Rezolucija o Jasenovcu pokazuje duboke podjele u crnogorskom društvu, rekao je premijer Hrvatske Andrej Plenković, a bivši šef crnogorske diplomatije Ranko Krivokapić rekao je da su oni koji su je glasali „dio kvislinškog nasljeđa u Crnoj Gori“.
Plenković je u izjavi novinarima na marginama Dubrovnik foruma kazao kako je rezolucija koju je Skupština Crne Gore usvojla u petak „odraz namjera“ koje nisu ni dobrosusjedske ni partnerske.
Plenković je naglasio da Hrvatska „zadržava pravo reakcije na ovakvu rezoluciju“ koja je „nepotrebna“, prenosi Jutarnji.hr.
„Evidentno je kako je ta tema bila prije svega prouzrokovana činjenicom da je Crna Gora podržala rezoluciju o Srebrenici na Opštoj sjednici Ujedinjenih nacija“, pa se oni koji su izglasali rezoluciju o Jasenovcu od nje „pokušavaju oprati“.
Rezolucija je pokazala „duboku podjelu u Crnoj Gori“, što dokazuje i činjenica da od ukupno 81 poslanika njih otprilike polovina nije bila u parlamentu na glasanju, rekao je Plenković, naglasivši da su joj se usprotivili i crnogorski predsjednik Jakov Milatović, kao i bivši ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić.
On je rezoluciju nazvao „ponižavajućom za Crnu Goru, a i za region u cjelini“.
Krivokapić je naglasio da su oni koji su usvojili rezoluciju o Jasenovcu „dio kvislinškog nasljeđa u Crnoj Gori, četničkog pokreta i svega ostalog“, navodi Jutarnji.hr.
„Oni sad osuđuju svoje bivše saveznike i kvislinge iz Drugog svjetskog rata. Zajedno su bježali, ratovali, bili kvislinzi. To je paradoks“, rekao je Krivokapić.
Jutarnju podsjeća da su u posljednji trenutak u rezoluciju dodat i logori Dahau i Mauthauzen. Krivokapić smatra da je to odlučeno „kao osveta Njemačkoj“ koja je uz Ruandu pokrenula donošenje rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN-u.
Krivokapić je upozorio da EU i međunarodna zajednica ne smiju podcijeniti „balkanski fašizam“, „nastavak politike devedesetih“ i „ozbiljnost rusko-srpskog svijeta na Balkanu“, projekta koji traje još od predsjednika Srbije Borisa Tadića čiji su savjetnici danas „glavne proruske snage u Srbiji“.
Plenković je ranije, u govoru na Forumu u Dubrovniku rekao kako rezolucija „šalje namjernu, svjesnu politiku podjele unutar Crne Gore“, a „još goru poruku u pogledu međusobnog poštovanja i želje za dobrosusjedskim odnosima“.
Plenković je rekao kako je vladajuća većina u Podgorici donijela rezoluciju „a da se nikad dosad nije bavila tom temom“ te da je ona donesena kao odgovor na rezoluciju Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici, pod instrumentalizacijom „jedne druge države u regionu“.
„Umjesto da se bave svojim problemima i svojim pitanjima, pa i procesuiranjem ratnih zločina iz tog vremena, oni se bave temom za koju nisu pokazivali interes zadnjih osam decenija”, zaključio je Plenković.
Poslanici u Skupštini Crne Gore u petak su usvojili Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen. Za Rezoluciju je glasao 41 poslanik vladajuće većine.
Opozicioni poslanici nijesu bili u skupštinskoj sali tokom izglasavanja rezolucije.
Hrvatska je ranije najavila oštar odgovor na eventualno usvajanje Rezolucije o Jasenovcu, pa je iz Zagreba saopšteno da to može značajno usporiti put Crne Gore u EU.
