Državno preduzeće “Skijališta Crne Gore”, koje prema zvaničnim Vladinim podacima ima 97 zaposlenih, nema jasan odgovor na pitanje kako će od početka maja da isplaćuje plate radnicima i da izmiruje ostale obaveze.
Firma glavne prihode ostvaruje od zimske turističke sezone, a kako je ovogodišnja propala, Vlada je odlučila da ih obezbijedi sa 200.000 eura da bi isplatili zaposlenima platu u martu, aprilu i dio majske. Za tri mjeseca za ovu namjenu je potrebno oko 252.000 eura, ali je Vlada morala da se pridržava Zakona o državnoj pomoći zbog čega je opredijelila 200.000 koliko je zakonski limit za bespovratnu pomoć male vrijednosti.
“Skijališta glavni prihod ostvaruju tokom zimske turističke sezone, ljetnja sezona u prosjeku donosi 15 odsto ukupnih godišnjih prihoda. Iz sezone u sezonu ti prihodi se uvećavaju i ski-centar Kolašin 1600 postaje sve popularniji kod ljubitelja planine. Iako je riječ o planini i nadmorskoj visini od preko 1.500 metara, opet zavisimo od vremenskih prilika. Na nama je da naši sadržaji budu u punom kapacitetu. U očekivanju lijepog vremena, nadamo se što većem broju posjetilaca zbog naše bogate ponude ljetnjih atrakcija kao i kulturno-sportskih događaja”, kazali su iz ove državne firme “Vijestima”.
Iako zimska turistička sezona u Crnoj Gori obično počinje krajem decembra, skijaških dana nije bilo. Tako “Skijališta” nakon isplate februarskih plata zbog manjka prihoda, nisu mogla da daju zarade i plaćaju obaveze. Ova firma se Vladi za finansijsku pomoć obratila početkom marta, a sredinom tog mjeseca je odobrena pomoć od 200 hiljada eura iz budžeta, koju će Ministarstvo finansija preusmjeriti resoru turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, nakon čega će se uplatiti na račun “Skijališta”.
Iz “Skijališta” su pojasnili da su ostvarili oko 5,3 odsto od planirane prodaje ski-pasova, odnosno po finansijskom planu za 2024. namjeravali su da prodaju oko 880 hiljada eura karata, a prodato je svega 46,47 hiljada. Ova državna firma osnovana je 2017. godine, a rukovodi skijalištima “Kolašin 1600”, “Cmiljača”, “Žarski”, “Torine2, “Jelovica” i planinskim centrom “Komovi”.
“Planirani prihodi od ugostiteljstva predviđeni planom su 450.000 eura, a dosadašnji ostvaren prihod je 51.537 eura, što predstavlja ostvarenje plana od 11,45 odsto. Prihoda od naplate parkinga nema, a prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje ski-opreme) su minimalni. Od planiranih 150.000 eura ostvareno je 8.000 eura, što predstavlja ostvarenje od 5,3 odsto”, kazali su iz ove kompanije, kao i da će izmjene plana i programa za ovu godinu raditi nakon usvajanja izvještaja za zimsku sezonu 2023/2024.
Naglasili su da osim plata, imaju i obaveze plaćanja struje, telekomunikacija, komunalija, zakupa poslovnog prostora, obaveza prema dobavljačima…
Prema Vladinoj informaciji o pomoći “Skijalištima”, na kraju februara u toj firmi su bila 74 zaposlena po ugovorima o radu i 21 radnik zaposlen preko agencije, kao i dva po ugovoru o djelu. U istom dokumentu se ističe da ova kompanija u posljednje tri godine nije bila korisnik državne pomoći, osim subvencija po Ugovoru o realizaciji programa osposobljavanja za samostalan rad kod poslodavca dodjelom pomoći male vrijednosti, koju daje Zavod za zapošljavanje. Piše i da tokom ove sezone, na ski-centru “Kolašin 1600” nije bilo moguće skijanje, već samo usluge za panoramsku vožnju gostiju, tjubing staze i restoran “Troglav”, pa firma nije ostvarila finansijski plan za 2024. godinu, ne raspolaže finansijama za dalje poslovanje, ne može da redovno izmiruje obaveze ka dobavljačima, isplaćuje plate, dugovanja ka lokalnoj samoupravi, ostale mjesečne fiksne troškove…
“Neophodno je u vidu nepovratne finansijske pomoći, a u okviru pomoći male vrijednosti (de minimis), obezbijediti sredstva u iznosu od 200.000 eura, kako bi se u uslovima vanredno loše zimske turističke sezone, uslovljene nedostatkom snijega, kompaniji “Skijališta” omogućilo da izvrši isplatu redovnih ličnih dohodaka za mart i april i djelimično maj mjesec, s obzirom na to da je u ovom momentu dozvoljeni limit 200.000 eura. Ukupan iznos koji je potreban za naredna tri mjeseca za lična primanja i pripadajuće poreze i doprinose iznosi 252.215,64 eura”, piše u informaciji.
Manjak snijega poremetio je poslovanje firmi na sjeveru i tokom prošle godine, kada je skijaška sezona otvorena 21. januara. Iz “Skijališta” su naveli da su 2023. godinu završili sa plusom, a direktor ove firme Đuro Milošević je “Vijestima” prethodno kazao da su u plusu bili oko 50 hiljada eura.
Iz ove kompanije su sada naveli da će tačni podaci biti poznati nakon usvajanja finansijskog izvještaja, ali da i još uvijek ne mogu da se finansiraju iz sopstvenih sredstava, pa je za rezultat na kraju 2023. dobrim dijelom zaslužna državna pomoć iz 2021. godine.
Prema Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine, klimatske promjene su najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.
Država je kroz odluku da razvija skijališta sa stazama ispod 1.800 metara nadmorske visine, ignorisala ovu strategiju. Prema dokumentu, snježne padavine do 2030. će se smanjiti za 25 odsto, a nakon toga i za 50 procenata.
Ovom strategijom se predlaže pomjeranje skijaških staza na nadmorske visine iznad 1.800 metara i ulaganje u sisteme za vještački snijeg.
„Planirani prihodi od ugostiteljstva predviđeni planom su 450.000 eura a dosadašnji ostvaren prihod je 51.537 eura. Prihoda od naplate parkinga nema, a prihodi od zakupa poslovnog iventara i opreme (iznajmljivanje-ski opreme) su minimalni. Od planiranih 150.000 eura ostvareno je 8.000 eura“, kazali su u preduzeću.
