Evropski poslanik Tonino Picula, koji je 9. juna ponovo izabran kao predstavnik Socijaldemokratske partije Hrvatske, izjavio je za European Western Balkans (EWB) da ni u novom sazivu EP neće biti odbora ili pododbora koji bi se bavio proširenjem EU, iako se o tome razmišljalo.
Ipak, on očekuje da će prijem novih članica biti jedno od važnih pitanja na agendi Evropskog parlamenta u narednih pet godina.
Da se u Evropskom parlamentu ozbiljno razmišljalo o formiranju odbora ili pododbora za proširenje tvrdio je i briselski portal Politiko.
Kako se navodilo u tekstu, u septembru 2023. izrađen je dokument u kojem se predlagalo da broj odbora u EP bude smanjen sa 20 na 15, a da budu formirana tijela (“paneli”) koja bi se bavila proširenjem EU, digitalnom politikom, zdravstvom i odbranom. Objašnjavalo se da je cilj takve inicijative modernizacija Evropskog parlamenta.
Podsjetimo, konstitutivna sjednica novog saziva EP počeće sjutra u Strazburu, kada će biti birani predsjednik i potpredsjednici tog zakonodavnog tijela EU. Do petka bi trebalo da bude poznato i ko će preuzeti ostale važne funkcije u EP, a za četvrtak su planirani rasprava i glasanje o reizboru Ursule fon der Lajen za predsjednicu Evropske komisije.
Roberta Mecola, političarka sa Malte i predstavnica Evropske narodne partije (EPP), kandidatkinja je za predsjednicu Evropskog parlamenta. Mecola je od januara 2022. bila na čelu EP.
Picula, koji je u prethodnom sazivu EP bio predsjednik Radne grupe za Zapadni Balkan u Odboru za spoljnu politiku (AFET) Evropskog parlamenta i izvjestilac EP za Crnu Goru, naveo je da na prvoj plenarnoj sjednici u Strazburu “odlučujemo o mnogim konstitutivnim pitanjima, što uključuje i formiranje odbora, broj njihovih članova i sve ostale detalje, kako bismo same odbore uspješno konstituisali nedjelju dana kasnije u Briselu, prije ljetnje pauze”.
„Bilo je govora o formiranju novih odbora, kao i o pretvaranju postojećih pododbora u pune odbore. Političke grupe u Parlamentu su to ozbiljno razmatrale nedavno. Međutim, kako stvari stoje, sadašnji sastav i status odbora ostaje isti“, rekao je Picula.
Hrvat je dodao da vjeruje da će, što se tiče proširenja, ta politika i u novom mandatu biti zastupljena adekvatno svojoj važnosti.
„To je svakako tema koja zanima mnoge moje koleginice i kolege. Osim AFET odbora gdje su i stalni izvjestitelji za pojedine zemlje kandidate za članstvo, važan će biti i rad delegacija za odnose s pojedinim državama kao i radna grupa za Zapadni Balkan, kojoj sam predsjedavao u prošlom mandatu. Za artikulaciju buduće politike proširenja u EP-u, AFET ostaje najvažnije i najzvučnije radno tijelo čija će važnost u ovim izrazito nestabilnim geopolitičkim vremenima definitivno rasti“, zaključio je Picula.
