Za kulturu se može reći da je najličniji i najvječniji pečat jedne zajednice. Ona je kroz istoriju utkana u svako naselje, grad, državu…
Kultura je polje ljudskog postojanja koje u široj definiciji obuhvata navike i razmišljanja zajednice, vjerovanja i običaje, stilove života, razne vrste djelatnosti i stvaralaštva poput arhitekture, poljoprivrede, infrastrukture, umjetnosti, sport, ishranu i tako dalje, konstatovao je u razgovoru za “Vijesti” producent Mitar Miranović , osnivač i organizator Podgorica kultura festa…
“Podgorica kao glavni grad jedne evropske države mora predstaviti svoj identitet, godove razvoja”, poručuje Miranović i dodaje:
“Svih ovih decenija svjedočimo nestajanju Stare varoši, ali i ostatka Mirkove varoši. Svjedoci smo i nestajanja dijela titogradske epohe. Urgentno bi moralo da se desi lociranje makar dijela jedne ulice u Staroj varoši, otkup od strane Glavnog grada i adaptacija u vidu jedne od zona kulture. Isto bi moralo da se desi i u centru grada, nekada Mirkove varoši”, priča, između ostalog, Miranović.
Ono što je definitvno jeste da mi, kako pojedinačno, tako i u kolektivu oblikujemo kulturu, a i ona oblikuje nas. Nije li onda zanimljivo znati kakva je ona bila upravo na prostoru na kom živimo i kakvi su bili naši preci, te naučiti nešto iz svega toga i primijeniti na današnjicu, u skladu sa vremenom i stilom života, čuvavši ono najljepše u cilju unapređenja društva, jer sve ono što je bilo i što je u međuvremenu zaboravljeno, dovelo je do ovog momenta…
Upravo time se, između ostalog, bavi Podgorica kultura fest koji je održan ove godine u Staroj varoši krajem septembra. Tokom više tematskih večeri, po Miranovićevoj ideji i multimedijalnom konceptu, publici je ponuđen uvid u različite priče, ličnosti, aktivnosti, sa pozivom na aktivno djelovanje u očuvanju kulture, na sjećanje i stvaranje pozitivnih promjena.
U razgovoru za “Vijesti”, dokumentarista i producent Miranović, podijelio je zanimljive činjenice, vizije i ciljeve u vezi sa Podgorica kultura festom i Starom varoši, a osvrnuo se i na probleme sa kojima se Podgorica i crnogorsko društvo susreću. Kao goruće navodi nestajanje Stare varoši i ostatka Mirkove varoši, potrebu za pješačkom stazom koja bi povezivala različite zone kulture, a govori i o količini hrane koju uvozimo i malom procentu organske hrane koju proizvodimo, priča o modi prošlog vijeka, ali i poznatim ličnostima, uvaženim građanima kojih se treba sjećati, kao što definitivno jesu umjetnik Cvetko Lainović i sportista Anto Miročević .
Interesantne i dinamične večeri Podgorica kultura festa zabilježene su u video formatu, da bi kasnije bile montirane u televizijske emisije sa ciljem da se na više TV stanica prikažu široj javnosti, od kojih jedna dolazi već večeras na podgoričkoj televiziji Gradska, a naredne će biti blagovremeno najavljene, ističe Miranović.
Kako je proteklo ovogodišnje izdanje Podgorica kultura festa, koji su ciljevi za dalje, sa kakvim motivima je utemeljeno, a sa kojim izazovima se susreću, te koliko su manifestacije tog tipa važne za zajednicu, grad, državu, ali i za građanstvo i kulturu, u razgovoru za “Vijesti” priča Mitar Miranović.
Tokom septembra je realizovano prvo izdanje Podgorica kultura festa. Kako biste sumirali debi manifestacije – šta je sve publika imala priliku da vidi i čuje, a kakvi su Vaši utisci i reakcije posjetilaca?
U okviru “Podgorica kultura fest” u ovoj godini smo imali više tematskih večeri, i to: veče posvećeno fudbalskim dometima Anta Miročevića, koje je vodio Đorđije Kustudić . Tematsko veče posvećeno stvaralaštvu Cvetka Lainovića vodila je Jelena Kontić. Tematsko veče posvećeno grupi “Makadam” moderirao je Branko Vukelić. Imali smo i tematsko veče posvećeno poljoprivredi nekada i hrani koju danas konzumiramo, a pored navedenog Marina Banović je realizovala postavku na temu: “Moda u Podgorici 30-ih i 70-ih”. Prirodnjački muzej je realizovao događaj “Ko se boji slijepog miša još”… Veoma sam zadovoljan ovogodišnjim izdanjem, prije svega angažovanjem kolega, ali i gostiju koji su učestvovali u realizaciji projekta.
Na koji način ste osmislili program i ko je Vaša ciljna grupa? Otkud ideja za tolikom raznolikošću sadržaja i da li se to pokazalo uspješnim? Da li biste izdvojili neki događaj kojim ste lično najviše zadovoljni ili koji se pokazao kao iznenađenje u nekom kontekstu?
Moja ciljna grupa je opšta populacija. Mislim da nedostaje sadržaja u medijima koji predstavljaju “običnu” istoriju (razvoj gradova, esnafa…). Raznolikost tema od sporta, slikarstva, muzike do poljoprivrede je zapravo moje favorizovanje šire definicije kulture jednog društva. Dakle, pored umjetnosti, kulturu jednog društva možemo upoznati i kroz način na koji se formiraju gradovi, način na koji društvo razvija obrazovni i zdravstveni sistem, sport i sve druge aktivnosti… Mislim da su svi događaju zanimljivi, a pravo na sud o tome imaju gledaoci koji će imati priliku da pogledaju pomenute teme kroz dokumentarne emisije koje montiramo i prilagođavamo televizijskom formatu.
Koliko je važno za Podgoricu, ali i druge crnogorske gradove, da postoje ovakvi događaji, zbog čega?
Sve aktivnosti društva koje su se dešavale u gradovima, ali i u ruralnom dijelu, veoma je važno predstaviti, jer na taj način upoznajemo građane sa procesima koji su se dešavali u prošlosti. Ističemo pozitivne autoritete (umjetnost, sport, nauka…) ali i otvaramo teme koje predstavljaju negativne pojave u današnjem društvu. Tokom ovogodišnjeg izdanja “Podgorica kultura festa” dali smo osvrt na poljoprivredu nekada i hranu koju danas konzumiramo… Poražavajući su podaci o količini hrane koju uvozimo, a istovremeno je i veoma mali procenat organske hrane koju proizvodimo. Svakako, nadam se da ćemo otvoriti brojne teme i iz razvoja ostalih naših gradova.
Kako vidite ulogu kulture u razvoju društva i koji su to najvažniji segmenti kulture kroz istoriju koji su oblikovali Podgoricu ili je učinili drugačijom? Na koji način putem ove manifestacije približavate Podgoricu ostatku Crne Gore ili pak turistima?
Upravo tumačenje prošlosti kroz širu definiciju kulture, a ne samo politički i ratni segment, može nam pomoći da bolje razumijemo sopstvenu prošlost. Mislim i da današnje podjele, prije svega političke podjele, treba sagledati kroz proces kulture crnogorskog društva i okolnosti kroz koje smo prošli u XX vijeku. Na lokalu, u gradovima se može pratiti razvoj esnafa, pojava novinskih listova, razvoj građanskog društva i razvoj političke kulture. Kroz plemenski dio naše istorije možemo tražiti mehanizme funkcionisanja društva, koji su važili u tom vremenu, od 16. do 19. vijeka, a koje je Valtazar Bogišić u značajnoj mjeri obradio. Ova dva segmenata i urbani i plemenski su se izmiješali i ostavili svoj trag na naše društvo. Raščlanjivanjem oba stila života možemo doći i do nekih odgovora prijeko potrebnih ukoliko želimo da mlade generacije edukujemo na način da poštuju i razumiju državu i njenu kulturu. Podgorica je u tom smislu veoma važna, jer se upravo u njoj krajem 19. vijeka, formiranjem Mirkove varoši, stvara građanski sloj društva. Dešava se pojava činovnika države Crne Gore svih konfesija. U tom vremenu, dakle u prvim decenijama XX vijeka, u Podgorici imamo banke, sudove, srednje škole i brojne male firme. Narodne nošnje polako ustupaju mjesto gradskom odijelu (važi za sve konfesije), (zato smo u prošloj i ovoj godini govorili o 30-im godinma i osvrt na stil oblačenja u Podgorici… Da bih te procese približio građanima, obradio sam kroz dokumentarne emisije začetke ljekarske, advokatske i drugih profesija u Podgorici u tom vremenu, a onda i nastavio dalje…
Koji segment kulturnog nasljeđa Podgorice smatrate najugroženijim i kako ga sačuvati? Kakvo je stanje u kulturi u Podgorici i šta smatrate najproblematičnijim?
Svih ovih decenija svjedočimo nestajanju Stare varoši ali i ostatka Mirkove varoši. Svjedoci smo i nestajanja dijela titogradske epohe. Urgentno bi moralo da se desi lociranje makar dijela jedne ulice u Staroj varoši, otkup od strane Glavnog grada i adaptacija u vidu jedne od zona kulture. Isto bi moralo da se desi i u centru grada, nekada Mirkova varoš. Podgorica kao Glavni grad jedne evropske države mora predstaviti svoj identitet, godove razvoja. Smatram da bi pješačka staza mogla povezati zone kulture od Sat kule, preko jedne od ulica u Staroj varoši (gdje bi bile galerije, suvenirnice, muzej “obične” istorije), do Trga nezavisnosti na kom je mjesto za spomenik Ivanu Crnojeviću . Tom maršrutom obuhvatamo vjekove trajanja Podgorice i Crne Gore.
Kako biste ocijenili odnos društva, medija, donosilaca odluka… prema kulturi? Da li se i koliko taj odnos mijenjao kroz vrijeme i gdje smo danas?
Da bi se kultura razvijala potreban je veći podsticaj. Suštinski, kroz vrijeme pa do današnjeg dana je izostala strategija, prije svega primjenjivosti kulture. Insistiram da mediji i kultura mogu mnogo da urade na edukaciji građanstva kroz sadržaje putem kojih bi običan čovjek bio upoznat sa umjetničkim, ali i svim drugim aspektima kulture našeg društva. Kroz takav pristup govorimo o pozitivnim, ali i negativnim obrascima naše kulture. Za realizaciju ovakvog pristupa kulturi potrebna je volja i odlučnost donosilaca odluka, ali do danas ona je izostala.
Koji je glavni motiv organizovanja manifestacije “Podgorica kultura fest” i kako je tekao taj proces organizacije?
Duže vremena se bavim promocijom kulturne baštine kroz dokumentarnu formu, pa je ovaj fest logičan slijed tog rada. Moja namjera je da kroz širi kontekst kulture društva (sport, arhitektura, umjetnost, esanfi, poljoprivreda…) prikažem građanima procese kroz koje je crnogorsko društvo prošlo kroz XX vijek. Naravno, Podgorica ima centralno mjesto budući da je u prethodnom vijeku bila mjesto ključnih dešavanja u crnogorskom društvu. Moram napomenuti da je partner na projektu Gradska televizija, dok smo uvršteni i u program Podgoričkog kulturnog ljeta. Podršku su nam dali i Muzeji i galerije budući da smo sadržaje snimali u galeriji “Risto Stijović”. Jedan dio je realizovan u dvorištu kuće Čubranovića uz razumijevanje porodice Vučković i restorana Lanterna. Tehničku podršku smo imali i od Vapor štamparije i Zada home najmeštaja. Kolega Željko Bracanović je i na ovom projektu dao doprinos, kao i brojni drugi saradnici.
Šta je dalja vizija i cilj Podgorica kultura festa? Planirate li neke aktivnosti tokom godine ili će publika čekati na naredno izdanje manifestacije za još sadržaja?
Moja namjera da putem “Podgorica kultura festa” otvorimo brojne teme kroz jednu prilagođenu televizijsku formu koja ima dozu zanimljivosti, ali još važnije i edukacije. Čekaju nas i brojne teme o značajnim stvarocima iz domena sporta, nauke, umjetnosti, ali i teme o porodici danas, problemima zajednice, jer upravo sve to čini kulturu našeg društva. Značajno vrijeme potrošim na istraživanje i pripremu tema, što bi se moglo okarakterisati i kao neka vrsta sporosti realizacije projekata, zato nove aktivnosti “Podgorica kultura festa” mogu najaviti tek za maj, naravno ukoliko prođemo konkurse koji nas očekuju i dobijemo podršku…
