Bezbjednosni paket usvojen je glasovima poslanika stranaka vladajuće koalicije koju čine Socijaldemokratska partija Njemačke (SPD), Zeleni i Slobodna demokratska stranka (FDP). Paket se sastoji od dva dijela: jedan se odnosi na zakone o migracijama i nošenju oružja, a drugi na proširenje ovlašćenja policije i službi bezbjednosti u cilju efikasnijeg suzbijanja terorističkih prijetnji.
Oba dijela su u Bundestagu ovog petka (18. oktobar) dobila većinu. Ali, dio bezbjednosnog paketa koji se odnosi na ovlašćanja policije i službi bezbjednosti nije dobio saglasnost u Bundesratu, predstavništvu saveznih pokrajina čiji je pristanak neophodan za usvajanje određenih zakona. Sada će najvjerovatnije biti formiran odbor koji će posredovati između savezne vlade i Bundesrata oko postizanja kompromisa.
Tražioci azila, koji su svoj zahtjev u skladu s Dablinskim sporazumom morali da podnesu u nekoj drugoj članici Evropske unije, neće više imati pravo na socijalna davanja – ako je njihova deportacija pravno i faktički moguća. Izuzeci će se primijeniti i u slučajevima kada su pogođena djeca.
Pravo na zaštitu gube i izbjeglice koje iz Njemačke privremeno putuju u svoju domovinu, kao i oni koji su počinili krivična djela s antisemitskom ili homofobnom pozadinom. Takođe bi trebalo da budu olakšane deportacije osoba kojima je odbijen zahtjev za dodjeljivanje azila.
Biće pooštren i Zakon o oružju. Zabrana nošenja oružja na masovnim manifestacijama odnosiće se i na noževe, koji će sada biti izričito spomenuti u zakonu. Ali i tu su predviđeni izuzeci, na primjer za određene profesije.
„Zabranjujemo noževe na javnim manifestacijama i omogućavamo pokrajinama uvođenje dodatne zabrane noževa. A to može da se kontroliše i bez povoda“, rekla je ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer (SPD) obrazlažući u Bundestagu zakonske izmjene.
Drugi dio usvojenog paketa omogućava policiji i službama bezbjednosti poređenje biometrijskih podataka na internetu u određenim slučajevima. Traženje lica i glasova putem automatizovanih aplikacija biće dozvoljeno samo ako to odobri sud na zahtjev predsjednika Saveznog ureda kriminalističke policije (BKA) ili njegovog zamjenika. U hitnim slučajevima, šef BKA ili jedan od njegova tri zamjenika može sam da izda nalog koji važi maksimalno tri dana.
Demohrišćanske stranke (CDU/CSU) u raspravi u Bundestagu kritikovale su te mjere navodeći da one ne idu dovoljno daleko. „Ovaj takozvani bezbjednosni paket uglavnom je neefikasan“, rekao je portaprol za unutrašnju politiku Aleksander Trom (CDU). Alternativa za Njemačku (AfD) je pak kritikovala migrantski politiku, dok je Klara Binger (Ljevica) paket opisala kao „neefikasno rješenje za borbu protiv ekstremizma i islamizma“.
Potpredsjednik vladajućeg FDP-a Konstantin Kule priznao je da paket ne ide dovoljno daleko, ali je ocijenio da je to korak u pravom smjeru. Potpredsjednik poslaničke grupe takođe vladajućih Zelenih, Konstantin fon Noc, branio je promjene zakona kao razumne i primjerene. On je ocijenio da zahtjevi demohrišćana za paušalnim odbijanjem migranata na njemačkim granicama „ugrožavaju Evropu“.
Organizacija za izbjeglice „Pro azil“ oštro je kritikovala zakonske izmjene. „Ovaj zakon vodi do namjerno izazvanog beskućništva i siromaštva tražilaca zaštite“, smatraju u „Pro azilu“.
Vjerovatno islamistički motivisan napad nožem na gradskom slavlju 23. avgusta u Zolingenu podstakao je žestoku raspravu u Njemačkoj. U napadu su ubijene tri osobe, a osam je povrijeđeno. Osumnjičeni Sirijac trebalo je da bude deportovan u Bugarsku 2023. godine, ali do toga iz raznih razloga nije došlo.
Nakon tog napada, vladajuća njemačka koalicija dogovorila se da se pooštre zakoni koji se tiču migracija i posjedovanja oružja, kao i onih koji daju veća ovlašćenja istražiteljima.
