svijeta, trebalo da bude reinvestirano u sprovođenje zakona i obnovu društva”, zaključila je.
