Prema stanovnicima, humanitarnim radnicima i bankarskim izvorima, nedostatak novčanica zahvata Gazu, podstičući kriminalne bande i profiterstvo, nakon što je Izrael blokirao uvoz gotovine i nakon što je većina banaka u enklavi oštećena ili uništena tokom rata, navodi Rojters.
Poslije više od sedam mjeseci izraelskog bombardovanja, samo nekoliko bankomata ostalo je u funkciji unutar pojasa, većina njih u južnom gradu Rafi, gdje se nalazi oko 1,4 miliona Palestinaca. Izraelske odbrambene snage (IDF) naredile su civilima da evakuišu djelove tog južnog grada, što je izazvalo strah od prijeteće ofanzive. Izraelski tenkovi su u danas ušli u tamošnje stambene četvrti.
Zalihe osnovnih dobara su se vratile na neka tržišta u aprilu i početkom maja po prvi put u nekoliko mjeseci nakon što je Izrael popustio pred međunarodnim pritiskom da pusti još kamiona pomoći usred upozorenja o gladi.
Ali stanovnici i humanitarni radnici kažu da mnogi ljudi nijesu imali gotovine da kupe zalihe. Sada stanovnici kažu da je izraelska ofanziva u Rafi ponovo presušila zalihe i podigla cijene.
Stotine, ponekad i hiljade, očajnih ljudi se gomila ispred bankomata, često čekajući danima da dođu na red. Naoružane bande ponekad zahtijevaju naknadu da bi obezbijedile prioritetni pristup, iskorišćavajući odsustvo palestinske policije, reklo je Rojtersu troje zapadnih humanitarnih radnika i sedam stanovnika.
Abu Ahmed (45), stanovnik Rafe, rekao je da je čekao čak sedam dana i postao toliko frustriran da se obratio za pomoć članovima bandi, koji su ponekad naoružani noževima i oružjem.
„Platio sam 300 šekela (80 dolara) svoje plate jednom od njih za pristup bankomatu i dobijanje novca“, rekao je Abu Ahmed, koji je tražio da se njegovo prezime ne koristi iz straha od odmazde. On zarađuje 3.500 šekela mjesečno kao državni službenik.
Tri zapadna humanitarna radnika opisala su bande kao improvizovane grupe koje su se pojavile širom Pojasa dok očaj raste.
Od 13. maja, samo pet filijala i sedam bankomata i dalje rade, prvenstveno u Rafi, prema Palestinskom institutu za istraživanje ekonomske politike, neprofitnoj organizaciji sa sjedištem na Zapadnoj obali. Prije rata, Gaza je imala 56 filijala banaka i 91 bankomat.
Palestinska ekonomija radi na izraelskom šekelu. Finansijski sistem Gaze skoro u potpunosti zavisi od Izraela, koji mora da odobri velike transfere i kretanje gotovine u enklavu, kažu bankari.
Izrael je blokirao uvoz gotovine u Gazu od početka rata u oktobru 2023, navode Palestinska monetarna uprava (PMA) i Udruženje banaka Palestine (ABP), neprofitna organizacija sa sjedištem u gradu Ramali na Zapadnoj obali.
Adnan Alfalijetu, menadžer Palestinske islamske banke u Gazi, koja upravlja najvećom mrežom islamskog bankarstva na palestinskim teritorijama, rekao je da njegova banka nema više novca u Gazi.
„Sada smo došli do tačke potpunog nedostatka likvidnosti. Ne može biti gore“, rekao je on.
Izraelska centralna banka nije odgovorila na pitanja da li su transferi blokirani. Navodi da u Gazi nema izraelskih banaka i da su tamo u prošlosti cirkulisali šekeli zbog trgovine sa Izraelom i palestinskim radnicima u Izraelu.
COGAT, agencija izraelskog Ministarstva odbrane zadužena za koordinaciju isporuke pomoći na palestinske teritorije, nije odgovorila na Rojtersova pitanja.
Ismail al Tavabta, direktor vladine kancelarije za medije koju vodi Hamas, rekao je da palestinska policija pokušava da zaštiti bankomate, uprkos tome što je bila na udaru izraelskih snaga.
Zvaničnik Hamasa, koji je odbio da bude imenovan, rekao je da se policija pritajila i da vrši iznenadne racije ili patrole na određenim lokacijama samo nakon što su policajci bili meta izraelskih napada.
U februaru je najviši američki diplomata uključen u humanitarnu pomoć Gazi rekao da su izraelske snage ubile palestinsku policiju koja je štitila konvoj UN.
IDF nije odgovorila na zahtjev za komentar da li su njene snage gađale policajce. Rojters nije mogao da utvrdi koliko je policajaca ubijeno tokom rata.
Stanovnici kažu da neki trgovci profitiraju od nestašice. Neki vlasnici mjenjačnica, koji mogu da unovče transfere „Vestern Uniona“, pa čak i neki farmaceuti koji imaju mašine za kreditne kartice, naplaćivali su velike provizije za pristup novcu, prema dva izvora.
Azmi Radvan, sindikalni predstavnik agencije UN-a za palestinske izbjeglice UNRVA, rekao je da neki trgovci naplaćuju svom osoblju u gradu Gazi i sjeveru proviziju od 20 ili 30 odsto da bi unovčili njihove plate za njih, u odsustvu banaka.
„Ovo je veoma opasno“, rekao je on. „Ovim trgovcima ide četvrtina plate koja treba da prehrani nečiju djecu“.
UNRVA zapošljava oko 13.000 ljudi u Gazi.
Ponekad će mjenjači novca, nakon što odbiju naknadu, reći da nema dostupnih šekela i izvršiti plaćanja u dolarima po nepovoljnom kursu, kaže stanovnik Abu Muhej, koji je takođe tražio da se ne identifikuje punim imenom iz bezbjednosnih razloga.
U međuvremenu, stotine miliona šekela nasukano je u trezorima banaka u sjevernoj Gazi zbog nedostatka oklopnih vozila i straha od pljačke, prema tri izvora iz UN i banaka.
Bašar Odeh Jasin, generalni direktor Udruženja banaka Palestine (ABP), rekao je da je situacija i dalje suviše nesigurna da bi zaposleni u bankama ili međunarodna tijela prenijeli novac, navodi Rojters.
„Postoji pravi problem u prebacivanju gotovine iz sjeverne Gaze na jug i u donošenju gotovine izvan Pojasa Gaze“, rekao je on.
Osnovne potrepštine kao što su ljekovi ostaju hronično oskudni u enklavi, koju takođe muče duge nestašice struje i nedostatak goriva.
Svjetski program za hranu upozorio je u aprilu na rizik od gladi u sjevernim djelovima Gaze. Izrael je ove nedjelje otvorio treći prelaz kako bi omogućio više humanitarne pomoći na sjeveru, ali je zatvorio dva kontrolna punkta na jugu, uključujući vitalni prelaz Rafa ka Egiptu, zaustavljajući isporuku pomoći tamo.
U ponedjeljak su se vodile žestoke borbe na severu i jugu Gaze. Napori egipatskih, katarskih i američkih posrednika da obezbijede prekid vatre do sada su bili neuspješni.
„Ima više hrane koja je obezbijeđena, ali definitivno nedostaje gotovine da bi je ljudi kupili“, rekao je Rik Piperkorn, predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za palestinsku teritoriju.
Mnogi ljudi su trgovali konzerviranom hranom ili drugom pomoći za predmete koji su im nedostajali ili su ih prodavali za gotovinu, rekli su stanovnici Rojtersu.
Aja, stanovnica grada Gaze koja je zbog izraelskih operacija prvo raseljena u Rafu, a zatim u centralnu Gazu, dobila je deset ćebadi u paketima pomoći. Kako je njena porodica već imala nešto, prodala je 8 ćebadi da bi kupila sestrama i braći čokoladu i Neskafe, rekla je.
„Uprkos bijedi, pokušala sam da ih učinim srećnim“, rekla je.
