Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je istakao da Crnu Goru najviše voli i da dok god se ne uvjeri u dobre namjere, iza predloženih izmjena Zakona o državnoj imovini, one neće dobiti podršku DNP-a.
To se moglo čuti tokom parlamentarne rasprave o izmjenama Zakona o državnoj imovini. Osim toga, opozicija je u Skupštini opet kritikovala vladajuću većinu zbog činjenice da se važni sistemski zakoni guraju u parlamentarnu proceduru, sredinom avgusta i bez javne rasprave.
„Sigurni budite da mi nećemo mirno posmatrati na činjenicu da se Podgorica razgraničava sa Zetom, gore nego što su se razgraničavali Azerbejdžan i Jermenija oko Nagorno Karabaha. Meni ne mogu biti ni prijatelji ni partneri oni koji su bili sponzori DPS-a, mislim na Dragana Bokana vlasnika „Volija“, koji čini sve da Lidl ne dođe u Crnu Goru kako bi imao monopol nad cijenama. Koliko god budemo poboljšavali standard građana, Bokan i ostali Bokani zato što su presvukli političke dresove, pa nisu više u DPS-u nego negdje drugo, misle da mogu da uređuju i zakone i opredjeljuju čija je gdje imovina u Zeti i širom Crne Gore. Dok ne vidimo implementaciju ovih izmjena, DNP će smatrati da se donose za interesne grupe a protiv interesa građana. Crnu Goru volim najviše na svijetu i dok se ne uvjerim u dobre namjere iza predloženih izmjena, ni ja ni poslanici DNP neće podržati ovaj zakon“, kazao je on.
Državna sekretarka Ministarstva prostornog planiranja Marina Izgarević Pavićević je pojasnila da su izmjene Zakona o državnoj imovini potrebne radi promjene nadležnosti nad ovim pitanjem u ministarstvima, odnosno što su ingerencije prešle iz Ministarstva finansija u resor prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Pojasnila je i da zakon treba mijenjati i radi novog Zakona o korišćenja energije iz obnovljivih izvora, o kojem je Skupština prethodno završila raspravu.
Poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić je naveo da je glavni cilj amandmana da se dođe do raspolaganja državnom imovinom.
„Mi o tome pričamo u avgustu, na sjednici po ubrzanoj proceduri, bez javne rasprave, bez mišljenja Evropske komisije, bez glasa struke, nekome se dakle nešto obećalo, tu mislim na parlamentarnu većinu“, naveo je Nikolić.
