Klimatske promjene utiču na mnoge segmente života – zdravlje, poljoprivredu, transport i migracije, a to zahtijeva promjene u djelovanju vlada, velikih kompanija i građana, ocijenio je meteorolog Dušan Pavićević, navodeći da se te promjene prije svega manifestuju kroz promjenu temperature, što je vidljivo i u Podgorici.
Pavićević je istakao da su klimatske promjene, najjednostavnije rečeno, dugoročne promjene prosječnih temperaturnih, pa i vremenskih uslova na zemlji.
“Dakle, pogrešno bi bilo posmatrati parametre jednu, dvije ili pet godina i na osnovu toga izvoditi zaključke. No, ukoliko imamo trend koji traje dekadu, dvije ili više i ne samo u jednoj tački nego u širem regionu ili na globalu, onda se s pravom može diskutovati o klimatskim odstupanjima ili čak i promjenama”, rekao je Pavićević agenciji MINA.
Kako ističe, činjenica je da se posljednjih godina sve više posvećuje pažnja već vidljivim promjenama i posljedicama, ali i onima koje bi mogle slijediti.
“Mnogo je segmenata na koje te promjene utiču i dalje će uticati (zdravlje, poljoprivreda, transport, migracije…). Sve to traži promjene u djelovanju vlada i velikih kompanija, ali i svih nas”, naglasio je Pavićević.
On je dodao da se promjene prije svega manifestuju kroz promjenu temperature, što se dešava i u Podgorici.
Upitan na koji način se klima mijenja u Podgorici u posljednjih 30 godina, Pavićević je kazao da je mnogo podataka koji idu u prilog tvrdnji da se period od 1991. do 2020. umnogome razlikuje od perioda od 1961. do 1990. godine.
On je naveo primjer prosječnog godišnjeg broja tropskih dana u Podgorici (dana sa maksimalnom dnevnom temperaturom preko 30 stepeni) po dekadama.
Od 1961. do 1970. godišnje je prosječno bilo 67 tropskih dana, u narednoj dekadi ih je bilo 60, a od 1981-1990. prosječno je zabilježen 71 tropski dan godišnje.
U posljednje tri dekade, kako je rekao Pavićević, bilježi se povećanje prosječnog broja tropskih dana.
On je istakao da su u dekadi 1991-2000 prosječno zabilježena 83 tropska dana godišnje, od 2001. do 2010. 89, a u prethodnoj dekadi čak 96.
“Posmatrajući prosječnu godišnju minimalnu temperaturu, svih deset najtoplijih godina imamo od 2011. godine naovamo”, naglasio je Pavićević.
Pavićević je kazao da je, upoređujući po mjesecima, prosječna maksimalna temperatura od 1991. do 2020. godine najviše porasla u ljetnjim mjesecima (jun, jul i avgust), za više od dva stepena, od čega avgustovska čak za više od 2,5 stepeni, a najmanje novembarska – manje od jedan stepen.
Upitan šta su razlozi za promjenu klime u Podgorici, Pavićević odgovara da je generalni stav da su klimatske promjene na globalnom nivou posljedica ljudske aktivnosti, pa se to, naravno, odnosi i na Podgoricu.
On je naglasio da je tačno da se klima i ranije mijenjala ali, kako je istakao, znatno sporije.
Pavićević ističe da prirodni uzorci ne mogu objasniti zašto je došlo do tako brzog zagrijevanja krajem prošlog i početkom ovog vijeka.
“Kao logičan zaključak se nameće stav da ove klimatske promjene izazivaju ljudi, prvenstveno zbog velike upotrebe fosilnih goriva – uglja, nafte i gasa – u domovima, fabrikama, transportu… i povećanoj produkciji gasova staklene bašte”, naveo je Pavićević.
Kako je rekao, ima i skeptičnih vezano za taj stav, ali za sada ne nude prihvatljivije objašnjenje.
Govoreći o tome kakve promjene u klimi se mogu očekivati u Podgorici u narednom periodu, Pavićević kaže da je, bez ozbiljnijeg i sveobuvatnijeg pristupa u smanjenju emisija staklene bašte, uz pretpostavku da je to glavni razlog klimatskih promjena, za očekivati dalji porast temperatura.
“Posljedice će biti teške, možda i katostrofalne, za cijelu planetu”, dodao je Pavićević.
On je kazao da je istraživanje klimatskog tijela Ujedinjenih nacija IPCC pokazalo da je prosječna temperatura na zemlji u odnosu na kraj prošlog vijeka već viša za 1,1 stepen celzijusa, a ključno je ograničiti dugotrajni porast temperature na 1,5 stepeni.
Sedamdesetogodišnji staropodgoričanin Ivica Seferović za agenciju MINA kaže da su ljeta u Podgorici uvijek bila vrela, ali da je posljednjih 20 godina mnogo toplije nego ranije.
“Nije bilo klima uređaja, već smo stavljali zelene roletne na prozore, išli na Moraču ili Cijevnu kako bi se rashladili i, čini mi se, mnogo lakše smo podnosili vrućine nego danas”, navodi Seferović.
On smatra da je najveći problem, iako su Podgoričani generalno naviknuti na vrućine, kontinuitet visokih temperatura.
“Rijetko se ranije dešavalo da ovako visoke temperature traju u kontinuitetu od kraja maja do septembra”, dodao je Seferović.
On ističe da se razmjera problema koji predstavljaju podgoričke vrućine najbolje može vidjeti tokom vikenda, kada su ulice puste i Podgoričani masovno odlaze na primorje ili ka sjeveru, kako bi se rashladili.
Prema riječima Seferovića, vrućine se posebno teško podnose noću, kada bude preko 30 stepeni.
“Strahujem da bi se u budućnosti moglo desiti da pojedini Podgoričani, kao što su mi pričali roditelji, rashlađivanje traže na obalama Morače, gdje su nosili lencune koje su kvasili i tako zagrnuti provodili noći uz obalu”, rekao je Seferović.
On smatra da sve veći broj zgrada i automobila utiče na to da se temperatura poveća ili makar da subjektivni osjećaj bude kao da je još toplije.
“U soliteru u kojem stanujem prije 25 ili 30 godina bilo je svega nekoliko automobila, a sada više od pola porodica, kojih u zgradi živi 50, ima dvoje ili više auta”, kazao je Seferović.
On je ukazao da je Podgorici u posljednje vrijeme aktuelno ozelenjavanje, što vidi kao dobar potez u pravcu pomaganja građanima da se izbore sa podgoričkim vrućinama.
“Nadam se da će Podgorica dobiti još neki prostor, po uzoru na Goricu i Ljubović, gdje će građani moći da nađu mjesto za bijeg od vrućine”, poručio je Seferović.
