Pregovarači su juče postigli fazni sporazum o okončanju rata u Gazi između Izraela i Hamasa, nakon 15 mjeseci krvoprolića koje je odnijelo živote desetina hiljada Palestinaca i rasplamsalo Bliski istok.
Složeni sporazum predviđa početnu fazu primirja u trajanju od šest nedjelja i uključuje postepeno povlačenje izraelskih snaga iz Pojasa Gaze i oslobađanje talaca koje je uzeo Hamas, u zamjenu za palestinske zatvorenike koje drži Izrael.
Džo Bajden je sinoć potvrdio da je sporazum postignut, a katarski premijer, jedan od ključnih posrednika, rekao je da će primirje stupiti na snagu 19. januara.
Palestinci su slavili na ulicama širom Gaze, koja je pod izraelskom blokadom – gdje se suočavaju s akutnom humanitarnom krizom uz ozbiljan nedostatak hrane, vode i goriva – dok su eksplozije usljed novih izraelskih vazdušnih napada i dalje odjekivale.
“Srećna sam, da, plačem, ali to su suze radosnice”, rekla je za Rojters Gada, raseljena majka petoro djece. “Ponovo se rađamo. Svakim satom kašnjenja Izrael je izvodio novi masakr. Nadam se da je sada sve gotovo.”
Porodice izraelskih talaca i njihovi prijatelji slavili su na ulicama Tel Aviva.
“Izraelska vlada mora da ostane dosljedna svom cilju da vrati sve taoce i da osigura da iz Gaze više ne dolazi prijetnja državi Izrael… kako ne bi bilo drugih roditelja koji će stajati ovde, kao ja, za godinu, dvije ili tri, i davati intervjue o svojoj otetoj djeci”, rekao je Cvika Mor, otac jednog zarobljenika u Gazi.
U Izraelu bi povratak talaca mogao ublažiti nezadovoljstvo javnosti prema premijeru Benjaminu Netanjahuu i njegovoj desničarskoj vladi zbog napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine, koji je doveo do najsmrtonosnijeg dana u istoriji zemlje.
Netanjahuov kabinet je saopštio da je Hamas odustao od zahtjeva u posljednjem trenutku, ali da u sporazumu još ima nekoliko neriješenih pitanja.”Nadamo se da će detalji biti dogovoreni večeras”, rečeno je u saopštenju.
Predstoji komplikovan put, sa velikim političkim zamkama, navodi britanska agencija.
Sporazum dolazi nakon mjeseci iscrpljujućih, povremenih pregovora koje su vodili egipatski i katarski posrednici, uz podršku SAD, i stiže neposredno prije inauguracije Donalda Trampa 20. januara. Tramp je rekao da će iskoristiti sporazum o primirju kao zamajac za proširenje Abrahamovih sporazuma – sporazuma postignutih tokom njegovog prvog mandata, koji su normalizovali odnose Izraela sa nekoliko arapskih zemalja.
Tramp, koji je više puta pretio da će biti “plaćena pakleno visoka cijena” ukoliko taoci ne budu oslobođeni prije njegove inauguracije 20. januara, rekao je da je “oduševljen što će američki i izraelski taoci biti vraćeni kući.”
“Taktički pritisak i upozorenja Donalda Trampa prema Hamasu i Izraelu očigledno su bili efikasni u oživljavanju dugotrajnih pregovora, gdje Bajdenova administracija nije bila voljna da izvrši dovoljan pritisak na izraelsko rukovodstvo”, rekla je Sanam Vakil iz Čatam hausa u Londonu.
Ako bude uspješno, planirano fazno primirje zaustavilo bi sukobe koji su pretvorili veći dio gusto naseljene Gaze u ruševine i raselili većinu od 2,3 miliona stanovnika male enklave. Broj poginulih i dalje raste svakodnevno.
Primirje bi moglo smiriti tenzije širom Bliskog istoka, gdje je rat podstakao sukobe na izraelski okupiranoj Zapadnoj obali, u Libanu, Siriji, Jemenu i Iraku, te povećao strahove od opšteg rata između glavnih regionalnih rivala, Izraela i Irana.
Ako sve protekne prema planu, Palestinci, arapske države i Izrael će i dalje morati da se dogovore o viziji za poslijeratnu Gazu, što predstavlja ogroman izazov koji uključuje bezbjednosne garancije za Izrael i ulaganje više milijardi dolara za obnovu.
Jedno od neriješenih pitanja je ko će upravljati Gazom nakon rata.
Izrael je odbacio svaku mogućnost uključivanja Hamasa, koji je vladao Gazom od 2007. i zvanično se zalaže za uništenje Izraela. Međutim, Izrael je gotovo jednako protiv toga da Gazom upravlja Palestinska uprava, tijelo uspostavljeno u okviru privremenih mirovnih sporazuma iz Osla pre tri decenije, koje ima ograničenu vlast na Zapadnoj obali.
Izraelske trupe su ušle u Gazu nakon što su 7. oktobra 2023. godine naoružani napadači predvođeni Hamasom probili bezbjednosne barijere i upali u zajednice u pograničnim područjima Izraela, pri čemu su ubili 1.200 vojnika i civila i oteli preko 250 stranih i izraelskih talaca.
U izraelskoj ofanzivi od tada je, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze, ubijeno više od 46.000 ljudi, dok se stotine hiljada raseljenih ljudi bore sa hladnoćom i glađu u šatorima i improvizovanim skloništima.
