Ako bi Hrvatska, nakon što je prošle sedmice proglasila trojicu crnogorskih političara nepoželjnima, odlučila da bez valjanog pravnog osnova proširi tu zabranu na ostale države Šengena, prekršila bi zakonodavstvo te zone i moguće rizikovala da Evropska komisija (EK) pokrene postupak protiv nje.
To je za “Vijesti” ocijenila ekspertkinja za zakonodavstvo Evropske unije (EU) o azilu i migracijama i predavačica na Univerzitetu Utreht Evelin Brauer (Evelien Brouwer), poručujući da joj se, na osnovu informacija koje joj je list predočio, čini da nisu ispunjeni uslovi da crnogorskim političarima bude zabranjen ulazak u sve zemlje Šengen.
Zagreb je prije šest dana (četvrtak) proglasio nepoželjnima (persona non grata) šefa crnogorskog parlamenta Andriju Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića zbog “sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa s Republikom Hrvatskom i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”, aludirajući time na odluku Skupštine Crne Gore da usvoji krajem juna Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen.
Dva dana nakon odluke Hrvatske, iz tamošnjeg Ministarstva vanjskih i evropskih poslova (MVEP) saopštili su da Zagreb ima mogućnost da zabranu ulaska Mandiću, Bečiću i Kneževiću proširi na sve zemlje Šengena. To je zona koja obuhvata 29 evropskih država koje su ukinule granične kontrole na međusobnim granicama.
“… Imamo mogućnost, ukoliko to procijenimo oportunim, da tu zabranu i proširimo na sve zemlje šengenskog prostora”, rekao je u nedjelju za hrvatsku “Novu TV” portparol MVEP-a Tomislav Lendić, dodajući da će Hrvatska pratiti razvoj situacije, da su trojica crnogorskih političara u sistemu nadzora granice, te da je mjera koja im je izrečena neograničenog trajanja, dok se ne odluči drugačije.
Upitan šta će biti ako Mandić, Bečić i Knežević pokušaju da uđu u Hrvatsku iz države EU, Lendić je odgovorio:
“Ako bi pokušali tako nešto iz zemalja šengenskog prostora, u toj situaciji dolaze u potpuno ilegalan ulazak u Republiku Hrvatsku, dolaze pod udar Zakona o strancima i jasno je da se to nikome ne bi preporučilo”.
Brauer kaže da joj, imajući u vidu informacije koje su joj “Vijesti” dostavile u vezi mogućnosti da Hrvatska proširi zabranu na Šengen, izgleda da bi Zagreb trojicu crnogorskih političara mogao da prijavi u Šengenski informacioni sistem (Schengen Information System – SIS) kao nepoželjne državljane trećih zemalja, bez valjanog pravnog osnova.
Objašnjava da Hrvatska, budući da je od januara prošle godine punopravni član šengenske zone, može da koristi SIS za kontrolu granica i prijavljivanje državljana trećih zemalja kao nepoželjnih. Kaže da je pravni osnovi za to naveden u Uredbi (EU) 2018/1861 Evropskog parlamenta i Savjeta, s amandmanima iz 2021. Namponinje da se kriterijumi za unošenje upozorenja u SIS odnose na donošenje odluke o vraćanju s granica (što se, dodaje, ne primjenjuje u slučaju crnogorskih političara) ili na situaciju u kojoj se neko lice smatra prijetnjom po javni poredak, odnosno nacionalnu bezbjednost.
Brauer navodi da u tom slučaju mora biti ispunjen sljedeći uslovi iz Uredbe – da je država članica Šengena zaključila da prisustvo nekog državljanina treće zemlje na njenoj teritoriji predstavlja prijetnju za javni poredak, javnu bezbjednost ili nacionalnu bezbjednost, te da je shodno tome donijela sudsku ili upravnu odluku o odbijanju ulaska i boravka, i izdala nacionalno upozorenje u svrhu toga.
Ta situacija, objašnjava sagovornica, nastaje ako je državljanin treće zemlje u državi članici osuđen za krivično djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju od najmanje godinu; ako postoje ozbiljni razlozi za sumnju da je državljanin treće zemlje počinio teško krivično djelo, uključujući terorizam, ili postoje jasne naznake da namjerava da to počini na području države članice; ako je državljanin treće zemlje zaobišao ili pokušao da zaobiđe pravo EU ili nacionalno zakonodavstvo o ulasku na područje članica i boravak na njemu.
“Moj zaključak je da, ako zabrana ulaska u šengenski prostor ne ispunjava navedene kriterijume (što izgleda da nije slučaj), Hrvatska krši šengensku pravnu tekovinu i može rizikovati pred Evropskom komisijom postupak zbog povrede prava (član 258 Ugovora o funkcionisanju EU)…”, poručila je Brauer.
Prema članu 258 Ugovora o funkcionisanju EU, ako EK smatra da neka država članica nije ispunila neku obvezu koja je temelj tog dokumenta, ona će o tom predmetu, nakon što je državi dala priliku da se izjasni, dati obrazloženo mišljenje. Ako zemlja ne postupi u skladu s mišljenjem u roku koji odredi EK, Komisija taj predmet može uputiti Sudu EU.
Kako je dodala, prema Uredbi (EU) 2018/1861, neophodnost i legitimnost zabrane ulaska u Šengen koja je prijavljena u SIS, mora preispitivati svake tri godine. Dodaje da osobe koje su u SIS-u imaju pravo na zaštitu podataka i žalbu.
