Gugl (Google) se priprema pokrenuti kampanju protiv dezinformacija u pet zemalja Evropske unije (EU), rekli su iz kompanije za Rojters uoči parlamentarnih izbora u bloku i strožijih novih pravila koja se bave internetskim sadržajem.
U junu će građani EU birati novi Evropski parlament koji će donositi politike i zakone u zajednici, a zakonodavci strahuju da bi širenje dezinformacija na internetu moglo uticati na birače.
Francuska, Poljska i Njemačka optužile su u ponedjeljak Rusiju da je sastavila razrađenu mrežu veb stranica za širenje proruske propagande.
Evropski Zakon o digitalnim uslugama, koji stupa na snagu u februaru, zahtijevaće od vrlo velikih internetskih platformi i tražilica da učine više u borbi protiv nezakonitog sadržaja i rizika za javnu sigurnost.
Od ovog proljeća, Guglova interna jedinica „Jigsaw“ koja radi na rješavanju prijetnji online, pokrenuće seriju animiranih oglasa na platformama kao što su TikTok i YouTube u pet zemalja EU: Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Poljskoj.
Nadovezujući se na prethodne kampanje koje je kompanija testirala u Njemačkoj i srednjoj Evropi, „Jigsaw“ je rekao da je novi projekt prilika da se dopre do građana u zemljama s najvećim brojem glasača u EU, koristeći lokalnu stručnost kompanije u tim regijama.
Oglasi će sadržavati takozvane tehnike „prebunkinga“, razvijene u partnerstvu s istraživačima sa univerziteta u Kembridžu i Bristolu, s ciljem pomoći gledaocima da prepoznaju manipulativni sadržaj prije nego što na njega naiđu.
Gledaoci koji gledaju oglase na YouTube-u biće zamoljeni da ispune kratki upitnik s višestrukim odgovorima, osmišljen kako bi procijenili što su naučili o dezinformacijama.
„Proveli smo toliko vremena vodeći ove stvarno polarizovane rasprave. Naša je demokratija u pitanju, a situacija je sve teža i teža“, rekla je Bet Goldberg, menadžerka istraživanja u Jigsawu.
„Prebunking je jedina tehnika, barem koju sam ja vidio, koja jednako učinkovito funkcioše u cijelom političkom spektru“, rekao je Goldberg.
Druge mjere za kontrolu dezinformacija poput provjere činjenica mogu doprinijeti polarizaciji, jer dolaze nakon što se informacija već proširi, dodala je.
Prošli mjesec, istraga koju je provela EEAS (Služba za vanjsko djelovanje Europske unije) otkrila je 750 incidenata pogrešnih informacija koje su namjerno širili strani akteri, a mnogi su podržavali rusku invaziju na Ukrajinu.
