Nacrt Nacionalne strategije razvoja digitalnog zdravlja 2024-2028, sa Nacrtom akcionog plana za 2024-2025. godinu, dokument je koji predviđa niz mjera i inicijativa koje će naš zdravstveni sistem učiniti modernijim, efikasnijim i dostupnijim građaninu, saopštio je ministar zdravlja dr Vojislav Šimun na predstavljanju medijima ovog strateškog dokumenta, koji je trenutno na javnoj raspravi.
Podsjećajući da je jedan od glavnih prioriteta Vlade “digitalna transformacija” Crne Gore, sa fokusom na poboljšanje životnih uslova svih građana, ministar Šimun je istakao da je ovom Strategijom, između ostalog, podržana je i reforma primarne zdravstvene zaštite i da će kroz uvođenje savremenog integrisanog informacionog sistema, omogućiti bolju pristupačnost i poboljšanje kvaliteta zdravstvenih usluga i smanjenje administrativnih opterećenja izabranim ljekarima.
„Pored toga, u sferi farmacije, Strategija predviđa racionalizaciju i kontrolu potrošnje lijekova, s obzirom da je jedan od ključnih ciljeva Vlade osiguranje stabilnog i pristupačnog sistema zdravstvene zaštite za sve građane. Ove mjere će omogućiti da, kroz bolje praćenje potrošnje, obezbijedimo efikasnije planiranje i obezbjeđenje esencijalnih ljekova i smanjenje mogućnosti nestašica“, naveo je ministar zdravlja.
Pored toga, prema njegovim riječima, strategija prepoznaje značaj zdravstvenih radnika kao temelja našeg sistema zdravlja, pa je kontinuirano usavršavanje zdravstvenih radnika, kao najvrjednijeg resusrsa, takođe postavljeno kao prioritet.
„Poseban akcenat stavljen je na uvođenje naprednih tehnologija, kao što su telemedicina, mZdravlje i primjena vještačke inteligencije. Ove tehnologije će omogućiti da zdravstvena zaštita postane dostupnija i efikasnija, naročito u udaljenim i manje dostupnim dijelovima Crne Gore. Pored toga, Strategija se fokusira na jačanje sistema prikupljanja, čuvanja, obrade i korišćenja podataka u zdravstvene svrhe. Ovaj segment je ključan za donošenje politika zasnovanih na dokazima, što je od presudne važnosti za izgradnju modernog i odgovornog zdravstvenog sistema“, pojasnio je Šimun.
Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Aleksandar Sekulić rekao je da digitalizacija zdravstva donosi niz mogućnosti, ali i izazova i da Strategija ima za cilj da, uz pažljivo planiranje i implementaciju, stvori temelje za bolju zdravstvenu zaštitu, ali i da odgovori na niz problema koji su prepoznati u prethodnom periodu.
„Nova strategija prepoznaje ove izazove i nudi konkretna rješenja kroz šest ključnih oblasti. Prva oblast fokusira se na prikupljanje, čuvanje i razmjenu podataka, druga se bavi unapređenjem postojećih informacionih sistema i e-usluga, dok treća oblast obuhvata primjenu savremenih tehnologija, kao što su telemedicina, mobilno zdravlje i vještačka inteligencija“, naveo je Sekulić.
Četvrta oblast, kako je kazao, odnosi se na jačanje kapaciteta za sprovođenje i korišćenje digitalnih zdravstvenih politika, dok peta oblast ističe važnost digitalizacije kao podrške naučno-istraživačkoj djelatnosti, a poslednja šesta oblast bavi se standardima i ciljnom arhitekturom za razmjenu podataka.
„Kao krovni organ, Ministarstvo zdravlja ima ključnu ulogu u sprovođenju ove strategije, ali uspjeh digitalizacije zdravstva zavisi od visokog nivoa saradnje između svih subjekata, što uključuje državne organe, civilni sektor, privatni sektor, univerzitete i međunarodne partnere“, poručio je Sekulić, navodeći da je u pripremi Nacrta Strategije, pored javnih ustanova i institucija u oblasti zdravstva i javnog sektora, Ministarstva finansija i Ministarstva javne uprave, bio uključen i privatni sektror, predstavnici udruženja ljekara privatne prakse, partnerskih IT kompanija i Univerziteta Crne Gore.
Govoreći o izazovima sa kojima se susrijeće zdravstveni sistem, generalna direktorica za digitalno zdravlje Dragana Janinović je navela nedostatak adekvatno struktuiranih podataka, nedovoljnu razmjenu podataka između različitih dijelova zdravstvenog sistema, zastarjelost aktuelnih sistema, što često dovodi do „šetanja pacijnata“ između različitih ustanova, trošenje vremena ljekara na administrativne poslove, nedovoljnu kontrolu i donošenje politika i odluka na bazi nepotpunih podatake. Prema njenim riječima sistem se suočava i sa manjkom edukovanih kadrova po pitanju digitalizacije, kako po pitanju stručnog IT kadra, tako i po pitanju znanja medicinskog kadra u pogledu korišćenja digitalnih sistema.
„Naš zadatak je da obezbijedimo sistem koji će efikasno rješavati aktuelne probleme građana, skratiti put do ljekara, a istovremeno biti otvoren za inovativna rješenja i u skladu sa savremenim tehnologijama. Primjena savremenih tehnologija, kao što su vještačka inteligencija, telemedicina i mZdravljle u medicini, najbrže su rastuće oblasti digitalizacije i robotike na svjetskom nivou. Prvi koraci koje preduzimamo odnose se na uspostavljanje nove IT arhitekture koja će moći da podrži sve postojeće procese i sisteme, omogući razvoj novih sistema i integriše savremena rješenja. Jedan od ključnih projekata na kojem radimo je razvoj elektronskog zdravstvenog kartona (EZK), koji će objediniti sve zdravstvene podatke pacijenata, uključujući usluge privatnih zdravstvenih ustanova, i omogućiti potpunu razmjenu podataka unutar zdravstvenog sistema, u skladu sa EU standardima i punom zaštitom prava pristupa podacima. Takođe, istakla bih i razvoj Track and Trace sistema, koji ima za cilj praćenje toka lijeka od ulaska u Crnu Goru do krajnjeg korisnika. Ovaj sistem ima za cilj da uspostavi kontrolu nabavke, distribucije, skladistenja, prepisivanja i potrošnje lijekova. Paralelno sa ovim zahtjevnim projekatima, koji će predstavljati osnov modernog integralnog informacionog zdravstvenog sistema, u saradnji sa Kliničkim centrom Crne Gore i tri opšte bolnice već sprovodimo pilot projekat telemedicine. Takođe, radimo na stvaranju okvira za efikasno sekundarno korištenje podataka, prvenstveno u cilju podrške startapovima, naučno-inovacionoj djelatnosti i razvoju sistema za donošenje odluka zasnovanih na podacima“, istakla je Janinović.
