Procenat nezaposlenih visokoškolaca na visokom je nivou, a studiranje se sve više svodi samo na formu i proklamovano ispunjavanje zakonskih standarda, kazali su iz Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore, povodom 17. novembra – Međunarodnog dana studenata.
Predsjednik SPUCG-a Jakov Vukčević rekao je da i dalje nisu na vidiku rješenja za neka od suštinskih pitanja, kao što su: sprečavanje hiperprodukcije diploma, sprovođenje rangiranja univerziteta ili suštinska provjera diploma koje dolaze iz zemalja regiona.
Visoko na listi prioriteta, ističe, treba da bude i izgradnja novog studentskog doma u Podgorici, a potrebno je pozabaviti se i poboljšanjem uslova u postojećim domovima.
„Dan koji visokoškolci širom svijeta obilježavaju kao Međunarodni dan studenata, prisjećajući se dešavanja iz 1939. godine kada su nacisti pogubili 20 čehoslovačkih studenata koji su protestovali protiv okupacije, svake godine je prilika ne samo da se prisjetimo onih koji su bili simbol borbe za demokratsko obrazovanje i društvo, već i da na temeljima i putu koji su trasirale prethodne generacije, ukažemo na to što je potrebno uraditi za našu bolju budućnost“, saopštio je Vukčević.
Može se konstatovati, kako je rekao, da su u posljednjih godinu dana, po pitanju problema na koje SPUCG godinama ukazuje, napravljeni određeni pomaci u pozitivnom smjeru, ali da i dalje postoji veliki prostor za napredak, unapređenje položaja studenata i studentskog standarda.
„Izazovi koji su pred nama su brojni i po svom karakteru takvi da zahtijevaju hitne, odlučne reakcije – kako bi rezultati bili stvarno vidljivi, velikog dometa, a naravno – u najboljem interesu studenata. Očekivanja studenata možda, po obimu, nekada jesu velika, ali smatramo – prilično opravdana, budući da se radi o populaciji koja je, po prirodi, nosilac brojnih potencijala, energije, te generator uspjeha i promjena. Realnost je takva da su donosioci odluka, uz određene izuzetke, i dalje u malom obimu spremni da se suštinski pozabave problemima koji opterećuju studentsku populaciju – a na čije postojanje godinama ukazujemo, osluškujući poruke i inpute koje dobijamo od studentske populacije od oko 20 hiljada mladih, sa svih fakulteta Univerziteta Crne Gore.“
Na inicijativu SPUCG, dodaje, napravljeni su značajni pomaci kada je u pitanju studentski standard.
„Iznosi novčanih davanja po osnovu prava iz studentskog standarda, studentskog kredita i stipendije, pratili su povećanja zarada u državi, i sada je taj iznos značajno veći u odnosu na iznos/e od prije nekoliko godina. Takođe, na našu inicijativu povećan je iznos naknade za korisnike Programa stručnog osposobljavanja, a godinama ukazujemo na neophodnost temeljne reforme ovog programa, čime bi se stvorili preduslovi za dodatno povećanje ove naknade, te aktiviranje mehanizama kontrole i aktivnijeg učešća poslodavaca. Pomenuta reforma je neophodna kako bi Program opravdao značajna sredstva uložena u njegovu realizaciju – ali ni u kom slučaju ne podržavamo ukidanje ovog izuzetno značajnog programa, koji omogućava sticanje prvog radnog iskustva za veliki broj visokoškolaca koji izađu iz sistema visokog obrazovanja“, kaže Vukčević.
Ukazao je da brojna druga pitanja čekaju na rješavanje.
„Ističemo da je procenat nezaposlenih visokoškolaca na visokom nivou, a da se studiranje sve više svodi samo na formu i proklamovano ispunjavanje zakonskih standarda. Postoje i izazovi pri realizaciji praktične nastave – koje se i dalje ne sprovodi dosljedno i na način da studente adekvatno pripremi za tržište rada.“
Rekao je da raduje što postoji određen stepen političke volje za rješavanje „problema koje je generisao model studija u formatu 3+2+3“, budući da se nacrtom Zakona o visokom obrazovanju predviđa fleksibilni model studija i mogućnost njegove primjene u formatu 3+1+1+3.
„Ipak, na ovom mjestu napominjemo kako je, u cilju ispravljanja nepravde koja je nanesena studentima upisanim počev od studijske 2017/18. godine pa do danas, neophodno predvidjeti mogućnost izdavanja diplome/uvjerenja studentima dvogodišnjih master studija koji su uspješno završili prvu godinu master studija, položili sve planom i programom predviđene ispite, te kumulativno stekli 240 ECTS (odnosno kvalifikaciju u nivou VII-1 prema nacionalnom okviru kvalifikacija).“
Kazao je da pozitivno gledaju i na ispunjavanje preduslova za konačno uspostavljanje Studentskog servisa, nakon „dugogodišnjeg insistiranja i inicijativa“ SPUCG-a, po ugledu na zemlje regiona i Evrope. „Ovim bi se studentima dala mogućnost da kroz privremene i povremene poslove, zarade sredstva za svoje studentske potrebe, ali i da se pripreme za stalni radni angažman. Dakle, napravljen je prvi korak ka formiranju studentskog servisa, budući da se nacrtom novog Zakona o visokom obrazovanju normira pravo na obavljanje studentskih poslova kao pravo iz studentskog standarda. Međutim, rad na uspostavljanju studentskog servisa treba ozbiljno intenzivirati.“
Ipak, ističe Vukčević, i dalje nema na vidiku rješenja za neka od suštinskih pitanja, kao što su: sprečavanje hiperprodukcije diploma, sprovođenje rangiranja univerziteta ili suštinska provjera diploma koje dolaze iz zemalja regiona.
„Čekajući rješavanje starih, godinama i decenijama prisutnih problema, postoje neki čije rješavanje treba da bude visoko na listi prioriteta. Ovdje mislimo na potrebu izgradnje novog studentskog doma u Podgorici – povodom čega smo 2023. godine uputili inicijativu Vladi Crne Gore i resornim ministarstvima. Nadamo se da će do početka gradnje doći već u narednoj, 2025. godini. Takođe, potrebno je pozabaviti se i poboljšanjem uslova u postojećim domovima, te sa pažnjom i nestrpljenjem očekujemo postupanje po našim inicijativama. Ovi problemi su izraženiji iz razloga što je Glavni grad Podgorica, kada je u pitanju podstanarski život, postao skup grad i za zaposlene sa prosječnim primanjima, a kamoli za studente.“
U pitanju su, kaže, „realni, brojni problemi koji prilično opterećuju studentsku populaciju“. „Postoji iskrena potreba za njihovim urgentnim rješavanjem. Studenti su ti koji možda i najviše ispaštaju zbog turbulentnog vremena u kojem živimo, a u kojem se zbog dnevnopolitičkih pitanja, podjela ili tema koje bi trebalo da su odavno arhivirane, zaboravljaju oni koji su budućnost društva. Čini se da smo i dalje daleko od fokusa donosilaca odluka, populacija smo koje se nadležni sjete samo u rijetkim situacijama – prilikom obilježavanja važnih datuma za studentsku populaciju. Zato i ne čudi ne čudi što je većina mladih svoju profesionalnu i životnu sreću potražila u inostranstvu i što se nažalost, takav trend nastavlja.“
Jasno je, kaže Vukčević, da je krajnje vrijeme za suštinske promjene i adekvatan odnos svih društvenih aktera prema studentima.
„Drage koleginice i kolege, neka nam je srećan Međunarodni dan studenata, u nadi da ćemo naredni dočekati u boljem raspoloženju, sa uslovima studiranja i pozicijom u društvu koja će biti primjerenija“, piše u saopštenju.
