Vladika budimljansko-nikšićki Metodije dotakao se u svojoj Vaskršnjoj poslanici teme izglasavanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici, a koju, prema pisanju brojnih medija, želi da podrži i zvanična Crna Gora.
Vladika je citirao i dio iz poslanice patrijarha srpskog Porfirija da snažno podižu svoj glas i ukazuju na pokušaj nebivalog istorijskog revizionizma u kome se nastoji da srpski narod, žrtva višestrukih genocida i etničkog čišćenja bude proglašen za počinioca genocida.
„Na djelu su iste stare političke manifestacije i političko prizemlje, na djelu je Ruganje Hristu. Svevideći Gospod koji je Istina uči nas da „ukoliko je zaborav hljeba koji silazi s neba dublji, utoliko je otimanje tvorevine i njenih dobara od Boga i od bližnjih – bezočnije i samoživije.“ Mržnja na Hrista kojoj svjedočimo danas, a koja traje više od dvije hiljade godina, ima razna obličja. Sveti starac iz Klepaca im je ponudio svoj mir kao odgovor, rekavši: Samo ti sine radi svoj posao“, podvukao je Vladika.
Dodaje i da je jedino srpsku naciju, od evropskih, gradila Crkva – i zato je, dodaje, srpstvo duhovna kategorija koja je duboko utemeljena na žrtvi Hristovoj i žrtvi narodnoj.
Vladika je kazao da onaj koji Drugoga ne prepoznaje kao brata, nije prije toga poznao Hrista.
„On je onaj nesretni cinik koji pljuje i bljuje: „Hriste, znaš li ko te je udario?“. On je onaj bludni sin koji živi daleko od Oca. On je onaj koji napušta svetost na koju je pozvan i odlazi da izda svoju braću i svoj rod za 30 srebrnika. Kako onda, tako i danas, u korijenu svake izdaje je novac. U korijenu svake izdaje je mrak i smrt , jer skok u oholost mora da se završi bolnim padom. Čovjek pada i ustaje u neprestanom boju za nebesko ili zemaljsko. „Grijeh je smrt, vrlina je vaskrsenje“. Na tom putu čovjek kroz Tajnovodstvo otkriva Boga. Želja i čežnja da se vratimo sebi i Drugome, da se vratimo Bogu – već je vaskrsenje. Potreba za ljubavlju, za smislom, za Bogom – već je vaskrsenje. Čovjek upravo i živi osjećanjem smisla. A osjećanje smisla javlja se u čovjeku samo u samospoznaji, koja se kod Svetog Jovana zove pokajanje. Pokajanje otvara i pomjera granice smrti pred kojima se čovjek našao“, jasan je Vladika.
