Uprkos temperaturnom minusu, više od pedest hiljada studenata i građana (prema Arhivu javnih skupova) protestovalo je ispred zgrade RTS-a u Beogradu. Pod parolom „Naše pravo da znamo sve“, okupljeni su iskazivali nezadovoljstvo zbog načina izveštavanja javnog medijskog servisa o situaciji u zemlji.
Protest je počeo petnaestominutnim ćutanjem zbog 15 osoba nastradalih u padu nadstrešnice u Novom Sadu, tokom kojeg su okupljeni efekat tišine upotpunili svjetlosnim efektima telefonskih bliceva.
„Pustite nas uživo“, prolamalo se masom u trenutku emitovanja nacionalnog dnevnika.
Srpske trobojke vijorile su se među mnogobrojnim transparentima, buka pištaljki, vuvuzela i lupanja o posuđe čula se u krugu od nekoliko kilometara, a protest je obilježila i velika maketa sendviča sa slikom dvjesta eura, namijenjena generalnom direktoru RTS-a Draganu Bujoševiću.
Studenti su se po završetku protesta vratili na svoje fakultete, koji su u potpunoj blokadi od početka decembra.
Ovo je bio samo jedan u nizu ovonedeljnih skupova širom Srbije, održanih kao vid iskazivanja nezadovoljstva povodom napada na studente u blokadi.
U petak je, tokom održavanja protesta u Novom Sadu, na okupljene nožem nasrnuo stariji čojvek, dok je dan prije toga studentkinju prve godine Pravnog fakulteta, tokom petnaestominutne blokade, automobilom udario M.P. nanijevši joj višestruke povrede.
U noći između 13. i 14. januara grupa mladih osoba napala je studente Pravnog fakulteta u Beogradu, gdje su uz teške riječi na njih potegnute i staklene flaše.
Marko, student Beogradskog univerziteta, za Dojče vele (DW) kaže da su napadi na buduće pravnike, čiji fakultet „ima relevantnost u cijelom procesu i nadležan je za pregledanje dokumentacije u vezi sa padom nadstrešnice“, i simbolični pokazatelj da rade „dobru stvar, čim na ovako nepravedan i nasilan način pokušavaju da nas uplaše“.
Za njega je glavni razlog zbog kog je odlučio da se prije mjesec dana priključi blokadi – korupcija.
„Iako je nadstrešnica kap na punu čašu, ona pokazuje svu korupciju ovog sistema. Nepostupanje institucija dodatno ‘potpaljuje“ studente, što u nama budi inat i daje motivaciju da nastavimo dalje“, priča ovaj Beograđanin.
Napadi na studente prethodnih dana stvorili su atmosferu straha među građanima Srbije, a kako objašnjava Paraćinka Jovana Ilić, studentkinja Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, upravo je nebezbjednost jedan od motiva zbog kojih ne odustaje od blokada.
„Ne osjećam se nigdje bezbjedno. Zbog toga je parola našeg fakulteta ‘Trulo do srži’, jer je neophodna promjena sistema u kom živimo. Želim da ostanem u Srbiji, da ovdje imam porodicu, i iz istih razloga sve moje kolege žele bolje uslove za život“, kaže ona za DW.
Solidarnost, zajedništvo i empatija su, objašnjava, ono što joj vraća nadu da njihova borba nije uzaludna, a sve pritiske koji dolaze od onih koji su protiv protesta definiše kao posljedicu medijskog mraka.
Sa time je saglasan i Marko, koji napominje da ljudi koji u porodici nemaju studente ili mlade da ih obavijeste, „nisu dovoljno upoznati ni koji su naši osnovni ciljevi, a kamoli zašto je takav vid borbe. Mislim da oni samo nisu dovoljno razbuđeni“.
Razočaranost u promjene koje su bile 90-ih, kaže on, dovele su ih u situaciju da u sve sumnjaju, „jer ko se opekao na vrelo mlijeko i u hladni jogurt duva“.
Studenti koji ne podržavaju blokade nisu bili voljni da daju izjavu za DW, ali je to rado učinio roditelj jedne studentkinje, koji je blokade na ulici okarakterisao kao „sve više politički obojene“.
„Ako se studenti bore za standard, za bolje sjutra u nauci, u svakoj sferi života, uvijek ću da ih podržim, ali blokade fakulteta koja se prelivaju na ulice apsolutno treba izbjeći, što zbog bezbjednosti studenata, što zbog bezbjednosti svih građana“, kaže za DW Mirko T.
On ističe da „autonomija fakulteta u amfiteatru ne znači autonomiju na Slaviji niti ispred RTS-a“, te da je važno „stvari nazvati pravim imenom“.
„Ako ovi protesti vode promjeni državnog aparata, aparata koji ja ne podržavam – onda to treba otvoreno reći, ali treba reći i šta dan poslije. Ako to ne znaju, neka ne rade to što rade“, smatra Mirko.
Upravo su medijske poruke koje vlast plasira ohrabrile građane da uzimaju pravdu u svoje ruke i „kod nekih ljudi već stvorile sliku o studentima kao neprijateljima države“, smatra Viktor Stamenković, doktorand Fakulteta političkih nauka u Beogradu.
On napominje da, ako se svakodnevno „preko tabloida i televizija sa nacionalnom frekvencijom, studenti nazivaju stranim plaćenicima, ustašama, agentima obavještajnih službi, objavljuju im se pasoši i opravdavaju ljudi koji ih gaze automobilima, vlast više ne mora da organizuje napade – pojedini građani nezadovoljni blokadama će to sami raditi, jer je stvoren narativ da je to opravdano“.
Stamenković vjeruje da sve agresivniji napadi ne idu u korist ni samoj vlasti, jer i „kod onih birača koji možda nisu imali definisan stav o blokadama pobuđuju pozitivna osjećanja prema studentima“.
Izlaz iz trenutne situacije krize Stamenković jedino vidi u ispunjenju barem nekih od zahtjeva studenata, a to će zavisiti, kako objašnjava, i od toga koje će se društvene grupe pridružiti studentima, jer je za 24. januar najavljen generalni štrajk.
„Vlast je, nizom pogrešnih odluka u upravljanju ovom situacijom, sebe dovela u veoma nategnut položaj, jer će, sa jedne strane, prije ili kasnije morati da popusti pred zahtjevima studenata i građana, ali mora da pronađe način da to uradi tako da ispunjenje tih zahtjeva ne ugrozi njene osnovne temelje“, ističe Stamenković za DW.
Ipak, „pronalaženje ravnoteže između ispunjenja zahtjeva i očuvanja vlasti postaje, čini se, sve teže kako vrijeme odmiče“, zaključuje on.
Iako ne vjeruju da su priče o nemogućnosti da završe školsku godinu opravdane, jer ne dolaze od profesora već predstavnika vlasti, studenti su, kažu, spremni i na tu žrtvu, ako je to cijena koju treba da plate za bolje sjutra.
„Svi imamo želju da polažemo ispite i završavamo fakultete, ali je ovo trenutno najvažniji ispit“, kaže Jovana.
A Marko poručuje da je „promena već počela i što se više ljudi voljno i cijelim srcem priključi ovome, lakše će nam biti da napravimo kvalitetniju promenu“.
Studenti nastavljaju sa blokadama, kako kažu, sve do ispunjenja četiri postavljenja zahtjeva – objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstrukciji željezničke stanice u Novom Sadu, odbacivanje optužbi protiv uhapšenih i privedenih studenata i mladih na protestima, podnošenje krivičnih prijava protiv napadača na studente i profesore i njihovo procesuiranje, kao i povećanje budžeta za visoko školsko obrazovanje u iznosu od 20 odsto.
