Kesteni koji se peku na otvorenoj vatri zvuče kao savršen prizor iz prazničhih filmova, ali mnogi se pitaju vrijedi li ih pripremati i jesu li dovoljno ukusni i hranjivi da opravdaju sav trud.
Nutritivno gledano, kesteni se prilično razlikuju od drugih orašastih plodova, poput badema ili oraha. Imaju manje kalorija i masti, ali su ipak bogati antioksidansima i mineralima. K tome, cijenjeni su zbog svoje svestranosti u kuhinji.
“Mogu se koristiti u slatkim i slanim jelima ili jednostavno jesti sami”, objašnjava dijetetičarka Barbara Kamp.
“Za razliku od drugih orašastih plodova, kesteni imaju puno više vode i vrlo malo masti”, kaže Liz Applegate s Kalifornijskog sveučilišta u Davisu. S obzirom na to, kesteni imaju i manji udio proteina.
Kesteni su većinom sastavljeni od ugljikohidrata. Budući da ugljikohidrati imaju manje kalorija po gramu od masti (4 kalorije naspram 9 kalorija), kesteni su daleko manje kalorični u upoređenju s drugim orašastim plodovima. Pola šolje kestena ima samo 175 kalorija, dok na primjer pola šolje badema sadrži čak 414 kalorija.
Nedostatak masnoća u kestenima znači da ne pružaju iste kardiovaskularne koristi kao drugi orašasti plodovi, poput visokog udjela polinezasićenih i mononezasićenih masti, koje su zdrave za srce.
Ipak, nutritivni profil kestena vrijedan je pažnje. U pola šalice kestena dobivate pristojne količine mangana, minerala važnog za funkciju stanica i zdravlje kostiju, kao i bakra koji pomaže tijelu u stvaranju crvenih krvnih stanica. Kesteni takođesadrže vitamin C, folnu kiselinu, kalij i 3.6 grama vlakana, što čini 13 posto dnevne preporučene količine.
Kesteni su bogati antioksidansima, posebno elagičnom kiselinom, koja se također nalazi u bobičastom voću, šipku, pekanima i orasima. Elaginska kiselina pripada grupi snažnih biljnih spojeva poznatih kao polifenoli. Istraživanja sugerišu da može pomoći u kontroli upala, poboljšanju nivo holesterola te smanjenju rizika od dijabetesa tipa 2 i nealkoholne masne bolesti jetre. Pečeni kesteni sadrže više elaginske kiseline od svježih, vjerovatno zato što toplina uzrokuje hemijsku reakciju koja povećava količinu ovog spoja u plodu.
