Vlada nije navela nijedan razlog nepovjerenja u Artana Kurtija, kada ga je smijenila sa pozicije generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), već je nakon toga pokušala dodatno da ga diskvalifikuje mijenjanjem propisa, kako bi onemogućila njegov povratak na to radno mjesto.
To je saopštio njegov punomoćnik, advokat Vaso Bečanović u raspravi pred Upravnim sudom, po tužbi Kurtija protiv izvršne vlasti. Usmenoj raspravi nije prisustvovao niko od predstavnika Vlade, navodi se u zapisniku u koji su Vijesti imale uvid.
Kurti je tužio Vladu nakon što je razriješen dužnosti, tvrdeći da je odluka nezakonita.
Podsjeća se da je u obrazloženju rješenja samo konstatovano da je predsjednik Vlade (Milojko Spajić) predložio članovima kabineta da razriješe Kurtija i da su se pozvali na članove Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, u kojoj se konstatuje da tu osobu koja obavlja unutrašnju kontrolu rada tajne službe, postavlja i razrješava Vlada.
“Tužilac navodi da to što je prestao mandat 43. Vladi… nije razlog za prestanak (njegovog) mandata, imajući u vidu period na koji je imenovan… Ovo posebno imajući u vidu da tužilac, u slučaju poništaja rješenja, od strane tuženog u ponovnom postupku ne bi mogao biti raspoređen na isto radno mjesto, jer je tuženi u cilju diskvalifikacije tužioca, nakon pobijanog rješenja usvojio dopune člana 40 Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, na način da se za navedenu poziciju traži pet godina iskustva u bezbjednosnom sektoru, što tužilac ne posjeduje”, navodi se u zapisniku.
Navode da Vlada se Vlada u odgovoru na tužbu poziva na nepovjerenje u Kurtija, ali da u tom pravcu nije navela nijedan razlog.
“(Kurti) Posebno ističe da je za nepunu godinu dana, kao generalni inspektor sproveo više od 40 kontrola, izrekao preko 130 preporuka, podnosio krivične prijave i ukazivao na nezakonit rad u pojedinim sektorima ANB-a, o čemu je obaviještena Vlada Crne Gorte, shodno zakonu o ANB-u, što predstavlja dodatan razlog za nezakonitost osporenog rješenja”.
Pravni zastupnik Kurtija zbog toga je, piše, predložio se usvoji tužba i poništi osporeno rješenje…
U Kurtijevoj tužbi navodi se da je Vlada u obrazloženju izostavila dio koji se tiče njegovog rada na mjestu generalnog inspektora i da se ne bave time da li je ispunio godišnji izvještaj, da li je povrijedio bilo koju službenu radnju…
“Odnosno, nema nijednog razloga zbog čega se isti razrješava. Čime je počinjena bitna povreda pravila upravnog postupka iz člana 22 stav 7 Zakona o upravnom postupku, s obzirom da obrazloženje ne sadrži razloge”…
Pojašnjava se i da se generalni inspektor, u skladu sa Zakonom, imenuje na pet godina i može biti ponovo imenovan, zbog čega njegov mandat nije vezan za mandat Vlade.
