Ocjena međunarodne organizacije Fridom haus (FH) da Crna Gora ima probleme s korupcijom u pravosuđu, opravdana je i služi kao dodatna opomena onima koji odlučuju u državi da bez ostvarivanja mjerljivih rezultata u toj oblasti nema napretka ka EU.
To su poručili sagovornici “Vijesti”, komentarišući juče objavljeni izvještaj FH za 2023. godinu, prema kom se Crna Gora i dalje nalazi u grupi zemalja koje su označene kao “djelimično slobodne”.
U izvještaju organizacije sa sjedištem u Njujorku, piše, između ostalog, da korupcija, posebno u pravosudnom sistemu, i dalje ostaje neriješena, a da je selektivna pravda sistemski problem.
Crna Gora je u izvještaju ocijenjena sa 69 od mogućih 100 bodova, dok je prošle godine imala 67.
Pravnica i izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević , ocijenila je za “Vijesti” da su kritike FH opravdane jer nema neophodnih reformi.
“Nisu usvojene očekivane izmjene ključnih zakona za rad sudstva i tužilaštva, nije reformisan sistem odgovornosti u pravosuđu, nisu uvedene garancije protiv političkog uticaja, a o prijeko potrebnom vetingu je najavljeno da će se razmišljati tek za dvije godine. U međuvremenu, suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda ( Vesna Medenica ), okrivljenoj za korupciju nikako ni da počne “, navodi Gorjanc Prelević, ističući da “vladavina prava znači izvjesnost”, a da je u Crnoj Gori mnogo toga neizvjesno zbog uticaja politike i korupcije.
Pravnik i bivši ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović , saopštio je “Vijestima” da se u izvještaju konstatuje napredak, što treba da obraduje, ali da je činjenica da se ocjene u određenim oblastima ponavljaju iz godine u godinu, što izvještaj čini kompatibilnim sa izvještajima Evropske komisije (EK).
“Kako se radi o veoma kredibilnoj organizaciji, treba ga uzeti ozbiljno”, kazao je.
On je naglasio da dublji pogled na sadržinu izvještaja otkriva da Crnoj Gori nedostaje politička stabilnost, konsolidovan politički sistem i jasna vizija na koji način reformisati pravosuđe i antikorupcijske institucije.
“Međutim, otvorena je i šansa. Potrebno je izgraditi jedinstvo cilja”, dodao je.
Sekulović ocjenjuje da ciljevi moraju biti transparentnost i odgovornost u kreiranju javnih politika, te “čišćenje” institucija od uticaja organizovanog kriminala i korupcije.
“Ovo se može ostvariti u relativno kratkom roku ako se prizna kao apsolutni prioritet. Na političkoj eliti je da odgovori da li želi da ide ovim putem, ili ćemo zaglaviti u brlogu politizacije institucija i urušavanju sistema zarad kratkoročne kumulacije moći”, poručio je sagovornik.
Uprkos kritikama, u izvještaju piše da se u Crnoj Gori nastavljaju napori na jačanju nezavisnosti pravosuđa.
“Pravosuđe je i dalje podložno pritiscima struktura vlasti DPS-a (Demokratska partija socijalista), kao Abazovićeve ( Dritan ) vlade, a korupcija je i dalje problem. Novi specijalni državni tužilac ( Vladimir Novović ) suočen je sa velikim zaostatkom predmeta koje je njegov prethodnik ( Milivoje Katnić ) odbio da procesuira. Iako je krivično gonjenje oslobođeno stiska DPS-a, selektivna pravda ostaje sistemski problem. Još postoje ozbiljni nedostaci u transparentnosti, otvorenosti, profesionalizmu i odgovornosti u pravosudnom sistemu…”, navodi se u izvještaju.
U dokumentu se navodi da su vlade Zdravka Krivokapića i Abazovića zbog tijesne političke većine u parlamentu bile odgovornije prema poslanicima u odnosu na prethodnike, te da im je izglasano nepovjerenje onog trenutka kad su predstavnici naroda smatrali da vlast ne ispunjava obaveze ili zloupotrebljava funkcije.
Programski direktor NVO “UZOR” Marko Pejović , kazao je da ocjene u izvještaju FH u vezi s nedostacima u pravosudnom sistemu i pitanjem korupcije nisu iznenađenje, već samo dodatno potvrđuju izvještaj EK i služe da dodatno opomenu donosioce odluka da bez ostvarivanja mjerljivih rezultata u ovoj oblasti nema napretka ka EU.
U izvještaju EK je ocijenjeno da Crna Gora nije ostvarila napredak u reformi pravosuđa, a da je korupcija, uključujući i visoku, i dalje zabrinjavajuća i da preovladava u mnogim oblastima, uključujući državne strukture.
Pejović navodi da suštinski korjenite promjene u sistemu pravosuđa nijesu pokrenute, ukoliko se izuzme Specijalno državno tužilaštvo (SDT), a da su predstavnici vlasti koristili sve prilike da vrše pritisak na pravosuđe.
“Imenovanjima u pravosuđu je samo započet proces reforme, ali sve dok se ne prekine sa sistemom selektivne pravde i započne sa uspostavljanjem sistema odgovornosti, nezavisnog i efikasnog pravosuđa ne može se govoriti o stvarnoj reformi i napretku u Poglavlju 23. Kad se govori o korupciji, posebno u oblastima javne nabavke, privatizacije i urbanizma gotovo da nemamo nikakve reakcije, dok se čisto površinski o ovom problemu govori u obrazovanju, zdrastvu, lokalnoj samouprava i policiji”, kazao je Pejović.
U izvještaju FH se, između ostalog, navodi da su tokom posljednjih godina vlasti DPS-a Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori i njeni vjernici bili izloženi diskriminaciji i govoru mržnje, a da je DPS sveštenstvo okarakterisao kao neprijatelja države. Međutim, naglašeno je da SPC u posljednje vrijeme uživa “snažan politički uticaj”.
Istaknuto je da se smanjuje strah pojedinaca od odmazde da slobodno izraze svoje stavove u onlajn prostoru, a uobičajene su postale i otvorene kritike rada poslanika i ministara.
“Međutim, povremeno se dešavaju incidenti nasilja, prekomjerne upotrebe policijske sile”, piše u izvještaju. Istaknuto je da su novinari koje prate teme korupcije i organizovanog kriminala i dalje u riziku od nasilja.
FH u izvještaju konstatuje da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić vrši uticaj na stranke koje predstavljaju Srbe u Crnoj Gori. Navode i da su Ambasada SAD-a u Podgorici i neki američki zvaničnici davali izjave s ciljem uticanja na formiranje aktuelne vlade, doprinoseći “postizbornim zakašnjenjima”.
U izvještaju piše da je specijalni tužilac Novović postavio visoke standarde za istrage korupcije visokog nivoa i finansijskih zloupotreba i poboljšao povjerenje javnosti u instituciju.
“U 2023. bilo je nekoliko hapšenja visokih zvaničnika navodno umiješanih u korupcionaške skandale i organizovani kriminal, uključujući dva bivša čelnika policije Crne Gore, pomoćnika direktora policije i gradonačelnika Budve. U junu i julu, dnevni list ‘Vijesti’ objavio je transkripte za koje je izvijestio da su razgovori između bivšeg visokog policijskog službenika i osoba iz organizovanog kriminala, koji su navodno otkrivali veze između bivših državnih zvaničnika i kriminalnih grupa tokom njihovog mandata”, navedeno je u izvještaju.
