Ako je jedan od ciljeva Donalda Trampa tokom debate u utorak bio da pokaže da će Kamala Haris biti slaba liderka, onda on u tome nije uspio piše portal “Politiko” i dodaje da se aktuelna potpredsjednica dobro snašla i kada su raspravljali o temama koje su nezgodne za jednog zvaničnika administracije Džoa Bajdena. Vješto je prolazila kroz teme poput haotičnog povlačenja američke vojske iz Avganistana i politički osjetljivog rata između Izraela i Hamasa. Harisova je takođe uporno naglašavala potrebu za dvodržavnim rješenjem na Bliskom istoku i na taj način pokazala podršku Palestincima dok je istovremeno insistirala na tome da će braniti Izrael. “Politiko” ističe da strani zvaničnici koji su pratili sučeljavanje u Filadelfiji nijesu očekivali – i nijesu ni dobili – mnogo konkretnih informacija o politici od bilo kog kandidata. Međutim, mnogi od njih su kazali da su željeli da vide da li se Harisova može suprotstaviti čovjeku koji ima reputaciju grubijana, naročito prema ženama, i koji umije da uzdrma svoje političke protivnike.
Uoči sučeljavanja pojedini Trampovi kritičari su tvrdili da je on zapravo svojevrsni predstavnik autokrata s kojima bi se Harisova kao buduća predsjednica mogla susresti – poput Vladimira Putina i Sija Đinpinga. Nakon što je debata završena, nekoliko stranih zvaničnika iz savezničkih i neutralnih zemalja kazali su za “Politiko” da sada imaju više povjerenja da bi Harisova mogla da izađe na kraj sa nezgodnim ličnostima sa kojima bi se srijetala na najmoćnijoj funkciji na svijetu.
“Staložena, autoritativna, sa predsjedničkim stavom”, oduševljeno je rekao jedan evropski diplomata.
“Čak je uspjela i da mu se nasmije”, čudio se jedan visoki evropski zvaničnik.
Njena sposobnost da izađe na kraj s Trampom pružila je uvjerenje da se dobro snalazi u teškim ličnim odnosima, što je kako ističe portal veoma važno s obzirom na to da međunarodni odnosi često zavise od prirode ličnih odnosa. Otkad je postala demokratska kandidatkinja Harisova je predstavljala nepoznanicu za mnoge strane zvaničnike, makar u poređenju sa predsjednikom Bajdenom ili Trampom. Oni zapravo nijesu sigurni gdje se završavaju Bajdenovi stavovi o spoljnoj politici, a gdje počinju njeni.
Do kraja debate, strani zvaničnici sa kojima je “Politiko” razgovarao, a koji su željeli da ostanu anonimni zbog osjetljivosti teme, djelovali su sigurniji da je Harisova samostalna u svojim stavovima, mada su naglasili da i dalje žele da saznaju više o njenim političkim idejama.
Glavne spoljnopolitičke teme tokom debate bile su ratovi u Gazi, Ukrajini i Avganistanu, uključujući stradanje i haos koji su uslijedili nakon američkog povlačenja iz Avganistana.
Tramp i Harisova su jedno drugo nazvali “slabim” na skoro svakom od ovih polja.
Međutim, Tramp se u svojim tvrdnjama ponovo prepustio pretjerivanju. Tvrdio je da bi Izrael prestao da postoji u roku od dvije godine ako Harisova postane predsjednica, i kazao da bi on skoro odmah riješio rat između Rusije i Ukrajine. Takođe je pokušao da poveže bezbjednost granica i imigraciju, koje se tradicionalno smatraju domaćim pitanjima, sa kritikama spoljne politike Harisove.
Republikanac nije direktno odgovorio na pitanje da li želi da Ukrajina pobijedi u ratu sa Rusijom. “Želim prekid rata”, kazao je on u odgovoru koji će samo podstaći dodatne tvrdnje da je previše prijateljski naklonjen Rusiji, i naročito Putinu.
Između oštrih pogleda upućenih Trampu, Harisova je djelovala dobro pripremljeno za pitanja moderatora i za otrovne strelice bivšeg predsjednika. Povlačenje SAD-a iz Avganistana bilo je jedna od najnižih tačaka Bajdenovog mandata. Harisova je čvrsto podržala širu odluku o povlačenju, ali je iskoristila priliku da okrivi Trampa za pregovaranje o mirovnom sporazumu sa talibanima, koji je bio osuđen na propast.
Na temu Izraela i Palestinaca, Harisova je počela izlaganje ističući da su palestinski militanti Hamasa pokrenuli rat i insistirala da bi uvijek pomogla Izraelu da se brani. Nije nagovijestila da bi obustavila vojnu pomoć Izraelu.
Međutim, demokratska kandidatkinja je takođe pozvala na primirje u ratu u Gazi i upotrijebila frazu koji mnogi u višim slojevima Bajdenove administracije više ne koriste: “dvodržavno rješenje”. To je svojevrsno obećanje američkim muslimanima, američkim Arapima i drugim biračima koji su ljuti zbog načina na koji Bajden postupa u ratu da Harisova vjeruje da Palestinci treba da imaju svoju zemlju.
Tramp se u nekoliko navrata obrušio na Bajdena, njegovog bivšeg protivnika u trci za Bijelu kuću, nazivajući ga “slabim patetičnim čovjekom. Čak je rekao da Bajden “mrzi” svoju potpredsjednicu jer ga je zamijenila kao demokratska predsjednička kandidatkinja.
“Ne kandidujete se protiv Džoa Bajdena. Kandidujete se protiv mene”, kazala je Harisova u jednom trenutku.
Pojedini zvaničnici su bili impresionirani kako je Harisova uspjela da isprovocira Trampa. Na pitanje o Bajdenovom rukovođenju granicom između SAD-a i Meksika, Harisova je prešla na temu Trampovih kampanjskih mitinga.
“Pozvaću vas da prisustvujete jednom od mitinga Donalda Trampa, jer je to zaista zanimljivo za posmatranje”, rekla je Harisova. “Vidjećete tokom njegovih mitinga kako govori o izmišljenim likovima poput Hanibala Lektera. Pričaće o tome kako vjetroturbine uzrokuju rak. I ono što ćete takođe primijetiti je da ljudi počinju da odlaze sa njegovih skupova ranije zbog iscrpljenosti i dosade. I reći ću vam još nešto, ono što nećete čuti jeste da priča o vama”.
Ovo je bio očigledan pokušaj Harisove da isprovocira Trampa da se upusti u raspravu o prisustvu na njegovim mitinzima umjesto da raspravlja o politici imigracije – i uspjelo je, ističe britanski “Gardijan”. Tramp je počeo da je napada neutemeljenim optužbama da njena kampanja plaća ljude da prisustvuju njenim mitinzima, dok je svoje događaje slavio kao “najnevjerovatnije skupove u istoriji politike”.
Zatim, umjesto da istakne svoje predloge o imigraciji, teme u kojoj je najjači, Tramp je iznio opovrgnute tvrdnje da su migranti u jednom gradu u Ohaju počeli da hvataju i jedu kućne ljubimce svojih komšija. Taj ispad odmah je postao izvor podsmijeha na društvenim mrežama.
“Nevjerovatno kako je Tramp svaki put nasjeo na njene provokacije”, kazao je jedan visoki evropski zvaničnik za “Politiko”.
Međutim, teški svjetski lideri nijesu svi isti, a sigurno je da nijesu svi poput Trampa. Oštra kritika ili provokativni komentar Harisove možda ne bi uzdrmali Putina. “Mislim da ljudi smatraju da je Putin hladniji i zastrašujući protivnik”, rekao je za “Politiko” jedan latinoamerički zvaničnik.
Portal ističe da je nastup Kamale Haris u jednom trenutku podsjetio na debatu iz 2008. godine između Džona Mekejna i Baraka Obame. Mekejn je, naravno, imao dugu istoriju suprotstavljanja tiranima; proveo je godine kao ratni zarobljenik tokom Vijetnamskog rata. Ali mlađi, manje iskusni Obama pokušao je da pokaže da ni on nije neko ko se povlači – posebno kada je riječ o lideru Al kaide, Osami bin Ladenu. Kada je Obama te noći tokom debate rekao “ubićemo Bin Ladena, uništićemo Al kaidu”, odjednom ga je bilo lako zamisliti kako izdaje naređenja u Sobi za krizne situacije.
Za mnoge u svijetu Harisova je u utorak pokazala da ima isti potencijal, zaključuje “Politiko”.
