Lažne vijesti, dezinformacija, nedostatak treninga i u obuka u njihovom prepoznavanju.., samo su neki od problema sa kojima se suočavaju novinari tokom izvještavanja u kriznim vremenima i situacijama.
To su nalazi izvještaja „Izvještavanje i djelovanje u kriznim situacijama“ koji su prezentovali predstavnici Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) i Defacto.
Cilj istraživanja, kako je rečeno, bio je predstavljanje međunarodnih standarda i preporuka, a koje se odnose na ponašanje i izvještavanje novinara u kriznim situacijama. Kroz 16 polustrukturiranih intervjua, novinari više crnogorskih elektronskih medija istakli su izazove sa kojima se suočavaju i ukazali na segmente izvještavanje koje je potrebno unaprijediti.
Pomoćnica direktorice i rukovoditeljka sektora za nadzor u AMU Jadranka Vojvodić istakla je da javnost treba da bude upoznata sa stvarima koje ih ugrožavaju.
Suočavanje, praćenje i prevazilaženje kriznih situacija, smatra ona, zahtijeva praćenje stručnih informacija.
„Pristup i izvori moraju biti različiti. Zato je važno da mediji razviju kapacitete da prikupljaju i provjeravaju podatke u kriznim periodima… Novinari insistiraju na tome da nadležni organi moraju da budu brži i agilniji u komunikaciji sa medijima. Oni smatraju da je važno podsjećati na značaj u procesu prevazilaženja krize“, rekla je Vojvodić, dodajući da se osim tradicionalnih mora sarađivati i sa netradicionalnim izvorima.
Kazala je da crnogorskom novinarstvu nedostaje obuka kada je u pitanju provjera onlajn podataka.
Istakla je da novinari ukazuju na problem nedovoljnog iskustva u praksi i predlažu da bi bilo dobro „da dio svog rada provedu i van Crne Gore“.
„Novinari naglašavaju da skoro ne postoje redakcije tj. djelovi koji su posvećeni radu sa mladim novinarima…“, rekla je Vojvodić.
Istraživanja su, takođe, pokazala da novinarima fali odgovarajuća oprema.
„Nekad je to nedostatak savremenih telefona sa nedostatkom kamere visoke rezolucije…“, objasnila je ona, i dodala da su novinari brine „što nijesu prošli kroz treninge izvještavanja u opasnim situacijama“.
Vojvodić je naglasila da su tačnost i objektivnost novinara najbitnije tokom izvještavanja u kriznim situacijama.
„Posebnu zaštitu u takvoj vrsti izvještavanja moraju imati maloljetnici i ranjive grupe… Važno je da mediji budu spremni da se odupru pokušajima nametanja narativa ili izbjegavanja određenih pitanja“, kazala je ona.
Prema njenim riječima, novinari ne smiju pribjegavati senzacionalizmu tokom izvještavanja u kriznim situacijama.
Izvršni direktor istraživačke agencije Defacto Slaven Živković rekao je da su istraživanjem željeli da znaju kakva je međunarodna praksa izvještavanja u kriznim situacijama.
Istakao je da su značajan izvor informacija u vremenima kriza tradicionalni i netradicionalni. Ocijenio je da su intervjuisani novinari bili veoma nezadovljni kako nadležne institucije reaguju u kriznim situacijama.
Živković je kazao da se građanstvo dosta oslanja na društvene mreže prilikom dobijanja informacija.
„Novinari su , uglavnom, zadovoljni ljudima koji to rade u crnogorskim prilikama, mada kažu da bi voljeli više diverziteta…“, izjavio je Živković.
Izvršni direktor Defacta upozorio je na lažne vijesti kao „globalno poznat fenomen“.
„Novinari još ne prepoznaju da postoje grupe koje namjerno kreiraju lažnu vijest. Zlatni standard je pratiti pet elemenata verifikacije vijesti (porijeklo, izvor, datum, lokaciju i motivaciju)…“, izjavio je Živković.
Prema njegovim riječima, intervjuisani novinari su kazali da društvene mreže diktiraju udarne priče i teme.
„Novinari su prepoznali opasnost da se u brzini može prenijeti može pogrešna informacija… Jedna novinarka nam je kazala da bi, po pravilu, trebalo da bude tri izvora…“, kazao je Živković.
Prema njegovim riječima, jako je bitno pratiti kriznu situaciju u kontinuitetu.
„Potrebno je kontinuirano pratiti i izvještavati o određenoj temi… Važno je dugoročno istraživati temu i raditi na prevenciji…“, rekao je Živković.
