Amerikanci su juče izašli na birališta u atmosferi nezadovoljstva i podjela, a istraživanja javnog mnjenja pokazuju da gotovo dvije trećine glasača vjeruje da zemlja pod predsjednikom Džoom Bajdenom ide u pogrešnom pravcu.
Mada je ekonomija nešto na čemu Sjedinjenim Državama zavidi industrijalizovani svijet, s obzirom na oporavak od kovida uz snažan rast zaposlenosti i povećanje plata, mnogi Amerikanci se žale da su visoke cijene namirnica i stanovanja poništile te koristi.
Bajdenovo obećanje o vraćanju humanijeg režima imigracije u odnosu na onaj pod bivšim predsjednikom, republikancem Donaldom Trampom, ubrzo se sudarilo sa realnošću rasta broja ilegalnih prelazaka granice.
Vrhovni sud je promijenio pravni okvir oko prava na abortus preinačenjem presude Rou protiv Vejda, raspirujući jedno od najpolarizovanijih pitanja u američkoj politici.
Uprkos Bajdenovom obećanju da će Amerika služiti kao stabilizujuća sila u svijetu, njegov mandat je u sjenci međunarodnih konflikata.
Ko god pobijedi na izborima – Tramp ili potpredsjednica Kamala Haris – naslijediće zaostavštinu Bajdenove administracije koja je ispunila neka obećanja, neka su silom prilika skrenuta sa pravca, a neka su ostvarena samo djelimično.
Agencija Rojters se osvrnula na Bajdenov učinak u ključnim oblastima njegovog mandata.
Bajden, demokrata, počeo je mandat ukidanjem mnogih Trampovih restriktivnih politika prema imigraciji. Zaustavio je izgradnju Trampovog zida na granici, poništio zabrane koje su targetirale ljude iz pojedinih većinski muslimanskih zemalja i drugih država i ukinuo program „ostani u Meksiku“, koji je primoravao tražioce azila koji nijesu iz Meksika da čekaju u toj zemlji dok se njihovi slučajevi obrađuju u SAD.
Međutim, samo nekoliko mjeseci nakon početka njegovog mandata, broj ilegalnih prelazaka je skočio, posebno među maloljetnim osobama iz Centralne Amerike bez pratnje, preplavljujući američke centre za obradu i izazivajući kritike republikanaca.
Ilegalni prelazi dostigli su rekordne nivoe 2022. i 2023. godine, kako je sve više migranata pristizalo iz Kube, Haitija, Nikaragve, Venecuele i drugih zemalja izvan zapadne hemisfere.
Kao odgovor na priliv migranata, republikanski guverner Teksasa Greg Abot, počeo je 2022. da tek pristigle autobuse sa migrantima šalje na sjever, ka gradovima pod upravom demokrata, uključujući Njujork i Čikago, koji su se mučili da im obezbijede smještaj.
U januaru, Bajden je podržao dvopartijski zakon koji je imao za cilj da pojača bezbjednost granice. Nakon što je zakon propao u američkom Senatu usljed Trampovog protivljenja, Bajden je u junu zabranio azil za većinu migranata koji ilegalno prelaze granicu.
Broj migranata uhvaćenih u ilegalnim prelazima dramatično je pao, osporavajući Trampove tvrdnje da Haris i demokrate podržavaju „otvorene granice“, ističe Rojters.
Uprkos političkim pritiscima vezanim za migraciju, Bajden je stvorio nove zakonske puteve za stotine hiljada migranata i nadgledao obnovu američkog programa za izbjeglice, koji je primio više od 100.000 izbjeglica u fiskalnoj 2024. godini, što je najveći broj u posljednjih 30 godina.
Najveći preokret kada je u pitanju abortus u posljednjih nekoliko decenija dogodio se tokom Bajdenovog mandata – ali zbog odluke Vrhovnog suda.
U junu 2022. godine, konzervativna većina u sudu, koju su formirale sudije koje je postavio Tramp, ukinula je gotovo 50 godina staro savezno pravo na abortus uspostavljeno presudom Rou protiv Vejda.
Tom odlukom ušlo se u period u kojem pojedinačne savezne države donose sopstvene zakone o pristupu abortusu. Više od deset država uvelo je zabrane abortusa u svim ili većini slučajeva.
Bajden je osudio ovu odluku Vrhovnog suda, a njegova administracija je, preko Ministarstva zdravlja i socijalnih usluga i Ministarstva pravde, uspostavila smjernice kako bi osigurala pristup hitnoj pomoći za abortus prema saveznim zakonima i branila upotrebu pilule za abortus pred Vrhovnim sudom.
Administracija se takođe zalagala za prošireni pristup uslugama reproduktivnog zdravlja, kao što je kontracepcija, kroz Zakon o pristupačnoj njegi.
Administracija je najveću pobjedu izvojevala u junu kada je Vrhovni sud odbacio slučaj koji su pokrenuli protivnici abortusa, a koji je imao za cilj da povuče odobrenje Uprave za hranu i lekove (FDA) za mifepriston, jedan od dva lijeka koji se koristi u režimu pilula za abortus.
Međutim, sud je odbacio slučaj administracije iz proceduralnih razloga, u kojem je argumentovano da stroga zabrana abortusa u Ajdahu nije u skladu sa saveznim zakonom koji zahtijeva od medicinskih radnika da pruže hitnu stabilizujuću njegu, uključujući abortus. U oktobru, sud je odbio da razmotri sličan slučaj administracije u vezi sa strogom zabranom abortusa u Teksasu.
Mada je Bajden, kao pobožni katolik, od početka svoje političke karijere otvoreno izražavao nelagodnost u vezi sa abortusom, ublažavanje posljedica ukidanja presude Rou protiv Vejda postalo je jedan od temelja njegovog mandata, podsjeća britanska agencija.
Demokrate su u širem smislu učinile prava na abortus okosnicom svoje platforme na izborima za Kongres 2022. godine. U martu, Haris je postala prva potpredsjednica koja je posjetila kliniku za abortus.
Džo Bajden bi, kako navodi Rojters, mogao ući u istoriju kao predsjednik koji je nadgledao najbolju ekonomiju koju su svi mrzjeli.
Od 2021. godine, dok se zemlja oporavljala od globalne pandemije koja je nakratko izazvala istorijski gubitak radnih mjesta i gotovo zaustavila ekonomiju, poslodavci su otvorili skoro 16,5 miliona novih radnih mjesta. Stopa nezaposlenosti je prosječno iznosila svega 4,2%, uključujući najduži period od 4% ili niže još od 1960-ih.
Mada je ekonomija nešto na čemu Sjedinjenim Državama zavidi industrijalizovani svijet, s obzirom na oporavak od kovida uz snažan rast zaposlenosti i povećanje plata, mnogi Amerikanci se žale da su visoke cijene namirnica i stanovanja poništile te koristi
Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) prosječno je iznosio 3,2% po kvartalu, što je znatno iznad dugoročnog potencijala američke ekonomije prema mišljenju većine ekonomista. Prihodi i plate su rasli iznad trenda. Neto vrijednost američkih domaćinstava dostigla je rekordnih 163,8 biliona dolara, zahvaljujući snažnom rastu berze i vrijednosti nekretnina.
Međutim, istraživanja tokom većeg dijela Bajdenovog mandata pokazuju da prosječni Amerikanci jedva primjećuju ove ekonomske rezultate. Rojters kao razlog uističe činjenicu da se sve to dešavalo u kontekstu najgoreg talasa inflacije u jednoj generaciji.
Kako se ekonomija ponovo otvarala, kombinacija zapetljanih lanaca snabdijevanja, nedostatka radne snage i velike potražnje potrošača, podstaknuta sa približno 5 biliona dolara državnih stimulacija iz Bajdenove i Trampove administracije, brzo je podigla cijene.
Do ljeta 2022. godine, indeks potrošačkih cijena (CPI) rastao je 9,1% na godišnjem nivou, dok je relevantni pokazatelj zadovoljstva domaćinstava ekonomskom situacijom – Indeks potrošačkog povjerenja Univerziteta u Mičigenu – pao na rekordno nizak nivo.
Mada se inflacija povukla, a povjerenje počelo da se oporavlja, ankete pokazuju da Amerikanci i dalje osjećaju posljedice visokih cijena, a za to krive Bajdena i demokrate.
Prvog dana u Bijeloj kući, Bajden je potpisao izvršni dekret usmjeren na rješavanje problema rasizma, policijske brutalnosti, siromaštva i nejednakosti koje pogađaju crnce i druge zajednice različitih rasa.
Međutim, reforme napreduju sporo ističe britanska agencija i dodaje da je zakon Pravda za Džordža Flojda, predstavljen 2021. godine s ciljem zaustavljanja agresivnih policijskih taktika i rasne pristrasnosti, zaglavio u Kongresu.
Bajden je 2022. godine izdao izvršnu naredbu kojom je naložio Ministarstvu pravde da kreira nacionalnu bazu podataka o prekršajima saveznih službenika za sprovođenje zakona i obavezao federalne agencije da istraže slučajeve primjene smrtonosne sile i smrtne ishode u pritvoru. Takođe je ograničio upotrebu zahvata gušenja i „upada bez kucanja“ od strane pripadnika federalnih agencija.
Mada je Bajdenovo Ministarstvo pravde obnovilo istrage o kršenju građanskih prava, koje su bile uglavnom obustavljene za vrijeme Trampa, još uvijek nije obezbijedilo nijedan obavezujući sporazum u okviru 12 istraga o mogućem kršenju građanskih prava od strane policije od kada je Bajden preuzeo dužnost.
Na ekonomskom planu, nezaposlenost među crncima pala je na istorijski nizak nivo prošle godine. Samo ove godine, administracija je usmjerila 1,5 milijardi dolara u kredite za preduzeća u vlasništvu crnaca. Takođe je investirala više od 16 milijardi dolara u koledže i univerzitete koje uglavnom pohađaju crnci i podijelila 2,2 milijarde dolara za više od 43.000 crnih i drugih poljoprivrednika koji su doživjeli diskriminaciju. Prošle godine, Bajdenova administracija je izdvojila 470 miliona dolara za unapređenje zdravlja majki.
Od ratova u Ukrajini i Gazi do građanskog krvoprolića u Sudanu, međunarodni konflikti dominirali su Bajdenovom spoljnopolitičkom agendom.
Bajden je stupio na dužnost s obećanjem da će obnoviti globalno liderstvo Sjedinjenih Država i odlučan da se suprotstavi sve agresivnijoj Kini.
U nekim aspektima, njegova administracija je to i ostvarila. Nakon haotičnog povlačenja američkih trupa iz Avganistana 2021. godine, Bajden je naredne godine okupio saveznike da se suprotstave ruskoj invaziji na Ukrajinu i ojačao savezništva širom Azije kako bi izvršio pritisak na kinesko rukovodstvo.
Međutim, SAD se suočava sa poteškoćama u okončanju ovih dugotrajnih sukoba i nije uspjela da spriječi produbljivanje odnosa između Rusije, Kine, Irana i Sjeverne Koreje.
Rat iscrpljivanja u Ukrajini sada ulazi u treću godinu, uprkos milijardama dolara američke vojne pomoći i ogromnim gubicima s obje strane. Konflikt postaje sve internacionalniji, uz zapadne optužbe da Moskva dobija oružje i vojnike iz Sjeverne Koreje, rakete i dronove iz Irana, kao i tehničku i drugu podršku iz Kine.
Rat između Izraela i palestinskih militanata u Pojasu Gaze, koji je počeo smrtonosnim napadom boraca Hamasa na Izrael, proširio se na sukob između Izraela i libanskih militanata Hezbolaha i izazvao odmazde između Izraela i Irana.
Bajdenova čvrsta podrška Izraelu podijelila je njegovu stranku i oslabila sposobnost Sjedinjenih Država da kritikuju druge zemlje po pitanjima ljudskih prava i kršenja međunarodnog prava.
Sukob u Sudanu izazvao je etničko nasilje i glad u regionu Darfur u Sudanu, gdje je nasilje pre oko 20 godina dovelo do optužbi Međunarodnog krivičnog suda protiv bivših sudanskih lidera za genocid i zločine protiv čovječnosti. Sjedinjene Države pokušavaju da pomognu u posredovanju kako bi okončale sukob koji traje već 18 mjeseci.
Bajden je ušao u Bijelu kuću sa velikim ambicijama da se bori protiv klimatskih promjena prelaskom američke ekonomije sa fosilnih goriva na čistije, obnovljive izvore – sve to uz stvaranje novih zelenih, sindikalno organizovanih radnih mjesta i vraćanje američke proizvodnje. Među njegovim ciljevima su: okončanje saveznog izdavanja licenci za naftu i gas, povećanje korišćenja solarne i vjetroenergije radi dekarbonizacije elektroenergetske mreže, elektrifikacija voznog parka zemlje i, na kraju, postavljanje ekonomije na put ka postizanju neutralnosti u emisiji ugljen-dioksida do 2050. godine.
Sa pozitivne strane, Bajden je potpisao tri zakona koja su dovela do masovnog ulaganja u ekonomiju čiste energije: Zakon o smanjenju inflacije, zakon o infrastrukturi u dvostranačkoj podršci i Zakon o čipovima, koji ima za cilj uspostavljanje domaćeg lanca snabdijevanja poluprovodnicima koji bi mogao da zaštiti domaći energetski sektor od šokova u snabdijevanju.
Prema Zakonu o smanjenju inflacije (IRA), kompanije su uložile stotine milijardi dolara u nove projekte solarne i vjetroenergije, električnih vozila i infrastrukture, skladištenja baterija i drugih projekata koji su ekološki efikasni, što je ubrzalo energetsku tranziciju i stvorilo radna mjesta – pretežno u republikanskim državama čiji zakonodavci nisu podržali ovu legislativu.
Administracija je, prema riječima zvaničnika, dodijelila 90 milijardi dolara u grantovima za klimatske, projekte čiste energije i druge projekte prema Zakonu o smanjenju inflacije (IRA), što čini oko 70% sredstava za grantove usmjerenih na klimu.
Bajdenova administracija je takođe proširila savezne licence za projekte obnovljive energije i usvojila nove propise za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte iz vozila, elektrana i operacija nafte i gasa.
Sa negativne strane, pokušaji Bajdenove administracije da okonča savezne licence za naftu i gas propali su na sudu, a njegove politike nijesu uspjele da spriječe masovni porast proizvodnje nafte i gasa u SAD-u – uglavnom na privatnim zemljištima u Teksasu i Novom Meksiku – što je učinilo SAD najvećim proizvođačem nafte na svijetu.
A možda najbolji pokazatelj Bajdenovih klimatskih akcija su projekcije Rodijum grupe koje pokazuju da će američke emisije gasova sa efektom staklene bašte opasti za 32-43% do 2030. godine prema trenutnim politikama, što je ispod Bajdenovog cilja od 50-52%.
