Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik , povodom obilježavanja Dana sjećanja na Holokaust Jom Hašoa , koji se obilježava danas, uputio je juče pisma predsjedniku Izraela Isaku Hercogu i premijeru Izraela Benjaminu Netanjahuu u kojima je izrazio iskreno i najdublje saučešće, poštovanje i saosjećanje, prenosi RTRS.
Dan sjećanja na Holokaust Jom Hašoa je ustanovljen u Izraelu kao dan komemoracije za šest miliona Jevreja koje su u Holokaustu ubili nacistička Njemačka i njeni saradnici, kao i za jevrejski otpor u tom periodu.
„Nevine žrtve Holokausta, ali i heroji Izraela, nikada ne smeju biti zaboravljeni. Kada sam imao priliku da posjetim Planinu sećanja i Memorijalni centar mučenika i heroja Holokausta, osjetio sam svetu energiju koja prožima svakoga bez obzira na porijeklo, jer biti u blizini mjesta neizmjerne tuge, vječnog vapaja, bola koji seže do nebesa, zahteva snagu i poseban pijetet prema milionima nevinih ljudi, žena i djece. Na površinu ispliva milion pitanja ‘zašto’ i svako je bez odgovora. Posetio sam i Aušvic“, naveo je Dodik.
Podsjetio je da je Holokaust najstrašnija mrlja na licu Evrope koja se, prema njegovim riječima, mora zauvijek pamtiti s poštovanjem.
Istakao je i da se mora i osujetiti svaki pokušaj ponovnog buđenja zlih sila, bilo gdje i prema bilo kome.
„Samo tako će nam sjećanje biti potpuno, a naša borba smislena i sa plemenitim ciljem. Nažalost, mi vidimo odraze svojih patnji kroz patnje vašeg naroda, u mnogim aspektima i na mnogo nivoa. U fizičkim i emocionalnim stradanjima praćenim genocidom nad skoro dva miliona Srba u 20. vijeku i skoro 30.000 u građanskom ratu u BiH od 1992. do 1995. godine. Širom regiona Zapadnog Balkana zajedno smo stradali, u koncentracionim logorima, u našim domovima, na ulicama gradova u kojima smo zajedno živjeli i radili „, naveo je.
Ovom prilikom Dodik ih je pozvao da prisustvuju komemoraciji koja će se održati 12. maja 2024. godine u Donjoj Gradini.
Tog dana, kako je naveo, Republika Srpska će na komemoraciji odati počast dušama zajedničkog stradanja i pogubljenja 700.000 Srba, ali i Jevreja i Roma u koncentracionom logoru Jasenovac.
