Među onima koji su umrli od hepatitisa, 83 odsto je podleglo hepatitisu B, a 17 odsto hepatitisu C. Postoje efikasni i jeftini generički ljekovi koji mogu da ih liječe.
Međutim, samo tri odsto onih sa hroničnim hepatitisom B primilo je antivirusnu terapiju do kraja 2022. godine, navodi se u izvještaju. Samo 20 odsto ili 12,5 miliona ljudi je liječeno od hepatitisa C.
– Ovi rezultati su daleko ispod globalnih ciljeva do 2030. za liječenje 80 odsto svih pacijenata koji žive sa hroničnim hepatitisom B i C, rekla je Doerti.
Šef SZO Tedros Adanom Gebrejesus naglasio je da su podaci iz izvještaja „zabrinjavajući“.
– Iako broj infekcija u globalu opada, stopa smrtnosti raste jer se premalo ljudi sa hepatitisom dijagnostikuje i liječi, rekao je on.
Afrika čini 63 odsto novih infekcija hepatitisom B, ali je manje od 20 odsto novorođenih beba vakcinisano tamo, navodi se u izvještaju.
SZO takođe ističe da pogođene zemlje nemaju dovoljan pristup generičkim ljekovima za liječenje i često za njih plaćaju više nego što bi trebalo.
Prema izvještaju, dvije trećine svih slučajeva hepatitisa zabilježeno je u Bangladešu, Kini, Etiopiji, Indiji, Indoneziji, Nigeriji, Pakistanu, Filipinima, Rusiji i Vijetnamu.
– Univerzalni pristup prevenciji, dijagnozi i liječenju u ovih 10 zemalja do 2025. godine je od suštinskog značaja da se globalni odgovor na hepatitis vrati na pravi put, uz povećane napore u afričkom regionu, navodi se u saopštenju SZO.
Virusni hepatitis je drugi najveći ubica među zaraznim bolestima, odmah iza tuberkuloze.
