Izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Srbiju Tonino Picula osudio je nasilje i prijetnje prema demonstrantima u Srbiji, navodeći da se od zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji (EU) očekuje da nasilnike privede pravdi.
„Nasilje, prijetnje i uvrede su nedopustivi, što sam jasno javno osudio. Očekujem da se pravdi privedu nasilnici, batinaši i slično društvo, jer se to očekuje od zemlje kandidata za članstvo u EU“, rekao je Picula za beogradski portal Juropien Vestern Bolkans (European Western Balkans, EWB).
Picula, poslanik grupe Socijalisti i demokrate u EP, ocijenio je da Srbija poslije ovonedjeljnih ostavki premijera Miloša Vučevića i gradonačelnika Novog Sada Milana Đurića „ulazi u višu fazu neizvjesnosti i situaciju u kojoj je teško predvidjeti šta budućnost nosi“.
Evroposlanik Socijaldemokratske partije Hrvatske je naveo da su protesti studenata prerasli u masovni građanski pokret i da predstavljaju „vjerovatno najvažniji oblik društvenog i političkog aktivizma danas ne samo u Srbiji nego i na širem prostoru“.
„Velikih protesta u Srbiji je bilo i nedavno, ali ovi su donijeli posebnu dinamiku. Moj je utisak da vlasti ne uspijevaju da ih uguše zbog nestandardnog profila njihovog djelovanja, na koje vlasti reaguju standardnim mehanizmima kao da se radi o grupama koje se lako mogu rastjerati – bilo upotrebom sile u raznim oblicima bilo nekim društvenim i materijalnim kompenzacijama“, kazao je Picula.
Optužbe da hrvatske službe žele da sruše Vučića sa vlasti, koje često iznose predstavnici vlasti i provladinih medija u Srbiji, Picula je ocijenio kao neutemeljene, navodeći da „očito služe za instrumentalizaciju i diskvalifikaciju domaćih političkih protivnika“.
„Maligno ponašanje službenog Beograda se zakonito ponavlja kad god se režim suočava s internim krizama. Opet imamo situaciju u kojoj se vlast ne snalazi pa pokušava da koristi sve i svašta u pokušaju dislokacije pažnje javnosti, između ostalog optužujući susjedne države u dnevnopolitičke svrhe. Sudeći po reakcijama mnogih građana, takva taktika je promašena“, rekao je Picula.
Prošlonedjeljno pritvaranje i protjerivanje iz Srbije pet državljanki Hrvatske, učesnika Akademije za nevladine organizacije u organizaciji Erste fondacije, Picula je opisao kao provokaciju smišljenu da izazove reakcije Zagreba.
„Pritvaranje i protjerivanje državljana Hrvatske zbog sumnji da navodno ugrožavaju nacionalnu bezbjednost ne mogu da budu interpretirani drugačije osim kao provokacije smišljene da izazovu reakcije Zagreba, što bi režimu naknadno poslužilo kao potvrda o zaštiti nacionalnih interesa. Sve to nažalost ima negativni uticaj na bilateralne odnose, ali i na proces pridruživanja Srbije EU“, naveo je.
O proširenju EU na Zapadni Balkan Picula je rekao da se „momentum lako može izgubiti“, ne samo zbog stagniranja ili nazadovanja na evropskom putu, već i zbog unutrašnjopolitičkih problema država članica Unije.
„Najbolji je primjer trenutna politička nestabilnost u Francuskoj, kao i okolnosti u kojima će biti održani predstojeći izbori u Njemačkoj. Mnoge članice EU se prije svega danas bave same sobom. Upravo zbog toga, treba raditi na onome na šta zemlje kandidati mogu da utiču, a to su reforme i adresiranje problema taksativno navedenih u dokumentima različitih evropskih institucija“, kazao je Picula.
Picula je rekao da bi njegov nacrt izvještaja o Srbiji trebalo da bude predstavljen na sjednici Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta 19. ili 20. februara, a da se plenarno usvajanje očekuje u maju.
„Posjetu Srbiji planiram u periodu poslije predstavljanja nacrta, prije faze dopune teksta amandmanima dobijenim od drugih poslanika. Što se tiče puta u Srbiju, datumi i detalji programa zavisiće i od političke situacije u Srbiji koja, što je očigledno, ulazi u novi ciklus unutrašnje nestabilnosti“, naveo je Picula.
