Džeki i Malkolm Lav su stajali među gomilom turista u srcu Atine, posmatrajući Akropolj sa kombinacijom strahopoštovanja i divljenja. Rekli su da je najveća klasična znamenitost grčke prijestonice zaista veličanstvena, ali da su gužve bile takve, čak i u aprilu, da su ipak odlučili da je dožive iz daljine.
“Nijesmo ušli, ne sa tolikom gužvom”, kazala je Džeki, posmatrajući građevinu iz petog vijeka sa kaldrmisanog bulavera ispod. “Smatrali smo da to nije najbolja ideja, zar ne?”, kazala je ona gledajući svog supruga.
Par, iz Ipsviča u Engleskoj, razmišljao je da li da umjesto toga urade privatnu turu. Grčko ministarstvo kulture planira personalizovane privatne posjete starom kompleksu – po cijeni od 5.000 eura. “Mi to ne bismo platili”, rekao je Malkolm, vozač kamiona. “Lude cijene”, dodala je Džeki. “To svakako nije za za ljude poput nas”.
Akropolj je daleko najveća grčka atrakcija, a prošle godine ga je dnevno posjetilo 22 000 ljudi usljed čega su vlasti uvele stroge kontrole, uključujući i sistem vremenskih ograničenja.
Ove godine, zvaničnici su otišli za korak dalje, najavljujući program koji omogućava posjetiocima da izbjegnu gužve i osjete Periklovo remek-djelo na ekskluzivan način. Ova inicijativa predviđa do četiri grupe od pet ljudi u pratnji ekspertskih arheologa u periodu između sedam i devet ujutru i osam i deset uveče – prije otvaranja i nakon zatvaranja – kako bi se izbjegle hiljade posjetilaca koji slikaju selfije. “Već duže vrijeme tur-operatori traže nešto poput ovoga”, kazala je Nikoleta Valakou, predsjednica Helenik organizacije razvoja kulturnih resursa, državnog tijela povezanog sa ministarstvom kulture.
Ministarstvo je, prema njenim riječima, spremno da dozvoli privatne individualne obilaske, pod uslovom da su spremni da plate po cijeni cijele grupe. “Biće tu i suvenira”, dodala je Valakou. “Replika kovanice, možda kopija male statue… nešto kao uspomena na to jedinstveno iskustvo”.
Međutim, ta mjera – koja je dio reforme politike naplaćivanja ulaznica za više od 350 arheoloških lokacija i muzeja kojima upravlja grčko ministarstvo kulture – izazvala je bijes i negodovanje, uključujući i arheologe. Vodiči je opisuju kao nepraktičnu, a kritičari tvrde da je u suprotnosti sa duhom svega što bi svjetski simbol demokratije trebalo da predstavlja. “Sljedeće što će se dogoditi jeste da se tamo ispija šampanjac i organizuju vjeridbe”, kazala je Despina Koutsoumba, potpredsjednica udruženja grčkih arheologa. “Smatraće da kada su potrošili toliko novca onda mogu da rade što god požele”.
Sama ideja je, prema njenim riječima, “neprihvatljivo ekskluzivna”. Na kraju, spomenik je bio simbol demokratske Atine u kojoj su građani bili jednaki pred zakonom.
“Ovo poručuje da je Grčka spremna da ljudima koji imaju novca omogući da uživaju u Akropolju na veoma ekskluzivan način, a da pritom izostavi one koji prosto nijesu tako imućni. Tome se žestoko protivimo”, kazala je Koutsoumba.
Ranije, samo svjetski lideri, plemstvo i određene slavne ličnosti su imale pristup građevini van radnih sati.
Javnost, izuzev akademika i zaštitnika spomenika ima jedan dan – kada je pun mjesec u avgustu – da uživa u hramovima noću.
Dok otpor raste, kritičari dovode u pitanje mudrost odluke u trenutku kada je jaz između bogatih i siromašnih postao još izraženiji. “To je prosto elitistički”, kazao je Kostas Zambas koji je upravljao radovima restauracije na Akropolju više od 25 godina.
“Sama ideja je suprotna duhu mjesta koje povezujemo sa demokratijom. Prosto nije u redu”.
Budući da je Atina na prvoj liniji klimatske krize, turistički vodiči kritikuju ideju i dovode u pitanje izvodljivost plana koji bi značio otvaranje lokacije u 9 umjesto u 8 sati. Prošlog ljeta, grčka prijestonica – najjužnija metropola kontinentalne Evrope – doživjela je rekordne temperature do 45 stepeni Celzijusa, što je primoralo zvaničnike da preduzmu nezapamćeni korak zatvaranja Akropolja na nekoliko dana.
“Ako pomjere otvaranje na devet sati zbog ovih privatnih obilazaka onda će to biti katastrofa”, kazao je Kriton Poperas, koji je donedavno bio na čelu Udruženja turističkih vodiča koje ima 4000 članova.
“Već nekoliko godina naše udruženje se zalaže da se Akropolj otvara ranije upravo zbog promjene vremenskih uslova. Ne zaboravite da je gore mnogo toplije jer nema hlada”.
On je kazao da grčka vlada, koja je orijentisana na biznis, sve više na kulturu gleda isključivo kroz komercijalne naočari. “Oni na Akropolj i na sve što ima veze sa turizmom gledaju kao na proizvod”, kazao je on. “Ova ideja o ekskluzivnim obilascima je kao da stavite cijenu na lokaciju: to me podsjeća na aukciju kada kupac koji ponudi najviše pobijedi i kada mu kažu “sada je samo vaše”. To je pogrešno i neizbježno vodi u nevolju”.
Vlasnici ulaznica na kruzerima, koji su izvor najvećeg broja jednodnevnih posjetilaca grčke prijestonice, često mjesecima unaprijed rezervišu i oni imaju veoma tijesan raspored. Mnogi od njih u redu za Akropolj čekaju od osam sati ujutru.
U svojoj kancelariji sa pogledom na centralnu aveniju Atine, Valaku je rekla da je Ministarstvo kulture uzelo kritike u obzir. Procjenjuje se da bi ture mogle donijeti do 40.000 eura dnevno, a prihod bi išao za projekte kulturnih institucija koje su u finansijskim teškoćama.
“Prihod bi bio investiran”, kazala je ona. “Pošto bi Akropolj bio prvi za takve obilaske, to bi bio pilot projekat i podložan je promjenama”.
Ideja nije naišla isključivo na loš prijem. Najveće oduševljenje je bilo među pripadnicima grčke dijaspore gdje su boljestojeći već najavili da se prijavljuju.
“Desetine mojih prijatelja su mi kazale da su zainteresovani za te obilaske”, kazao je Peter Poulos, izvršni direktor Helenik inicijative, globalne filantropske organizacije grčke dijapore.
“Zašto ne uzeti ljudima novac ukoliko će to pomoći u zaštiti i očuvanju kulturoloških spomenika za generacije koje dolaze? Svi mi podržavamo najuzvišenije ideale, ali na kraju dana neće ideali platiti visoku cijenu koja je potrebna za upravljanje lokacijama takvih razmjera”.
