Programom izgradnje, rekonstrukcije, održavanja i zaštite magistralnih i regionalnih puteva za ovu godinu, kojim je predviđeno oko 70 projekata vrijednosti preko 71 milion eura, Crna Gora će dobiti moderniju i kvalitetniju putnu infrastrukturu.
Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za državne puteve u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, Miroslav Mašić, kazao je da Programom predviđeno oko 70 i nešto projekata koji su planirani da započnu sa realizacijom tokom ove godine, zajedno sa onim projektima čija je realizacija već u toku.
„Okvirni iznos koji je predviđen za te aktivnosti je nešto više od 71 milion eura i program je podijeljen u tri potprograma. Prvi potprogram je rekonstrukcija magistralnih i regionalnih puteva. Tu su projekti koji su u toku, a među značajnijima je projekat Rožaje-Špiljani, čiji završetak se očekuje u prvoj polovine ove godine”, rekao je Mašić agenciji Mina-business.
On je naveo i projekat Lubnica-Jezerine koji je već pušten u probni rad i konačni završetak se očekuje do kraja juna.
“U centralnom dijelu imamo put Cetinje-Čevo. Zatim i vezu između puta Cetinje-Čevo i puta za Krstac. Imamo Bajičku ulicu u Cetinju. Imamo Tivat-Jaz na primorju, jedan od većih projekata čija je realizacija u toku”, kazao je Mašić.
On je naveo da će se za neke projekte realizacija nastaviti u narednoj godini, kao što je Tivat-Jaz i Lepenac-Ribarevine-Berane.
“Pored tih projekata koji su toku, programom su predviđeni i projekti za čiji početak se očekuje da startuju ove godine, što će zavisiti od više faktora. Prije svega, tu imamo pitanje eksproprijacije, javnih nabavki, poništavanje tenderskih procedura, ali plan je da za što više tih projekata raspišemo javne pozive i da se za što više projekata izabere izvođač kako bi počeli da se realizuju ove godine”, najavio je Mašić.
Neki od najznačajnijih su rekonstrukcija puta od Bijelog Polja do granice sa Srbijom, rekonstrukcija Most-Zeleni-Vuča na teritoriji opštine Rožaje, početak projekta izgradnja puta od petlje Veruša do naselja Lopata, koji bi trebalo da poveže auto-put sa naseljem Veruša, zatim nastavak dionice od Čeva do Nikšića, bulevar kroz Tivat, bulevar od Sutumora do Bara, kao i zapadna obilaznica oko Podgorice.
“Pored rekonstrukcije i izgradnje puteva, program obuhvata i oblast bezbjednosti puteva. Tako da i ove godine je planirano da Uprava saobraćaja nastavi sa dobrom praksom koju je imala prošlih godina na poboljšanju putne infrastrukture sa aspekta bezbjednosti”, rekao je Mašić.
On je podsjetio da su tokom prošle godine započeli projekte zona škola za 25 škola koji se nalaze uz državne puteve, za 15 škola su u toku izvođenja radova, a za deset je u toku završetak glavnog projekta.
“Imamo u toku projekat poboljšanja potencijalnih 13 lokacija crnih tačaka, gdje se projektna dokumentacija privodi kraju i radovi bi trebalo da počnu ove godine”, dodao je Mašić.
Uprava za saobraćaj je, kako je kazao, sprovela prošle godine javni poziv za izradu studije provjere bezbjednosti puteva, dužinu mreže oko 200 kilometara. Nakon izrade te studije, pristupiće se izradi projektne dokumentacije i unapređenju tih puteva sa aspekta bezbjednosti.
“Plan je da se ta dobra praksa nastavi i u ovoj godini, kako bi i taj segment puta infrastrukture doveli na bolji nivo, naravno imajući u vidu da nije samo put taj koji može biti uzrok i može uticati na posljedice saobraćajnih nezgoda, ali iz nadležnosti Ministarstva i Uprave za saobraćaj radimo na tom polju u cilju povećanja bezbjednosti saobraćaja na putevima”, saopštio je Mašić.
Svi ti projekti koji sadržani u program, kako je poručio, imaju za cilj bolju povezanost Crne Gore, protočniji i bezbjedniji saobraćaj, bolju drumsku povezanost i pristupačnost Crne Gore kao turističke destinacije.
“Smatramo da će kroz završetak projekata koji su u toku i početkom ovih projekata koji se planiraju Crna Gora dobiti moderniju i kvalitetniju putnu infrastrukturu”, dodao je Mašić.
Program, kako je podsjetio, nije tretirao auto-puteve i brze saobraćajnice, što je nadležnost Monteputa.
“Vlada je čvrsto opredijeljena da se započne sa realizacijom velikog broja projekata auto-puteva i brzih saobraćajnica. Do sada je već raspisan javni poziv za izradu četiri idejna rješenja. Prvo idejno rješenje to je varijanta prelaska Bokokotorskog zaliva za brzu saobraćajnicu duž crnogorskog primorja. Zatim, idejno rješenje od Podgorice do Bara, ukrštanja Jadransko-jonskog i auto-puta Bar-Boljare”, naveo je Mašić.
Zatim, idejno rješenje kraka auto-puta od Andrijevice do Peći, odnosno granice sa Kosovom, i idejno rješenje za brzu saobraćajnicu Crnča-Pljevlja-granica sa Bosnom i Hercegovinom.
“Takođe je raspisan idejni projekat za narednu dionicu Mateševo-Andrijevica, čije otvaranje se očekuje ovih dana i očekujemo da ćemo na svim ovim projektima dobiti kvalitetne projektante koji će u ugovornom roku isporučiti tehničku dokumentaciju kako bi već u narednom koraku, odnosno naredne godine mogli ući u razmatranje zaključivanja ugovora za izvođenje radova na tim dionicama”, rekao je Mašić.
U toku je, kako je kazao, priprema tendera za izvođača radova za dionicu Mateševo-Andrijevica, koji se radi po pravilama Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
“U toku je priprema pretkvalifikacionog tendera sa planom da se javni poziv objavi otprilike u avgustu, kako bi već krajem godine imali izabranog izvođača radova i već krajem godine ili početkom naredne godine, kako bi se stekli uslovi za početak radova na toj dionici. Tender je koncipiran da budući izvođač, kad uradi glavni projekat, izvede radove. Ali očekujemo da će sa pripremnim radovima započeti krajem ove godine odnosno početkom narodne godine, sa nekim rokom za završetak od pet godina”, precizirao je Mašić.
On je rekao da očekuje da će ti tenderi biti uspješni.
“Naravno, svaka žalba odlaže tendersku proceduru. Već imamo slučaj na nekim tenderima kod izrade tehničke dokumentacije, tako da je to nešto sa čime ne možemo da upravljamo”, dodao je Mašić.
Za Mateševo-Andrijevicu su, kako je podsjetio, izvjesno dobili grant od Evropske komisije u iznosu od 200 miliona i više.
“Takođe, 200 miliona ćemo dobiti povoljnih kreditnih sredstava od EBRD. Tako da će ta dionica biti povoljna s aspekta fiskalnog opterećenja države Crne Gore”, kazao je Mašić.
On je rekao da im je intencija i da naredne dionice rade u saradnji sa EK kroz razne dostupne fondove.
“Nastojanje ove Vlade i države je ono što je predočeno u smislu razvoja te osnovne mreže, glavne mreže putne infrastrukture sa rokovima koji su zadati, spremnost Vlade postoji u smislu obezbjeđivanja finansijskih sredstava, tako da smatramo da će gro tih projekata što započeti, što biti okončano u tom nekom srednjeročnom periodu do 2030. godine”, zaključio je Mašić.
