Na atletskom stadionu u Podgorici, čija je izgradnja planirana nedaleko od zgrade Fudbalskog saveza i sportskih pomoćnih terena u naseljima Konik i Stari aerodrom, osim sportskih, biće moguća i organizacija brojnih drugih manifestacija, a stadion će biti pristupačan za posjetioce i sportiste sa invaliditetom i lica smanjene pokretljivosti. Njegova izgradnja koštaće oko 13 miliona eura, ali još nije izvjesno i kada će izgradnja početi i kada će atletski stadion primiti prve posjetioce.
Iz Uprave za kapitalne projekte “Vijestima” su rekli da oni još nisu dobili dokumentaciju i podsjetili da nije usvojen i Zakon o budžetu Crne Gore za ovu godinu.
Podgorica je, kako su to više puta saopštavali iz Atletskog saveza, već skoro pola vijeka bez atletske staze.
Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine sprovelo je u jesen prošle godine međunarodni konkurs za idejno arhitektonsko rješenje, a pred kraj godine, i objavili nagrađene radove za izgled budućeg objekta atletskog stadiona u glavnom gradu.
Prva nagrada u iznosu od 25 hiljada eura pripala je timu iz Sjeverne Makedonije, u kojem su Marija Dimitrievska Cilakova, Viktorija Bogdanova, Danica Spasevska, Iva Popovska i Mina Gutović. Obuhvat konkursa predstavlja dio urbanističke parcele broj 174 (zona D) u zahvatu Detaljnog urbanističkog plana “Konik – sanacioni plan” – izmjene i dopune, Glavni grad Podgorica, na dijelu katastarske parcele broj 2090/1362 KO Podgorica III.
Iz resora koji vodi Slaven Radunović kazali su, pored ostalog, da će budući stadion, osim za sportske, podržati i organizaciju drugih manifestacija, da su autorke odabrale materijale koji su ključni za ekološki način gradnje i da je objekat projektovan u skladu sa standardima koji obezbjeđuju pristupačnost i za lica sa invaliditetom i lica smanjene pokretljivosti.
“Prvonagrađeni rad istakao se kvalitetno artikulisanim konceptom, a kako sam autorski tim kaže, stadion je projektovan suprotno stereotipnom sportskom zdanju ‘opasanom’ zidovima. Motiv livade na rubu grada inspirisao je autore da se posvete projektovanju atletskog stadiona kao infrastrukture koju koriste intenzivno atletičari i rekreativci, publika, ali i ljubitelji prirode, turisti, kao i građani, objekta koji poziva i inspiriše i koji iznad svega ima potencijal da oživi, ozdravi i obilježi taj dio grada”, navode u odgovoru “Vijestima” iz Ministarstva urbanizma i prostornog planiranja.
Kako dodaju, krov stadiona, sa pješačkom stazom i klupama za odmor, “predstavlja uzbudljiv turistički segment i potencijal objekta”.
“Mjesto kojem građani i turisti mogu slobodno pristupiti, uživajući u prijatnom panoramskom pogledu sa vizurama koje se otvaraju ka okolnoj šumi i prema istočnim planinama. Fleksibilni dizajn osnova, prisutan je u svim prostorijama (kao i na terasi) stadiona sa javnim karakterom (mediji, administracija, menadžment). Ova fleksibilnost omogućava da se sve prostorije koriste za kulturne događaje, kao što su konferencije, izložbe, performansi, simpozijumi, javna predavanja, plesni festivali, sajmovi knjiga, kako bi ove oblasti privremeno bile korišćene”, navode.
Otvorenim prostorom na istoku lokacije, dodaju, obezbijeđeno je integrisanje sportske arene sa prostorom koji je u funkciji zagrijavanja sportista.
“Ali koji je istovremeno okarakterisan i kao ‘istočni trg’, sa potencijalom za aktivno korišćenje i u periodu kada stadion nije u upotrebi, te se time daje mogućnost orgnizovanja raznih kulturnih manifestacija na otvorenom: koncerata, pozorišnih predstava i slično. Osmišljavanjem ovakvog otvorenog prostora dobija se i mogućnost povećanja kapaciteta stadiona postavljanjem montažne tribine odgovarajućeg kapaciteta u zavisnosti od potreba, što pokazuje da je autorski tim sa velikom pažnjom i razmišljanjem pristupio projektovanju felksibilnosti objekta atletskog stadiona”, rekli su iz resora Radunovića.
Na pitanje da li je predloženo rješenje prilagođeno zahtjevima održivog razvoja, poput energetske efikasnosti i upotrebe ekoloških materijala, rekli su da predlog pobjedničkog idejnog rješenja “omogućava koegzistiranje prirodnog i urbanog okruženja”.
“Objekat stadiona projektovan je sa kreativnom ekološkom sviješću na tri nivoa: poštovanje prirodnog brdovitog i planinskog okruženja, maksimalno intenziviranje postojećih zelenih površina i projektovanje topografije koja vodi posjetioca da doslovno vidi i doživi zelenilo sa višeg nivoa, dok sama bjelina i jednostavnost arhitekture naglašavaju bogatstvo različitih biljnih vrsta. Dizajn stadiona je racionalan, jednostavan i ekonomičan. Građevinski moduli su repetitivni i odgovaraju vrsti objekta kao što je stadion. Svi odabrani materijali (armirani beton, staklo, fasadna mreža) su uobičajeni, robusni i veoma otporni i dugotrajni materijali. Ovo je ključno za ekološki način gradnje”, rekli su i dodali da je cilj korišćenja tih materijala “da obezbijede otpornost na vandalizam, kao i jednostavno i jeftino održavanje”.
Arhitektura objekta, njegova postavka unutar urbanog konteksta, konstrukcija i fasadna materijalizacija, kazali su iz Ministarstva, “poštuju očekivanja i standarde energetske efikasnosti i nizak nivo potrošnje energije za grijanje i hlađenje”.
“Zaštita od toplotnih talasa tokom ljeta obezbijeđena je zastorima sa unutrašnje strane i fasadnom mrežom spolja. Napredni sistemi stakala posjeduju visoki solarni faktori i stepen prozirnosti. Sistemi ventilacije omogućavaju hlađenje tokom večernjih časova. Ventilacija zgrade je mehanička i svi uređaji postižu visok stepen oporavka termalne energije. Dizajn omogućava prikupljanje kišnice za potrebe navodnjavanja i za ispiranje WC-a. Dodatno, prikuplja se otpadna voda koja se može ponovo koristiti za druge svrhe. Energetski sistemi, instalacije i elektro-sistemi zgrade (kontrola i nadzor, osvetljenje) povezani su kroz CNS sistem”, navode.
Na upit da li nagrađeno rješenje uzima u obzir pristupačnost za osobe sa invaliditetom, kako za posjetioce, tako i za sportiste, odgovorili su potvrdno:
“Objekat atletskog stadiona pobjedničkog rješenja projektovan je u skladu sa standardima koji obezbijeđuju pristupačnost osobama sa invaliditetom i licima smanjene pokretljivosti”.
Na konkurs Ministarstva urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine za idejno arhitektonsko rješenje objekta atletskog stadiona u Podgorici, u predviđenom roku, pristiglo je 40 radova.
Druga nagrada i 15.000 eura dodijeljeni su timu iz Turske, a treća i 8.000 eura timu iz Srbije. Sa po 3.000 eura otkupljena su tri rada autora iz Italije, Crne Gore i Portugala.
Svi radovi dostupni su na architecturalcompetitions.me.
Iz resora Slavena Radunovića kazali su da nakon odabira prvonagrađenog rješenja koje postaje predmet izgradnje, dalju proceduru pripreme tendera i izrade Glavnog projekta preuzima Uprava za kapitalne projekte, u saradnji sa Ministarstvom sporta i mladih, kao inicijatora raspisivanja konkursa.
Iz Uprave za kapitalne projekte rekli su njima još nije dostavljena dokumentacija, kako bi preduzeli aktivnosti iz svoje nadležnosti i napomenuli da Zakon o budžetu Crne Gore za 2025. godinu još nije usvojen.
